Naslov
Vrsi uoči Drugoga svjetskog rata
(Vrsi before World War II)

Autori
Diklić, Marjan

Izvornik
Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru (1330-0474) 47 (2005); 381-392

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni

Ključne riječi
Vrsi; Nin; sjeverna Dalmacija; Jugoslavenska radikalna zajednica; Hrvatska seljačka stranka; Kraljevina Jugoslavija; Banovina Hrvatska; Drugi svjetski rat
(Vrsi; Nin; northern Dalmatia; the Yugoslav Radical Union; the Croatian Peasant Party; the Kingdom of Yugoslavia; Autonomous Banovina of Croatia; WWII)

Sažetak
U uvodnom dijelu rada sažeto se govori o nastanku, smještaju i imenu sela Vrsi ; zatim o njegovu položaju, klimi granicama, površini katastarske općine i broju pučanstva između dvaju svjetskih ratova. Nakon uvodnih podataka u prvom dijelu podrobnije se raspravlja o gospodarskom, društvenom i političkom stanju u selu i općini Nin tridesetih godina 20. stoljeća, osobito za vrijeme vlada Bogoljuba Jevtića i Milana Stojadinovića te Banovine Hrvatske. Temeljitije se pojašnjava kako su se već tridesetih godina toga stoljeća u Vrsima pojavile dvije snažne i međusobno suprotstavljene političke struje (skupine): hrvatska nacionalna i jugoslavenska unitaristička, što se posebice manifestiralo uoči i za vrijeme parlamentarnih i općinskih izbora. Prvu je predvodila Hrvatska seljačka stranka (HSS) s lokalnim čelnicima i mnogobrojnim sljedbenicima, a drugu Jugoslavenska nacionalna stranka (JNS) i kasnije Jugoslavenska radikalna zajednica (JRZ) sa svojim malobrojnim sljedbenicima, koje je narod u selu podrugljivo zvao “ repašima” . Vođa prve političke struje u Vrsima bio je predsjednik Mjesne organizacije HSS-a Marko Velčić, a druge zastupnik u Skupštini Kraljevine Jugoslavije Krste Predovan. Nakon parlamentarnih izbora 1935. i 1938. uslijedili su općinski izbori 1936. i 1940. na kojima je pobijedila Hrvatska seljačka stranka i za načelnika općine Nin izabrala svoga člana Franu Glavana. Upravo na tim lokalnim izborima 1936. u Vrsima su do nogu poražene jugo-unitarističke jerezovske snage – “ repaši” ili “ reponje” – što je ponovljeno i na sljedećim općinskim izborima 1940., pa upravu mjesta sasvim preuzima Hrvatska seljačka stranka i za glavara sela, u dogovoru s novim načelnikom i općinskim vodstvom u Ninu, dovodi svoga člana Marka Maraša Šordova.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA