Pregled bibliografske jedinice broj: 209462
Missal hervaski Jurja Manzina u kontekstu nastanka "šćavetanskih" misala
Missal hervaski Jurja Manzina u kontekstu nastanka "šćavetanskih" misala // Drugi Hercigonjin zbornik / Damjanović, Stjepan (ur.).
Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 2005. str. 129-144
CROSBI ID: 209462 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Missal hervaski Jurja Manzina u kontekstu nastanka "šćavetanskih" misala
(Juraj Manzin's "Missal Hervatski" in the context of "Šćavetian" Missals)
Autori
Holjevac, Sanja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Drugi Hercigonjin zbornik
Urednik/ci
Damjanović, Stjepan
Izdavač
Hrvatska sveučilišna naklada
Grad
Zagreb
Godina
2005
Raspon stranica
129-144
ISBN
953-169-108-8
Ključne riječi
misali, hrvatskostaroslavenski jezik, hrvatski jezik, glagoljica, latinica
(Missals, Croatian Church Slavonic language, Croatian language, Glagolitic script, Latin script)
Sažetak
Nezaobilaznu dionicu hrvatske književnojezične, crkvene i uopće kulturne povijesti čine liturgijske knjige. Hrvatske su liturgijske knjige koje su se rabile na području gdje je obredni jezik bio slavenski do tridesetih godina 17. st. pisane glagoljicom i hrvatskostaroslavenskim jezikom. Od tada nastupa razdoblje rusificiranih liturgijskih knjiga koje među glagoljaškim svećenstvom i narodom nisu bile prihvaćene. Razdoblje je rusifikacije (u 17. i 18. st.), između ostaloga, utjecalo i na sve intenzivniju degradaciju glagoljske grafije, a sve veći utjecaj latiničke. Rezultat je takva stanja i pojava rukopisnih liturgijskih knjiga u kojima se jezik sve više priklanja narodnomu. Sve je intenzivnija uporaba šćavetanskih lekcionara, a u tome kontekstu treba promatrati i pojavu rukopisnih latiničnih misala tijekom 17., 18., pa i u 19. stoljeću. Rukopisni latinični Missal hervaski riječkoga kanonika Jurja Manzina (druga polovica 17. st.) najstariji je među takvima dosad poznatim misalima. Pojava je ovoga misala rezultat stanja koje je uslijedilo nakon objavljivanja Kožičićeva misala (1531.), a obilježeno je zatišjem u izdavanju glagoljskih liturgijskih knjiga i sve oštrijim nastojanjima da se slavenska liturgija zamijeni latinskom (osobito intenzivnima prema riječkoj zbornoj crkvi), te razdobljem rusifikacije - jezične prilagodbe bogoslužnih knjiga ruskomu tipu staroslavenskoga jezika koje započinje 1631. kada je rimska Propaganda tiskala Levakovićev misal. U tome je kontekstu Missal hervaski Jurja Manzina još jedna potvrda otpora prema rusifikaciji tradicionalnoga hrvatskostaroslavenskoga liturgijskoga jezika, ali i potvrda sve intenzivnijega uzmaka glagoljice u crkvi u korist latinice i hrvatskoga jezika.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
0101037
Ustanove:
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Profili:
Sanja Holjevac
(autor)