Naslov
Socijalni profil znanstvenika i njegove mijene (1990.-2004.)
(The Social Profile of Scientists and its Changes (1990 - 2004))

Autori
Golub, Branka ; Šuljok, Adrijana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Elite znanja u društvu (ne)znanja

Urednik/ci
Prpić, Katarina

Izdavač
Institut za društvena istraživanja

Grad
Zagreb

Godina
2005

Raspon stranica
123-183

ISBN
953-6218-22-4

Ključne riječi
proizvođači znanja, socijalni profil znanstvenika, struktura znanstveničkog kadra, znanstveni sustav
(knowledge producers, scientists' social profile, structure of scientific personnel, scientific system)

Sažetak
Predmet ovog rada bile su promjene socijalnih i profesionalnih značajki hrvatskih znanstvenika i istraživača koje su se događale unutar četrnaestogodišnjeg tranzicijskog razdoblja bilo kao popratna pojava sveukupne preobrazbe hrvatskog društva, bilo kao potreba znanstvenog sustava za prilagođavanjem ili iniciranjem i usmjeravanjem promjena nametnutih društveno-povijesnim kontekstom. Analiza socijalnih i profesionalnih karakteristika i determinanti hrvatskih proizvođača znanja uglavnom se temeljila na dva empirijska presjeka istražena na 8.6% uzorcima hrvatske znanstveničke populacije 1990. i 2004. godine. Konceptualizacija sociološke analize temeljnih karakteristika hrvatskih znanstvenika pošla je od osnovne pretpostavke da se znanstvena djelatnost ili proizvodnja znanja ne može utemeljeno tumačiti, analizirati niti posve razumjeti bez uvida u cjelokupnu životnu i profesionalnu situaciju svojih nositelja, znanstvenika i istraživača. Slika hrvatskog znanstveničkog korpusa tranzicijske epohe podcrtava sljedeće osnovne karakteristike: još uvijek (pre)staru strukturu znanstveničkog kadra ; naznaku sve veće feminizacije hrvatske znanosti (45.9%) ; nastavak predtranzicijske tendencije sužavanja socijalnih izvorišta znanstveničkog kadra kroz selektivno obnavljanje pretežno pojedincima iz viših socijalnih stratuma što ima za posljedicu gubitak u esencijalnom potencijalu kako nacionalnog tako i znanstvenog razvitka posebno u uvjetima tranzicijskog osiromašenja stanovništva i njegova izrazitog socijalnog raslojavanja ; promjenu institucionalnog sustava koja se odrazila na kadrovsku strukturu unutar primarno istraživačkih, nastavnih i razvojnih dimenzija znanstvenog rada u smislu povećavanja koncentracije znanstveno-nastavničkog kadra na sveučilištima i na danas vrlo nesuvremeno smanjenje institutskog i posebno istraživačko-razvojnog segmenta ; znanstvena područja pokazala su najveću diobenu moć kroz selektivno disciplinarno pomlađivanje i kroz različito oblikovanje i profesionalnu socijalizaciju novopridošlih znanstvenika (to se vidi po različitim obrascima profesionalne karijere, posebno po izravnosti ulaska u znanstveničku profesiju, usavršavanju u inozemstvu i načinu stjecanja znanstvene kompetentnosti kroz sustav znanstvenih stupnjeva i zvanja). Slika promjena socio-profesionalnih performansi hrvatskih znanstvenika upotpunjena je na kraju analizom osnovnih karakteristika njihova obiteljskog i stambeno-materijalnog statusa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA