Pregled bibliografske jedinice broj: 211131
Uloga glikozaminoglikana u procesu stvaranja bubrežnih kamenaca
Uloga glikozaminoglikana u procesu stvaranja bubrežnih kamenaca // Knjiga sažetaka, Abstract Book - Treći hrvatski urološki kongres / Galić, Josip (ur.).
Osijek: Hrvatsko urološko društvo, 2005. str. 138-139 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 211131 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Uloga glikozaminoglikana u procesu stvaranja bubrežnih kamenaca
(Glycosaminoglycans role in process formation kidney stones)
Autori
Šerić, Vatroslav ; Babić-Ivančić, Vesna
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Knjiga sažetaka, Abstract Book - Treći hrvatski urološki kongres
/ Galić, Josip - Osijek : Hrvatsko urološko društvo, 2005, 138-139
Skup
Treći hrvatski urološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 21.09.2005. - 24.09.2005
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Bubrežni kamenci; Urolitijaza; Glikozaminoglikani
(Kidney stones; urolithiasis; glycosaminoglycans)
Sažetak
U radu je ispitivana uloga glikozaminoglikana na proces nastajanja bubrežnih kamenaca kod osoba sa kalcijskom urolitijazom. Prvi od razloga ovog istraživanja bili su kontradiktorni literaturni podaci o njihovoj ulozi gdje su dijelom prikazani kao promotori a u dijelu radova kao inhibitori nastanka bubrežnih kamenaca. Važniji razlog je postavljanje čimbenika rizika za razvoj urolitijaze koji bi nedvosmisleno mogli diskriminirati stvaraoce kamenaca od zdravih osoba. Ispitivanu skupinu činile su osobe oba spola koje su bar jedanput stvorile kalcijski kamenac kojem je utvrđen kemijski sastav metodom FTIR. Uzork metaboličku analizu bio je prvi jutarnji urin u kojem su pored ostalih za urolitijazu značajnih parametara, određivana i koncentracija glikozaminglikana. Rezultati su izraženi na gram izlučenog kreatinima u urinu. Dobiveni rezultati pokazali su statistički značajno niže vrijednosti ukupnih glikozaminglikana u odnosu na kontrolnu skupinu što ukazuje na njihovu moguću inhibitornu ulogu, međutim očito je da ni oni kao pojedinačni parametar sami za sebe ne mogu nedvosmisleno razlikovati stvaraoce kamenaca od zdravih osoba. Znatno bolja diskriminacija se postže ukoliko se rezultati koncentracije glikozaminglikana prikažu u obliku indeksa (Baggio) koji predstavlja odnos između promovirajućih (oksalati) i inhibirajućih tvari kao što su citrati i glikozaminglikani.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kemija, Temeljne medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut "Ruđer Bošković", Zagreb,
Medicinski fakultet, Osijek
Profili:
Vesna Babić-Ivančić
(autor)