Pregled bibliografske jedinice broj: 210795
Slušno prepoznavanje hrvatskih naglasaka
Slušno prepoznavanje hrvatskih naglasaka // Govor : časopis za fonetiku, 21 (2004), 2; 93-110 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 210795 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Slušno prepoznavanje hrvatskih naglasaka
(Auditory perception of croatian stress (accent) patterns)
Autori
Vrban Zrinski, Karolina ; Varošanec-Škarić, Gordana
Izvornik
Govor : časopis za fonetiku (0352-7565) 21
(2004), 2;
93-110
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
prepoznavanje naglasaka ; slušno prepoznavanje ; prozodija riječi ; sociofonetika ; hrvatski govori
(accent recognition ; auditory recognition ; word prosody ; sociophonetics ; Croatian speeches)
Sažetak
Ispitivalo se slušno prepoznavanje četiriju hrvatskih standardnih naglasaka s obzirom na mjesto u riječi, kvalitetu te opreku silaznosti/uzlaznosti na uzorku od 240 naglasnih značenjskih i bezznačenjskih riječi s istom distribucijom broja slogova i naglasaka. Prepoznavanje je provjeravano na slučajnom redoslijedu snimljenih riječi, izgovor kojih je prethodno verificiran. Ispitanici (40 studenata fonetike), prepoznavali su mjesto naglaska na značenjskim riječima sa 75% - tnom točnošću i 72% - tnom u bezznačenjskim, bez znakovite razlike na mjesto, ali s tendencijom pada prepoznavanja udaljavanjem od početnoga sloga. Usporedivi su i rezultati prepoznavanja kvalitete naglasaka (73% u značenjskim i 70% u bezznačenjskim riječima). Znakovito se bolje prepoznaju silazni naglasci od uzlaznih u značenjskim i bezznačenjskim riječima (p < 0, 001). Najbolje se prepoznaje dugosilazni naglasak (86, 03%) u značenjskim riječima i 81, 9% u bezznačenjskim, potom kratkosilazni (80, 67%) u značenjskim riječima. Najslabije se prepoznaje kratkouzlazni naglasak (oko 60%). U bezznačenjskim riječima dugouzlazni se naglasak s manjom znakovitošću bolje prepoznaje od kratkosilaznog s obzirom na mjesto (p = 0, 02). Dugosilazni se naglasak znakovito bolje prepoznaje od dugouzlaznoga (p < 0, 002) te kratkosilazni od kratkouzlaznoga (p < 0, 001). Rezultati o boljem prepoznavanju silaznih naglasaka u suglasju su sa sociofonetskim istraživanjima koja pokazuju veću prihvatljivost i poželjnost silaznih naglasaka.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
