Naslov
Majstor HGG slikar plastične monumentalnosti
(Master HGG a painter of monumental plasticity)

Autori
Repanić-Braun, Mirjana ; First, Blaženka

Prevoditelji
Bekić Milinović, Milena

Ostali urednici
Galić, Anđelka

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, katalog izložbe, znanstvena

Izdavač
Muzej za umjetnost i obrt ; Narodna galerija Slovenije

Grad
Zagreb : Ljubljana

Godina
2005

Stranica
198

ISBN
953-6084-85-6

Ključne riječi
Slikarstvo; manirizam; barok; Hans Georg Geiger; Slovenija; Hrvatska
(Painting; Mannirism; Baroque; Hans Georg Geiger; Slovenia; Croatia)

Sažetak
Ime slikara Hansa Georga Geigera von Geigerfelda (Majstor HGG, Gaiger, Gaigerfelder, Geigerfeld, Geigenpfelder, Geigersfeld) promovirao je u slovenskoj povijesti umjetnosti Ivan Komelj 1954. godine, poistovijetivši ga s autorom oltarnih pala naslikanih 1641. godine po narudžbi grofova Moscon za gradsku kapelu na Ortneku. Tri slike potpisane monogramom HGG – Sv. Juraj pobjeđuje zmaja, danas u Narodnoj galeriji u Ljubljani te Marijino uznesenje (Bezgrešno začeće) i Sv. Lucija sa sv. Barbarom u Dolenjskome muzeju u Novom mestu – omogučile su svojim kasnomanirisičkim formalno-stilskim značajkama, kojima pripada specifičan odnos volumena i slikanog prostora, suzdržana kromatska ljestvica i materija luminoznog sjaja, iluzija volumena postignuta svjetlosnom modelacijom osnovnog tona, grafizam detalja te izrazita tipizacija protagonista, da se temeljem komparativne analize istome autoru i njegovim suradnicima Ioannesu Husmanu i Andreasu pripišu neka nepotpisana djela, naslikana za crkve i kapele na današnjim područjima Slovenije i sjeverozapadne Hrvatske. Geigerov slovenski opus bio je djelomice obrađen u radovima slovenskih povjesničara umjetnosti, među kojima uz već spomenut i važan Komeljev doprinos, treba također istaknuti i ulogu Emilijana Cevca te njegovu ocjenu iznesenu u katalogu izložbe "Umjetnost 17. stoljeća u Sloveniji" da je s majstorom HGG-om slovensko slikarstvo 17. stoljeća doseglo vrhunac kvalitete. Arhivska i povijesnoumjetnička istraživanja u Hrvatskoj pokazala su da nije moguće zanemariti udio kojim je taj slikar iz Novog Mesta u drugoj polovini 17. stoljeća sudjelovao u određenju vizualnoga identiteta isusovačkih crkava sv. Katarine (1659., 1675., 1681.) i sv. Ksavera (1659.), nekada župne crkve, a danas grobljanske kapele sv. Mihaela u Vugrovcu (1681.), župne crkve sv. Vida u Brdovcu (1678.) i kapele sv. Leonarda u Laduču te, naposljetku, franjevačkih crkava u Klanjcu i Varaždinu (1664., 1667., 1675., ). Spomenutim, najranijim poznatim nam radovima, Hans Georg Geiger predstavlja se kao već formiran i stilski opredijeljen autor na tragu srednjoeuropskog slikarstva, koje je u prvoj polovini 17. stoljeća bilo tematski određeno protureformacijskim programom rimokatoličke crkve, a stilski bilo privrženije značajkama kasnog manirizma nego li sporo dolazećem baroku. U lokalnim radionicama donjoaustrijskih, štajerskih, tirolskih, koruških i bavarskih slikara u kojima je Geiger mogao steći svoja prva znanja još se uvijek osjećao utjecaj osebujnog manirizma njegovanog u poticajnim sredinama dvorova u Grazu, Pragu i Münchenu krajem 16. i početkom 17. stoljeća, dok su talijanska stilska strujanja dopirala postupno, u to vrijeme najučestalije preko epigona firentinske akademije ili rimske Akademije sv. Luke.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA