Naslov
Znanost u očima javnosti i znanstvenika
(Science in the Eyes of the Public and Scientists)

Autori
Prpić, Katarina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Elite znanja u društvu (ne)znanja

Urednik/ci
Prpić, Katarina

Izdavač
Institut za društvena istraživanja

Grad
Zagreb

Godina
2005

Raspon stranica
233-289

ISBN
953-6218-22-4

Ključne riječi
javne percepcije znanosti, znanstveničke percepcije znanosti, socijalna diferencijacija javnih percepcija znanosti, razlike u zanstveničkim percepcijama znanosti
(public perceptions of science, scientists' perceptions of science, social differentiation of public perceptions of science, differences in scientists' perceptions of science)

Sažetak
Sukladno dugoročnoj opredijeljenosti za složenije sociološke pristupe u istraživanjima znanosti, bilo je izabrano i polazište prve studije percepcija znanosti u hrvatskoj javnosti i znanstvenoj zajednici. Stoga je odnos prema znanosti promatran kroz viđenja društvenih učinaka znanosti (i tehnologije) kao i gledišta o spoznajnoj prirodi znanosti. Radi mogućih međunarodnih usporedbi u ovom su ispitivanju korištene čestice iz NSF-ovih i britansko-bugarske studije (javnih) percepcija znanosti - ukupno deset iskaza na četverostupanjskim skalama. Ova je baterija primijenjena na reprezentativnom uzorku odraslog hrvatskog stanovništva i na slučajnom uzorku znanstvenika i istraživača - 2 160 i 883 ispitanika koji su odgovorili na sva pitanja. Najsažetije izraženi, nalazi prvog istraživanja javne i znanstveničke slike znanosti u Hrvatskoj upućuju na dva zaključka: Prvo. Gledišta hrvatske javnosti o znanosti spajaju povjerenje u neograničene kognitivne mogućnosti, racionalnost i objektivnost znanosti sa spoznajnom skepsom, isprepliću povjerenje u znanstveno-tehnološki napredak, oslobođenje znanosti od društvene odgovornosti i tradicionalno nepovjerenje prema utjecaju znanosti na dosadašnji način života i (vjerske) vrednote. Jednodimezionalna latentna struktura javnih percepcija koje tvore jedan jedini faktor visokokoreliran sa svakim pojedinačnim gledištem, dodatno potvrđuje takvu interpretaciju slike znanosti. Sociopovijesni korijeni tog znanstveno-tehnološkog optimizma mogu se pripisati oblikovanju proznanstvenih javnih stavova u bivšim socijalističkim zemljama, a javna sumnja u spoznajne i društvene blagodati znanosti zacijelo se temelji na tradicionalnim vrednotama koje prevladavaju u hrvatskome sociokulturnom kontekstu. Drugo. Znanstveničke percepcije znanosti također su svojevrsna mješavina epistemološkog realizma i optimizma sa skeptičnijim odnosom prema spoznajnim mogućnostima znanosti. I njihova gledišta spajaju znanstveno-tehnološki optimizam s relativno izraženom nesklonošću promjenama načina života što ih nosi razvoj i primjena znanosti kao i s donekle ambivalentnim odnosom prema društvenoj odgovornosti znanosti. Unatoč sličnostima, javna i znanstvenička slika znanosti značajno su, dapače, bitno različite. Hrvatski znanstvenici manifestiraju suzdržaniji kognitivni optimizam od javnosti, što implicira i (samo)kritičniji odnos prema vlastitoj profesiji, pokazuju također bitno manji stupanj tradicionalizma u odnosu prema znanosti, a puno joj rjeđe pripisuju i političku neutralnost.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA