Pregled bibliografske jedinice broj: 209361
Percepcija prozodije riječi stranih jezika u hrvatskome
Percepcija prozodije riječi stranih jezika u hrvatskome // Istraživanja govora: knjiga sažetaka / Vuletić, Branko (ur.).
Zagreb: Hrvatsko filološko društvo, 2004. str. 83-84 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 209361 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Percepcija prozodije riječi stranih jezika u hrvatskome
(Foreign word prosody perception in Croatian)
Autori
Pletikos, Elenmari
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Istraživanja govora: knjiga sažetaka
/ Vuletić, Branko - Zagreb : Hrvatsko filološko društvo, 2004, 83-84
Skup
Peti znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem Istraživanja govora
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 09.12.2004. - 11.12.2004
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
percepcija; naglasci riječi; tonski jezici; dinamički jezici
(perception; word prosody; tone languages; stress languages)
Sažetak
Kao što se fonemi stranih riječi prilagođavaju sustavu fonema jezika primatelja, može se pretpostaviti da se i prozodija riječi kao bitan dio oblika riječi prenosi u jezik primatelj. U ovom radu istražuje se kako govornici hrvatskoga jezika percipiraju dinamičke i tonske naglaske, tj. kojem su od hrvatska četiri naglaska (kratkosilaznome, kratkouzlaznome, dugosilaznome ili dugouzlaznome) po njihovoj procjeni najsličniji naglasci ispitivanih stranih jezika. Predispitivanje sadrži prepoznavanje hrvatska četiri naglaska u prozodijski nespornim riječima i u bezznačenjskim riječima. Ispitivani su naglasci stranih riječi iz jezika s tzv. dinamičkim naglasnim sustavom u kojima postoji fonološka razlika dugih i kratkih vokala (engleski, njemački, češki), naglasci riječi iz jezika s tzv. ograničenim tonskim sustavom koji imaju dva do tri različita tona (švedski: ton 1, ton 2 ; litavski: akut, cirkumfleks, gravis ; slovenski: akut, cirkumfleks, gravis), riječi iz tonskih jezika s četiri do pet fonološki distinktivnih tonova (mandarinski kineski: tone 1, ton 2, ton 3, ton 4 ; tajski: srednji, niski, silazni, visoki, uzlazni). Dobiveni rezultati grupiranja pojedinih naglasaka stranih riječi u naglasne obrasce hrvatskih naglasaka uspoređuju se i u akustičkoj sličnosti (trajanje, kretanje tona, odnos tonske i intenzitetske visine pojedinih slogova). Cilj ovoga rada nije samo ispitivanje oblikovanja stranih riječi nakon prolaska kroz slušnu naglasnu fonološku rešetku hrvatskoga ili donošenja pravila prenošenja naglasaka iz ispitivanih jezika, već i otkrivanje i potvrđivanje naglasnog prototipa u hrvatskome tj. hrvatskog naglaska koji najjače privlači one koji nisu u centru jednog od četiriju hrvatskih naglasnih ostvarenja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
