Naslov
Novi prinosi stratigrafiji paleogenskih klastično-karbonatnih naslaga jugoistočnog dijela Istre, Hrvatska
(New Contributions to Stratigraphy of Paleogene Clastic-carbonate Deposits from southeastern Istria, Croatia)

Autori
Šparica, Marko ; Koch, Georg ; Ibrahimpašić, Haris ; Galović, Ines ; Bergant, Stanislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
3. hrvatski geološki kongres : Knjiga sažetaka = Third Croatian Geological Congress : Abstracts Book / Velić, Ivo ; Vlahović, Igor ; Biondić, Ranko - Zagreb : Hrvatski geološki institut, 2005, 1470-148

ISBN
953-6907-07-0

Skup
Hrvatski geološki kongres (3 ; 2005)

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 29.09.2005. - 01.10.2005

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
klastično-karbonatne naslage; gornji oligocen; taložni okoliš; Istra; Hrvatska
(clastic-carbonate deposits; Late Oligocene; depositional environment; Istria; Croatia)

Sažetak
Uvod U okviru temeljnog projekta OGK RH 1:50 000, u tijeku su istraživanja fliških naslaga Istre s ciljem rješavanja stratigrafskih, sedimentoloških i strukturnih problema koji proizlaze iz kompleksne dijakronične dinamike facijesnih razvoja unutar samih naslaga i u odnosu na rubne dijelove taložnog prostora. Na području Pićnja, rasprostire se 110 metara debeli slijed klastično-karbonatnih naslaga koje se superpozicijski nalaze u gornjem dijelu ukupne sukcesije paleogenskih naslaga, no one se litološki i sedimentološki u izvjesnoj mjeri razlikuju od lateralnih ekvivalenata, odnosno tipičnih fliških naslaga. Prema dosadašnjim saznanjima (postojeća geološka karta RH 1:50 000), klastično-karbonatnim naslagama u području Pićnja pripisana je srednjoeocenska do gornjoeocenska starost. Na temelju rezultata biostratigrafskih i sedimentoloških istraživanja, klastično-karbonatne naslage područja Pićnja potrebno je promatrati u posve novom svjetlu, kako sa stajališta taložnog prostora tako i sa stajališta starosti. Litološke i sedimentološke značajke stupa Donji dio (50 m) stupa predstavljen je laporima s varijabilnim udjelom kriptokristalastog/mikrokristalastog kalcita, gline, siliciklastičnog detritusa pelitnih dimenzija i planktonskih foraminifera. Mjestimice su prožeti laminama od siliciklastičnog detritusa siltnih dimenzija (kvarc, rožnjak, muskovit, plagioklasi) kao i 2-10 cm debelim proslojcima i/ili lećama madstona i biokalkarenita. Srednji dio (30 m) predstavljen je karbonatnim slojem koji se uglavnom sastoji od slabo sortiranih, detritičnih vapnenaca (biokalkareniti, biokalkruditi) koji obiluju skeletima velikih ekvilibrističnih bentičkih isključivo rotalidnih foraminifera, Lepidocyclina sp. i Myogypsina sp., kršjem numulita sensu lato, skeletima i fragmentima crvenih algi – koralinaceja (koje su oblika algalnih prevlaka i lopti), ostacima ježinaca, briozoa, te rjeđe planktonskih foraminifera i mnoštvom drugog sitnog neprepoznatljivog kršja. Karbonatni detritus čine zaobljeni klasti biomikritnih vapnenaca. Raspon veličine detritusa je od 0.1-0.2 mm (sitno kršje) do 10-20 mm (bentičke foraminifere i koralinaceje). Detritus se međusobno dodiruje čineći klastpotporni kontakt, a klasti su povezani karbonatnim muljem. Mjestimice je muljna osnova dominantna i tada se unutar sloja nalaze kao leće floutstona. U slijedu sloja zapažena je varijabilnost u distribuciji litoklasta i bioklasta. Temeljna značajka karbonatnog sloja je nepravilna vertikalna i lateralna izmjena različitih tipova vapnenaca. Od teksturnih elemenata mjestimice su uočene pojave utiskivanja detritičnog materijala u karbonatni mulj. Gornji dio stupa (30 m) predstavljen je laporima unutar kojih se pojavljuju lećasto distribuirani, 0.50-3 m debeli biokalkareniti sa slump teksturama i vapnenci sličnih značajki poput onih u karbonatnom sloju srednjeg dijela stupa. Dinosporinske ciste.Unutar klastičnih naslaga determinirani su sljedeći oblici: Areoligera semicirculata (Morgenroth, 1966) Stover & Evitt, 1978, Areosphaeridium diktyoplokus (Klummp, 1953) Eaton, 1971, Homotryblium vallum Stover, 1977, Homotryblium aculeatum Williams 1978, Achomosphaera alcicornu (Eisenack, 1954) Davey & Williams, 1966, Dapsilidinium pseudocolligerum (Stover, 1977) Bujak i dr., 1980, Deflandrea phosporitica Eisenack, 1938, Deflandrea leptodermata Cookson & Eisenack, 1965, Melitasphaeridium choanophorum (Deflandre & Cookson, 1955) Harland & Hill, 1979, Nematosphaeropsis labirinthus (Ostenfeld, 1903) Reid, 1974, Nematosphaeropsis lemniscata (Bujak, 1984), Spiniferites pseudofurcatus (Klummp, 1953) Sarjeant, 1970 emend. Sarjeant, 1981, Operculodinium sp., Glaphyrocysta sp., Corrudinium sp., Stoveracysta sp., Tectatodinium sp., Pentadinium sp., Apteodinium sp., Thalassiphora sp., Cribroperidinium sp., Selenopemphix sp. Na temelju zajednice dinosporinskih cista, klastične naslage istraživanog stupa su gornjooligocenske starosti (Brinkhuis i dr., 1992). Vapnenački nanoplantkon. Dijagnosticirana je sljedeća zajednica vapnenačkih nanofosila: Coccolithus formosus (Kampter) Wise, C. pelagicus (Wallich) Schiller, Cyclicargolithus abisectus (Mueller) Wise, Cy. floridanus (Hay i dr.) Burky, Cy. lumina (Sullivan) Burky, Discoaster sp., D. calculosus Burky, D. tanii Bramlette & Riedel, Lanternithus minutus Strander, Reticulofenestra bisecta (Hay, Mohler & Wade) Roth, R. daviesii (Haq) Haq, R. hillae Bukry & Percival, R. lockeri Mueller, R. minutula (Gartner) Haq & Berggren, R. umbilica (Levin) Martini & Ritzkowski, Sphenolithus cf. abies Deflandre u Deflandre & Fert, S. calyculus Burky, S. capricornutus Burky & Percival, S. conicus Burky, S. delphix Burky, S. aff. disbelemnos Fornaciari & Rio, S. cf. distentus (Martini) Bramlette & Wilcoxon, S. moriformis (BRÖNNIMANN & STRADNER) Bramlette & Wilcoxon, S. pseudoradians Bramlette & Wilcoxon, Thoracosphaera sp., Triquetrorhabdulus carinatus Martini, Zygrhablithus bijugatus (Deflandre u Deflandre & Fert) Deflandre. Zajednica kokolita upućuje na gornjooligocensku starost istraživanih klastita (AUBRY & VILLA, 1996). Foraminifere. Unutar karbonatnog sloja srednjeg dijela stupa, određene su na generičkom nivou Lepidocyclina sp. i Myogypsina sp. koje ukazuju na gornjooligocensku starost (Loeblich & Tappan, 1988). Interpretacija okoliša Palinofacijes klastičnih naslaga, kojeg karakterizira apsolutna dominacija horatnog tipa dinosporinskih cista, ukazuje na taložni prostor unutarnjeg do vanjskog neritika. U donjem dijelu stupa, dinosporinske ciste zastupljene su i do 95% u palinospektru zajednica palinomorfa, što se dovodi u svezu s maksimumom transgresije. Zapažene su i pretaložene eocenske forme. Palinofacijesne značajke gornjeg dijela stupa ukazuju na regresivni trend i mirnije taložne uvjete. Gotovo većina rodova i vrsta vapnenačkih nanofosila karakteristični su za toplije marinske predjele nižih geografskih širina. O relativno proksimalnom položaju taložnog prostora svjedoče brojni primjerci vrste Zygrhablithus bijugatus kao i pretaloženi eocenski oblici kokolita. Pojave velikih lepidociklidnih i miogipsidnih foraminifera, koje su tipične za gornji dio fotičke zone, ukazuju na taložni prostor do dubine od 40 metara u kojem je istaložen karbonatni sloj srednjeg dijela stupa. Zaključak Na temelju dobivenih rezultata istraživanja, klastično-karbonatne naslage u području Pićnja izdvojene su kao zasebna litostratigrafska jedinica gornjooligocenske starosti. Međutim, njihov položaj u ukupnoj paleogenskoj sukcesiji karbonatno-klastičnog kompleksa naslaga, potrebno je daljnim istraživanjima dovesti u suglasje s naslagama jugozapadnog ruba taložnog prostora u području cijele Istre s obzirom na njihovu dijakroničnu evoluciju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA