Pregled bibliografske jedinice broj: 211101
Usporedba kemijskih svojstava estuarija Krke i Zrmanje (srpanj 2000)
Usporedba kemijskih svojstava estuarija Krke i Zrmanje (srpanj 2000) // Knjiga sažetaka Simpozija Rijeka Krka i Nacionalni park Krka: prirodna i kulturna baština, zaštita i održivi razvitak / Marguš, Drago (ur.).
Šibenik, 2005. str. 18-18 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 211101 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Usporedba kemijskih svojstava estuarija Krke i Zrmanje (srpanj 2000)
(Comparison of chemical properties of the Krka and Zrmanja estuaries (July 2000))
Autori
Olujić, Goran ; Gržetić, Zvonko ; Carić, Marina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Knjiga sažetaka Simpozija Rijeka Krka i Nacionalni park Krka: prirodna i kulturna baština, zaštita i održivi razvitak
/ Marguš, Drago - Šibenik, 2005, 18-18
Skup
Rijeka Krka i Nacionalni park Krka
Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 05.10.2005. - 08.10.2005
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Krka; Zrmanja; estuarij; hranjive soli; termohalina svojstva
(Krka; Zrmanja; estuary; nutrients; thermohaline properties)
Sažetak
Estuariji su riječna ušća u kojima se miješa riječna i morska voda pod utjecajem plime i oseke. U uvjetima male plime i oseke, rijeke s dovoljnom količinom vode mogu stvoriti visokostratificirane estuarije, što je slučaj s rijekama Krkom i Zrmanjom. Rijeke Zrmanja i Krka sadrže vodu istog porijekla. Utvrđeno je da je u Kvartaru gornji tok rijeke Zrmanje bio desna pritoka rijeke Krke te je Zrmanja kasnije probila vlastito korito. Estuarij Krke je dublji od estuarija Zrmanje, a oba su slične dužine. Oba imaju proširenja ; Prokljansko jezero u estuariju Krke i Novigradsko more (s Karinskim morem) u estuariju Zrmanje. Istraživanje je provedeno u srpnju 2000 godine u proširenom i kanjonskom dijelu estuarija Krke (E4 i E3) i u proširenom i kanjonskom dijelu estuarija Zrmanje (N1 i Z1). Zabilježena koncentracija ortofosfata (> 0.15 mmol/m3) na postaji E4 bila je veća u odnosu na postaju N1, dok je koncentracija ukupnog anorganskog dušika (TIN) ( 1.10 mmol/m3) u proširenom dijelu oba estuarija bila slična. Koncentracija silikata (5.19– 10.04 mmol/m3) u kanjonskom dijelu estuarija Krke (E3) bila je veća od koncentracije silikata na postaji Z1. Redfieldov omjer (TIN/PO4) u estuariju Krke znatno se razlikovao od omjera u estuariju Zrmanje što ukazuje na različite limitirajuće elemente za razvoj fitoplanktona. U ovisnosti o koncentraciji, raspodjeli i vanjskom unosu hranjivih soli u uvjetima smanjenog dotoka vode ovisit će razvoj fitoplanktona u oba estuarija.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija, Biologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split,
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb