Naslov
Inovacije u "društvu znanja"
(Innovations in the "Knowledge Society")

Autori
Krištofić, Branimir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Elite znanja u društvu (ne)znanja

Urednik/ci
Prpić, Katarina

Izdavač
Institut za društvena istraživanja

Grad
Zagreb

Godina
2005

Raspon stranica
93-120

ISBN
953-6218-22-4

Ključne riječi
inovacije, znanje, ekonomija, tranzicija, društvo znanja, post-industrijsko društvo
(innovations, knowledge, economy, transition, knowledge society, post-industrial society)

Sažetak
Dominantni pristupi razumijevanja inovacija u ''društvu znanja'' polaze od promijenjenog odnosa znanosti i tehnologije gdje znanje postaje najvažniji faktor proizvodnje i strateški resurs na kojem se temelje rast i razvoj. ''Post-industrijsko društvo'' ili ''društvo znanja'' je ono koje je sposobno inovirati, sposobno mogućnosti znanja pretvoriti u nove proizvode. Empirijska istraživanja pomoću raznih indikatora (ulaganja u istraživanje i razvoj, broj istraživača, obrazovanost radne snage, broj inovativnih poduzeća u nekoj zemlji, … ) analiziraju širenje ''društva znanja'' i pozicije koje pojedine zemlje zauzimaju na putu ka ''društvu znanja''. U ovom radu se procesi inoviranja analiziraju na uzorku 119 velikih poduzeća. Po raznim varijablama uspoređuju se poduzeća u Hrvatskoj, a ne privreda Hrvatske s drugim zemljama. Rezultati pokazuju relativno visok postotak inovativnih poduzeća, no i mali udio inovacija u dobiti poduzeća. Štoviše, u nekim privrednim granama inovativna poduzeća ostvaruju manji udjel dobiti u ukupnom prihodu od poduzeća koja na tržište nisu uvela nove proizvode. Također se pokazalo da ulaganja u istraživanje i razvoj ne pokazuju statistički značajne razlike s obzirom na dobit poduzeća. Najzanimljiviji je nalaz da poduzeća u kojima udjela u vlasništvu ima strani kapital inoviraju manje i manje ulažu u istraživanja, no ostvaruju veću dobit. Faktorska analiza daje dva tipa ponašanja poduzeća. Prvi tip, nazvan ''logika društva znanja'', određuju ulaganja u istraživanje i razvoj i dobit od inovacija, a negativno je povezan sa stranim kapitalom i vrlo malim koeficijentima udjela visokoobrazovane radne snage i udjela dobiti u ukupnom prihodu poduzeća. Drugi tip, nazvan ''logika kapitala'', određuju varijable s kojima prvi nije povezan, dakle, strani kapital, obrazovanje i ukupna dobit. Taj tip ne ulaže u razvoj i ne prihoduje od inoviranja. Tako se pokazuje da se strani kapital vodi logikom profita i tržišta. Umjesto da ulaže u istraživanje i razvoj strani kapital ulaže u (visokoobrazovanu) radni snagu i ostvaruje profite veće od ''domaćih'' poduzeća koja se ravnaju ''logikom društva znanja''. To pak dovodi u pitanje osnovnu postavku teorija ''društva znanja'' - zamjenu rada znanjem u proizvodnji viška vrijednosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA