Naslov
Grbovi zadarskih plemićkih obitelji
(Coats of Arms of the Zadar Nobility)

Autori
Kolumbić, Jelena

Izvornik
Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru (1330-0474) 47 (2005); 27-98

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Zadar; plemstvo; grbovi
(Zadar; the nobility; coats-of-arms)

Sažetak
Zadar je grad koji postoji više tisućljeća. U svojoj je dugoj povijesti nastojao sačuvati političku i gospodarsku samostalnost. Od svake nove vlasti tražio je priznanje komunalne samostalnosti. Komunom se upravljalo preko komunalnog vijeća koje su činili ugledni građani – patriciji, koje nazivamo i plemićima iako nisu imali stalešku organizaciju poput plemića u ostaloj Europi. Oni su ustvari bili građanska aristokracija koja je uzela vlast u svoje ruke i do XIV. st. prerasla u zatvorenu grupu u koju više nisu mogli ući novi članovi sve do kraja mletačke vladavine. Tada je u Zadru broj plemićkih obitelji bio vrlo mali pa je Venecija plemićku općinu popunila novim članovima. Do XV. st. u Dalmaciji, pa i u Zadru, plemići nemaju i ne koriste grbove. Od XV. st. javljaju se prvi grbovi na arhitekturi a kasnije i u pisanim dokumentima. Bilo je plemića koji nisu ni tada imali grbove. Dužd je pojedincu ili obitelji dukalom dodijelio posjed i privilegije, ali ne i grb ; naprotiv, zabranio je opisivanje grbova. Među zadarskim plemićima grbove nisu imale sljedeće obitelji: Albinoni, Botono (Batono), Butovano, Ciprianis, Ferra, Fumatis, Galo, Ginanis, Grubonja, Jurjević, Karnarutić, Kotopanja, Kršava, Lapčani, Lemeš, Ljubavac, Martinušić, Pečar, Petrachis, Pomo, Qualis, Radučo, Rosa, Saladin, Stratiko, Šubići, Varikaše i Zloradi. To što nisu imali grbove nije umanjilo njihovu ulogu u političkom, gospodarskom, kulturnom i vjerskom životu Zadra. Zadarske plemićke obitelji koje su imale grbove same su birale heraldičke simbole. Stare su plemićke obitelji obično čuvale i koristile neizmijenjen grb želeći njime naglasiti svoju starost i autoritet. Mnogo je starih obitelji do početka XIX. st. izumrlo, a onima koje su preživjele Austrija je priznala plemstvo. Poznati su nam grbovi sljedećih obitelji: Benvenuti, Benja, Benja Posedarski, Bianchini, Borelli, Bortolazzi, Calcina, Carrara, Cedulini, Civaleli, Corponese, Dall'Acqua, Damjanić Vrgadski, Detrico, Fanfonja, Ferrari, Fondra, Fondra Ferra, Galelli, Grisogono, Kreljanović Albinoni, Lantana, Licini, Matafari, Mirković, Nassi, Nozdronja, Parma, Pellegrini, Pellegrini Danieli, Petricioli, Petrizo, Ponte, Posedarski, Sanfermo, Smiljanić, Soppe, Soppe Fortezza, Soppe Papali, Vitcor i Zanchi. Uz heraldičke simbole koji su u upotrebi u cijeloj Europi, u grbovima zadarskih plemićkih obitelji nailazimo i na simbole tipične za hrvatsku heraldiku. Lik vuka je heraldički lik koji se često susreće u grbovima uskočkih obitelji, imaju ga Kreljanovići u svom grbu. U Europi, u heraldici, sablju krivošiju zamjenjuje ravni mač, ali u grbu Kreljanovića taj lik je ostao neizmijenjen. Lik guske s lancem s medaljonom oko vrata je iz grba Posedarskih, koji podrijetlo vuku iz hrvatskog plemena Gusića, ženidbom Josipa Benje Dinkom Posedarskom ušao je i u grb Benja Posedarskih. Kao posebni heraldički simboli mjesec su i zvijezde, što se nalaze na vrhu štita, u uglovima. Ova heraldička kombinacija simbola vrlo je česta u grbovima hrvatskih obitelji, pa je kao jedan od najtipičnijih heraldičkih elemenata za hrvatsku heraldiku unesena u grb hrvatskog preporodnog pokreta. Te simbole imaju u svojim grbovima obitelji Benja Posedarski, Mirković i Posedarski. Grb Damjanića Vrgadskih sadrži heraldičke elemente triju obitelji: Damjanića Vrgadskih, Detrica i Frankopana. Uz heraldičke likove karakteristične za hrvatsku heraldiku u grbovima zadarskog plemstva susrećemo i likove karakteristične i za talijansku heraldiku. U Italiji je bio običaj da kao oznaku političke pripadnosti u svoje grbove pojedine obitelji unose određene heraldičke elemente. Pristalice carske vlasti imali su na vrhu štita crnog dvoglavog orla na zlatnom polju, dok su pristalice Anžuvinaca, gibelini, u grb, na vrhu štita stavljali zlatne stilizirane ljiljane u plavom. Dolaskom talijanskih obitelji u naše krajeve, te obitelji donose i svoje grbove na kojima su spomenuti simboli. U novoj sredini ti heraldički simboli gube svoje prvotno značenje, jer ne samo da pripadaju drugoj sredini nego su i nastali u drugo vrijeme pa u XVIII. st. predstavljaju ostatak prošlosti. Stilizirane ljiljane u plavom polju imaju obitelji Borelli i Petricioli. Lik crnog orla u zlatnom polju, što je također karakteristično za talijansku heraldiku, prisutan je u grbovima obitelji talijanskog podrijetla Bianchini i Parma. I &laquo ; ; govoreći&raquo ; ; grbovi Lantane i Dall'Acque svojim značenjem aludiraju na talijansko podrijetlo. &laquo ; ; Govoreći&raquo ; ; grb ima i obitelj Galelli – kokoš, no ne znamo ništa o podrijetlu obitelji, ali se mora naglasiti da se obitelj nazivala i Kokošić, kako stoji na nadgrobnoj ploči iz XV. st. koja se nalazi u klaustru franjevačkog samostana u Zadru. Uz heraldičke simbole karakteristične za hrvatsku i talijansku heraldiku moramo reći da su u grbovima zadarskog plemstva prisutni razni heraldički likovi, od geometrijskih dioba pa do velikog broja naravnih likova koji su u upotrebi u zapadnoeuropskoj i srednjoeuropskoj heraldici. Od geometrijskih dioba susrećemo čiste geometrijske diobe samo u grbovima Cedulina, Grisogona i Nassija. Uz prikaze samo jednog heraldičkog lika u grbu susrećemo složene, kvadrirane grbove. Neki od kvadriranih grbova upućuju nas na veze zadarskog plemstva s hrvatskim plemstvom, na primjer grbovi Benja Posedarskih i Damjanića Vrgadskih. Ponekad je dolazilo i do spajanja grbova, ali i preuzimanja heraldičkih likova iz grbova drugih obitelji, Parma u svom grbu ima lijevu stranu grba Lantane. I na kraju kada se pogleda na podrijetlo karakterističnih heraldičkih likova, može se reći da i oni mogu poslužiti u utvrđivanju podrijetla dijela zadarskih plemićkih obitelji, ali i utvrđivanju njihovih uzajamnih veza. Zatvorenost plemstva u Zadru je karakteristična za razdoblje od XIV. do XVIII. st., što je odgovaralo interesima Mlečana. Neki nam grbovi govore da je do početka XIX. st. ipak došlo do povezivanja plemićkih obitelji iz Zadra s hrvatskim plemićkim obiteljima iz njegova zaleđa. U grb Benja uneseni su elementi grba Posedarskih i nova se obitelj nazvala Benja Posedarski. I grb stare hrvatske obitelji Frankopan našao se ukomponiran u grb Damjanića Vrgadskih. Neki nas heraldički elementi, karakteristični za heraldiku u Hrvatskoj, u grbovima zadarskog plemstva upućuju na rodbinske veze zadarskih plemića s plemićima u Hrvatskoj ili nas upućuju na njihovo hrvatsko podrijetlo. Elementi karakteristični za talijansku heraldiku mogu nam pomoći u traženju rodbinskih veza zadarskih plemićkih obitelji s plemstvom u susjednoj Italiji, odakle jedan dio obitelji i vuče podrijetlo.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA