Naslov
Rastuće europsko staračko pučanstvo - imperativ razvoja hrvatskog gospodarstva u 2005. godini
(Increasing european elderly population - the imperative of croatian economics development in 2005)

Autori
Tomek-Roksandić, Spomenka ; Perko, Goran ; Mihok, Diana ; Puljak, Ana ; Radašević, Hrvoje ; Tomić, Branimir ; Čulig, Josip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Ekonomska politika Hrvatske u 2005.

Urednik/ci
Veselica, Vladimir ; Mlinarević, Mladen ; Jurišić, Snježana ; Jurčić Ljubo ; Vojnić, Dragomir

Izdavač
Inženjerski biro

Grad
Zagreb

Godina
2004

Raspon stranica
360-369

ISBN
953-6447-78-9

Ključne riječi
pučanstvo
(population)

Sažetak
Republika Hrvatska je, po starosti stanovništva, među europskim zemljama s vrlo starom populacijom. Demografski pretkazatelji starosti hrvatskog stanovništva ukazuju na tendenciju stalnog apsolutnog i relativnog porasta udjela starijih ljudi u ukupnom pučanstvu. Tako je udio osoba starijih od 65 godina od 11, 6 posto 1991. g. porastao na čak 16, 4 posto - procjena 30. lipnja 2003. godine. Kao posljedica negativnog prirodnog priraštaja s jedne strane i sve većeg očekivanog trajanja života s druge, udio mladih kao i mlađe radne snage opada dok raste udio starije radne snage, što je od velikog značenja u planiranju razvoja hrvatskog gospodarstva te za proces ubrzanog priključivanja Hrvatske Europskoj uniji. Ubrzano starenje hrvatskog i europskog pučanstva međutim, donosi i određene poteškoće koje se prvenstveno odnose na pitanja ekonomske sigurnosti, a to je zbog nastale situacije kada se počinje raditi tek sa 25 godina, a odlaziti u mirovinu sa 65 godina života. Zbog toga se danas u mirovinskim reformama zemalja Europske Unije vrlo ozbiljno razmišlja o što kasnijem umirovljenju i o mogućnostima postupnog umirovljenja starijih ljudi.Jedan od pokazatelja starenja populacije je i omjer ekonomske ovisnosti o financijskoj potpori u mlađoj i starijoj dobi. Ukupan omjer ovisnosti čini broj osoba mlađih od 15 godina plus osobe stare 65 i više godina na stotinu osoba u dobi od 15 do 64 godina. Taj omjer porastao je sa 46 posto 1992. g. na zabrinjavajućih 49 posto 2002. g. što nas svrstava u skupinu zemalja s najvišim udjelom ekonomski ovisnog kontingenta stanovništva. Sustavna primjena Programa prevencije u zaštiti zdravlja starije populacije, zajedno s potprogramima učenja novih vještina i spoznaja u okviru profesionalne preorjentacije i radne terapije za starije ljude te posebice razvoja hrvatskog turizma zdravlja za starije, uvažavajući specifične potrebe ranjivih skupina pučanstva, imat će značajan utjecaj u osiguranju aktivnog zdravog starenja europskih i hrvatskih starijih osoba. Sve navedeno ukazuje kako rastući udio staračkog europskog i hrvatskog pučanstva diktira imperativno gospodarski razvoj Hrvatske. To je moguće ostvariti inovacijskim gospodarstvenim međuovisnim vrijednostima uključivanjem svih njegovih resursa, a što ujedno znači i veće zapošljavanje mladih u skrbi za starije osobe, što je vidljivo u sljedećem prikazu: A) HRVATSKI TURIZAM ZDRAVLJA ZA HRVATSKO I EUROPSKO STARAČKO PUČANSTVO Tijekom cijele godine korištenje hrvatskih morskih i topličkih turističkih destinacija ; restorani zdrave hrane za starije ljude ; slastičarnice za starije dijabetičare ; B) GRADITELJSTVO I ARHITEKTURA Izgradnja stanova, javnih i turističkih objekata uz izradu namještaja primjerenih arhitekturi stanovanja starijih ; C) POLJOPRIVREDA I EKOLOGIJA &laquo ; ; Mladi i stari zajedno&raquo ; ; - ekonomska stimulacija zadržavanja mladih u seoskim staračkim domaćinstvima uz korištenje iskustvenog potencijala starijih ; ekološki programi za starije ; D) INDUSTRIJA, OBRT I PROMET Proizvodnja primjerene hrane za starije ; tekstilna industrija – moda za starije ; malo poduzetništvo i obrt za proizvodnju proizvoda i pomagala za starije ljude ; prilagodba prometnica i vozila, uklanjanje barijera, sa ciljem prevencije nesreća i ozljeda starijih osoba ; E) ZAŠTITA ZDRAVLJA STARIJIH LJUDI (zdravstvena i socijalna skrb) Gerontološki centri ; Primarna zdravstvena zaštita ; Polikliničko – konzilijarna z.z. ; Gerijatrijska i psihogerijatrijska z.z. ; Dnevna bolnica za starije ; Gerijatrijsko – rehabilitacijska z.z. ; Nacionalni i regionalni Centri za gerontologiju ZZJZ ; Zdravstvena savjetovališta i savjetovanja za starije, palijativno-gerijatrijska skrb, „ Roza telefon za starije “ , domovi i mini domaćinstva za starije, centri za rehabilitaciju, njegu, radnu terapiju i pomoć starijim ljudima, dnevni boravci za starije, servisi gerontodomaćice za pomoć starijima i drugi gerontoservisi ; F) FOND ZA NJEGU FUNKCIONALNO ONESPOSOBLJENIH STARIJIH Novi dodatni porez za proizvodnju nezdrave hrane i opetovano utvrđeno negativno zdravstveno ponašanje pojedinaca i institucija u proizvodnji proizvoda štetnih po zdravlje (npr. duhanska i ostala industrija nezdravih proizvoda) ; G) MIROVINSKI FONDOVI ; BANKE ; OSIGURAVAJUĆA DRUŠTVA ; FOND ZDRAVSTVENOG I SOCIJALNOG OSIGURANJA ; HRVATSKI DRŽAVNI PRORAČUN ; H) ZNANOST, OBRAZOVANJE I KULTURA Fokusirana gerontološka znanstvena interdisciplinarna istraživanja ; trajna izobrazba iz gerontologije stručnjaka koji skrbe o starijim te edukacija mladih i starijih o starosti i starenju ; I) AGENCIJA ZA ZAPOŠLJAVANJE - GERONTO SERVISI Korištenje potencijala umirovljenika u struci specijalizacije. Takav prikazani ekonomski razvoj Hrvatske sukladan je osnovnom gerontološkom postulatu kojim: „ STAROST TREBA AKTIVNO ZDRAVO PRODUKTIVNO ŽIVJETI, A NE PASIVNO PROŽIVLJAVATI !“ Pripomenute Hrvatske razvojne ekonomske mogućnosti diktirane rastućim udjelom europskog i hrvatskog staračkog pučanstva sigurno će doprinjeti ne samo bržem ulasku Hrvatske u Europsku uniju, nego će dugoročno učiniti Hrvatsku kao državu prioritetnog izbora za primjenu hrvatskog turizma zdravlja za osiguranje dugovječnih i funkcionalno sposobnih Europljana.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA