Pregled bibliografske jedinice broj: 209692
Pobol i smrtnost dijabetičara na redovitoj hemodijalizi
Pobol i smrtnost dijabetičara na redovitoj hemodijalizi // Liječnički Vjesnik. Suplement 1
Zadar, Hrvatska, 2005. str. 76-76 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 209692 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pobol i smrtnost dijabetičara na redovitoj hemodijalizi
(Morbidity and mortality of diabetic patients on maintenance hemodialysis)
Autori
Rački, Sanjin ; Zaputović, Luka ; Maleta, Ivica ; Gržetić, Mirjana ; Mavrić, Žarko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Liječnički Vjesnik. Suplement 1
/ - , 2005, 76-76
Skup
3. Hrvatski dijabetološki kongres
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 17.05.2005. - 21.05.2005
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Pobol; Smrtnost; Hemodijaliza; Dijabetičari
(Morbidity; Mortality; Hemodialysis; Diabetes)
Sažetak
Uvod. Terminalno zatajenje bubrega (TZB) karakterizirano je trajnim i ireverzbilnim gubitkom bubrežne funkcije. Dijabetička nefropatija je danas najčešći uzrok terminalnog zatajenja bubrega. Zbog prisustva niza komorbidnih stanja, a osobito visoke incidencije srčanožilnih bolesti i sklonosti infekcijama, pobol i smrtnost dijabetičara na liječenju redovitom hemodijalizom izrazito je visok. Cilj ovog rada je ispitati pobol i smrtnost dijabetičara u ovoj populaciji. Metode. Analizirano je 144 bolesnika na redovitoj hemodijalizi u KBC Rijeka u razdoblju 1998.-2003. godine od čega 44 dijabetičara. Ispitani su uzroci TZB u cjelokupnoj ispitanoj populaciji, čimbenici srčanožilnog rizika, srčanožilni pobol te opća i srčanožilna smrtnost u dijabetičkoj populaciji bolesnika na redovitoj hemodijalizi. Rezultati. Prosječna dob svih bolesnika bila je 65 12 (raspon 17-83) godina, a dijabetičara 67 9 (raspon 32-81) godina. Dijabetička nefropatija pojedinačno je bila najčešći uzrok TZB (30, 6%). Prosječno trajanje liječenja dijabetičara na hemodijalizi bilo je 1, 9 0, 9 godina, a nedijabetičara 3, 4 2, 9 godina (p<0, 01). Dobivena je visoka prevalencija čimbenika srčanožilnog rizika i preegzistentnih srčanožilnih bolesti na početku liječenja hemodijalizom u cjelokupnoj ispitanoj populaciji. Učestalost hipertenzivne bolesti srca (p<0, 05) i ishemijske kardiomiopatije (p<0, 01) na početku liječenja hemodijalizom bila je značajno veća u dijabetičara. Najviše je bolesnika umrlo u skupini dijabetičara (45, 5%, stopa smrtnosti 68%) najčešće kao posljedica srčanožilnih bolesti (56, 7%). Zabilježena je značajno veća smrtnost dijabetičara umrlih od sepse (33, 3%) dok se ostale kategorije uzroka smrti nisu značajno razlikovale u usporedbi sa skupinom nedijabetičara. Zaključak. Srčanožilne bolesti vodeći su uzrok pobola i smrtnosti u bolesnika na redovitoj hemodijalizi. U dijabetičara je preživljavanje na hemodijalizi kraće, a osim srčanožilnih bolesti, značajan uzrok pobola i smrtnosti predstavljaju infekcije. Rana prevencija srčanožilnih bolesti, pravodobna priprema za dijalizu i biološki primjerena hemodijaliza mogli bi smanjiti pobol i smrtnost ove skupine bolesnika na redovitoj hemodijalizi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus
- MEDLINE