ࡱ> xyz{|}~M =<bjbj== WWCOlX@( ( ( d >¥  ڬڬ"׭׭׭jllllll$ R( ׭׭׭׭׭( ( Y׭( ( j׭j%^t( ( ά 0Ń oPAҹd#o0ڹ,AB ( ( ( (  UDK 811.163.42'612:811.16 Izvorni znanstveni lanak Primljen 2. XI.2003. Prihvaen za tisak 19.I.2004. Mate Kapovi Filozofski fakultet Sveu iliata u Zagrebu Ivana Lu ia 3, HR-10000 Zagreb mkapovic@ffzg.hr RAZVOJ STARIH DUGIH SAMOGLASA U HRVATSKOM I OSTALIM SLAVENSKIM JEZICIMA U ovom se radu govori o razvoju starih duljina u slavenskim jezicima. Potanko se razmatra zadr~avanje odnosno pokraivanje starih duljina u svim polo~ajima  pod naglaskom (akutom, cirkumfleksom, neoakutom) s obzirom na broj slogova, ispred naglaska i iza njega s obzirom na broj slogova i naglasnu paradigmu. Bilje~ba oviska (  ) brat = brat suaa = suaa noga/noga = noga trva/trava = travabrat, za brata/za brata = brat, za_brata bog, za boga = bog, za_boga brat, brata = brat, brata ma , ma a/ma a = ma , ma a Ovisak se bilje~i uspravnom crtom (viskom)  pred slogotvornikom sa silaznim naglaskom (jagoda, vrat+m), a pred iduim slogotvornikom u slu ju uzlaznoga naglaska (ve era, ptati). Dugi se slogovi ozna uju znakom duljine . Ako je ovisak vezan (nepomi an  od brata, o bratu), na slogu se sa silaznim nagl. na po etku rije i nalazi ispred samoglasa (brat); ako je ovisak eoni, promjenljiv  nalazi se ispred prethodnoga suglasa (korak, rog). eoni ovisak preska e na prednaglasnice (u korak, za rog) ili se povla i na do etak u visnima pade~ima (u korku, korka, korcima; na rogu, rogva, rogovima). U jednoslo~icama ovisak mo~e biti i na samom kraju rije i (krov `" brat `" rog) i to ozna uje zaosnovnost oviska (krova, krovovima). Isto tako uzlazni naglasak na drugom slogu od kraja ima ovisak na slogu poslije njega (jezik) ili na kraju (svjedok)  u prvom je ovisak vezan za sljedei slog (jezika), a u drugom je zaosnovan (svjedoka, svjedocima). Naglasak u jezicima Slovenski Naglasak je tonski i slobodan (jgoda, malna, gospodr ~ hrv. jagoda, malina, gospodar). Tri su naglaska: kratki silazni ( ), dugi silazni ( ) i dugi uzlazni (). U neposljednjim slogovima je uvijek dugi naglasak (  ili), npr. rakta, tetva (hrv. rakita, tetva).  mo~e doi samo u zadnjem (ili jedinom) slogu, npr. brat. Samo je ondje trostruka oprjeka nagl.: dYska, blago#, gosp (hrv. daska, blago, gspa). Naglasak se mo~e mijenjati u oblicima (dar  dara, gra  gor#  goram, brat  brta  o bratu, krva  krav, vda  vodo#  na vo#do ~ hrv. dar  dara, gora  gore  gorama, brat  brata  o bratu, krava  krava, voda  vodu  na vodu). Razlikuju se otvoreno  e- i  o- (dugi ili kratki) i zatvoreno -e#- i -o#- (uvijek dugi). Bugarski Naglasak je silinski, slobodan (O3>4a, <a;8=a, 3>A?>6a ~ hrv. jagoda, malina, Dubr. gospoa), raznomjestan (3>2>@8 `" 3>2>@8!, :@a2a `" 3;a2a ~ hrv. govor+ `" govori!, krava `" glva) i mo~e se mijenjati u oblicima (E;O1  E;O1JB  E;O1>25 `" 42>@  42>@JB  42>@>2e `" 3@a4  3@a4JB  3@a4>25; 575@>  575@a ~ hrv. hljeb  hljebovi `" dvor  dvri/dvrovi `" grad  gradovi; jezero  jezera). eaki Naglasak je uvijek na prvom slogu (~ena, jahoda ~ hrv. ~ena, jagoda). Dulji-na je razlikovna i bilje~i se znakom (muka `" mouka, dar `" mk, prach `" prh, bba baba `" baba kukavica ~ hrv. muka `" mka braano, dar `" mak, prah `" prag, baba). U istoj se rije i mogu smjenjivati duljina i kra ina: sla  I. silou; vtr  G. vtru; vrna  i. vranami; krva  g. krav `" brzda  g. brzd (hrv. sila  silom, vjetar  vjetra, vrana  vranama, krava  krava `" brzda  brzda). U smjeni dugih i kratkih mogu biti   (mra  mrou ~ hrv. mjera  mjerom) i u  ou (moudr  mudrc ~ hrv. mudr+  mudrac). Slova ki Naglasak je uvijek na prvom slogu (~ena, jahoda ~ hrv. ~ena, jagoda). Duljina je razlikovna i bilje~i se znakom (muka `" mka, baba `" trva, stena `" rieka ~ hrv. muka `" mka, baba `" trva, stijna `" rijka). Duljina se mo~e smjenjivati (niest'  nesiea ~ hrv. nesti, -nesea), a dvoglasi se  ia- (piaty ~ hrv. pet+), -ie- (bieda ~ hrv. bijda) i -- [uo] (kH ~ hrv. konj) smatraju dugima. Ritmi ki zakon ograni ava raspored duljina  druga se duljina u slijedu mora pokratiti: sl . dobr, ali krsny ( ea. dobr, krsn ~ hrv. dobr+, krasn+), g. hban ( ea. hbn). Gornjolu~i ki Naglasak je uvijek na prvom slogu (~ona, jahoda ~ hrv. ~ena, jagoda). Nema razlikovne duljine, ali joj se trag vidi u  - i  - u slogovima s metatezom likvida: glu~. kBda, brza ~ hrv. klada, breza. Takovi se oblici ne mogu izmjenjivati s odra-zima kratkoe.  - se i  - javljaju samo u prvom slogu, a  - > -o- ispred usnenih i mekonep anih suglasa (sroka < srka, mloko < mlko ~ hrv. svraka, mlijko). Poljski Naglasak je uvijek na drugom slogu od kraja (potok  G. potoku ~ hrv. potok). Nema razlikovne duljine. Trag joj se vidi u smjeni  - (neko  kratko) i  - (neko  dugo) i  - (neko  dugo), esto u  r-/-B-: pi  pity, mdrzec mudrac  mdrze, wrg  G. wroga, str|a `" broda (~ hrv. pet  pet+, mudrac  mdrjeti, vrag  vraga, stra~a `" brda). Ispred do etnoga se zvu -noga suglasa slog dulj+ ( > , o > ): db  dbu `" sd  sdu; stB  stoBu, prg  progu (~ hrv. dub  duba `" sud  sda; stol  stola, prag  praga). Slovjinski Naglasak je silinski, slobodan (kolo, vje eYa, g. bYegov ~ hrv. kolo, ve era, g. brjegva). Duljina je razlikovna (strava hrana `" trava ~ hrv. trva). Naglasak mo~e biti eoni i pomi an (voda, za vod, vod ~ hrv. voda, za vodu, vodom) ili vezan (riba, za rib, rib ~ hrv. riba, za ribu, ribom). Osim naglaska, i dulji-na se mo~e smjenjivati u oblicima (mlocic  mloc+a ~ hrv. mltiti  mlat+a). Slog je uvijek dug prije zvu noga suglasa na kraju (bYeg  bYegu, ali kvjat- kvjatu ~ hrv. brijeg  brijega, cvijet  cvijeta). Ruski Naglasak je silinski, slobodan (O3>4a, <a;8=a, 3>A?>6 ~ hrv. jagoda, malina, Dubr. gospoa), razlikovan (<C:a `" <C:a, 2>@>3 `" ?>@>3 ~ hrv. muka `" mka braano, vrag `" prag) i mo~e se mijenjati u oblicima (AB>@>=a  AB>@>=C  AB>@>=K  AB>@>=a< `" 2>@>=a  2>@>=C  2>@>=K  2>@>=a<; =51>  =515Aa; <>;N  <>;8HL ~ hrv. strna  stranu  strane  stranama `" vrana  vranu  vrane  vranama; nebo  nebesa; mol+m  mol+a). Naglasci - kratki cirkumfleks (silazni), npr. *golbL > hrv. golub, sln. golo#b, ea., sl . holub   dugi cirkumfleks (silazni), npr. *mso > hrv. meso, sln. meso#, ea. maso   akut (stari akut, stari uzlazni), npr. *kra va > hrv. krava, sln. krva, ea. krva   dugi neoakut (novi akut, novi uzlazni), npr. *klju L > hrv. klju , sln. klj , ea. kl , sl . kl'    kratki neoakut (kratki novi akut/uzlazni), npr. *koaL > hrv. koa, sln. koa, ea. koa, sl . ka   naglasak openito, npr. *voda  > hrv. voda, sln. vda, ea. voda Silazni nagl. u osl. mogu biti samo na prvom slogu u rije i, stari uzlazni na svim slogovima, a novi uzlazni na svima osim na zadnjem. Opeslavenske naglasne paradigme n.p.a  osnovni (nepromjenljivi) naglasak, npr. *ra na, A. *ra n; *sy rJ; 1. jd. prezent *ra nj, 2. *ra n+aL Uvijek akut na osnovi, ne mijenja se ni u paradigmama ni u tvorbi (*ra njen+kJ). n.p.b  zaosnovni naglasak, npr. *~ena , A. *~en ; *krovJ , *krova ; 1. jd. prezent *~enj , 2. *~en+aL Nagl. je na slogu poslije osnove  *gromJ  (ili pomaknut kao novi akut na slog prije njega: *~enaL > *~en+aL). O naravi sloga (kratak/dug, akutiran/cirkumflekti-ran) ovisi kakov e nagl. biti: *~ena xJ (stari akut), ali *~enL skJ, *selo  (kratki nagl.). n.p.c  pomi ni (promjenljivi) naglasak ( eoni ili do etni), npr. *voda , A. *vod, *po vod; *golsJ, *na golsJ , i. *golsy ; 1. jd. prezent *zov, *ne zov, 2. *zoveaL . Naglasak mo~e biti na po etku  kratki ili dugi cirkumfleks koji preska e na prednaglasnicu (*gordJ, *na gordJ, *n na gordJ) ili na zanaglasnicu (*gordJ ~e , *ne zov s ), na kraju (d. *gordomJ ) ili akut u sredini rije i (aorist  1. jd. *kova xJ, 2./3. jd. *kova). Uvod U opeslavenskom razlikovna duljina samoglas zamijenjena je razlikovnom kakovoau samoglas. Stara je oprjeka, primjerice, *a : * zamijenjena oprjekom *o : *a (*radu `" *radu > *rodJ `" *radJ). Novo *a ostaje dugim [] (a *o kratkim, hrv. rada `" roda) u nekim prilikama, a u drugima ne  trva : travica. Ovdje emo strogo odrediti prilike takovih pokrata. Razli iti jezici uvaju duljine koje su bile pod razli itim intonacijama (npr. ea. od akuta, a hrv. od cirkumfleksa i neoakuta), ovisno o broju slogova i polo~aju u rije i. Stare posuenice iz slav. jezika (strus. i polj.) u finski, karelijski, estonski, litavski i latvijski pokazuju da je duljina *a, *, *i, *u, *, * o uvana bez obzira na intonaciju, polo~aj u rije i i broj slogova (Stang 1957: 52 55)  duljina se uva od staroga akuta (lit. knyga ~ hrv. knjiga, fin. mra ~ hrv. mjera), od cirkumfleksa (lit. pyvas ~ hrv. pvo), od neoakuta (lit. sudas ~ ak. sud), od akuta u prvom slogu troslo~ice (lit. mo eka ~ hrv. maeha), od akuta u drugom slogu troslo~ice (lit. bagtas~ hrv. bogat), od prednaglasne duljine u troslo~ici (lit. pustyti ~ hrv. pustiti, karelijski siivatta ~ hrv. ~vot), od zanaglasne duljine u troslo~ici (lit. zrkolas ~ rus. 7@:a;>). Te posuenice ne pokazuju tragova * i * (usp. lit. sudas ~ stsl. sdJ i lit. rdas ~ stsl. *rdJ s lit. -u- i  - na mjestu nosnka) ato ukazuje da su i u posljeopeslavenskom razdoblju bile o uvane duljine u svim polo~ajima pa se pokrate o kojima emo govoriti, premda u mnogo em sli ne u raznim jezicima, moraju smatrati posljeopeslavenskima. Polo~aji o uvanja i pokrate duljin Zadnji otvoreni slogovi opeslavenskihrvatski eakislova ki*zm zmuzimuzimu*vLlka vukavlkavlka*vLlkvukuvlkuvlku Krajnji se otvoreni, neko  dug slog (*-a#, *-i#, *-u#, *-y#, *-#, *-#, *-#), krati, bio zanaglasan (*zm) ili naglaaen (A. *~en ). Negdanja se duljina nastavka *  u A. vidi u zmus < zimus < *zmsL , a * u u D. (*vLlk < ie. *wl(kwoy) u stind. vUkay-a, gr . E, lat. lupo. Sve su duljine u zadnjem otvorenom slogu drugotne. Akut 1. *ko rva > hrv. krava, sln., bug. :@a2a, ea. krva, sl . krava, polj. krowa, slovj. krova, rus. :>@>2a osl. hrv.sln. ea.sl .glu~.rus.*be rzabrezabr#zabYzabrezabrza15@Q7a*bo ltoblatobltobltoblatobBto1>;>B>*ko rvakravakrvakrvakravakrwa:>@>2a*so lmaslamaslmaslmaslamasBomaA>;><a*vo rnavranavrnavrnavranawrna2>@>=a U hrv. je odraz akuta  na neko  dugom samoglasu (-a-, -je-, -u-, -i-, -e- < *). U sln. je odraz uzlazan, kojemu je u svakom nezavranom slogu dodana duljina (brat, brta < *bra trJ, *bra tra). U ea. je odraz duljina, glu~. ima trag duljine pri metatezi likvida ( i ), a u ostalim zapslav. jezicima (sl ., polj., slovj.) kra ina. Rus. u punoglasju ima nagl. na drugom samoglasu: A. 2>@>=y < *vo rn (`" nagl. na prvom samoglasu od cirkumfleksa A. 3>;>2C < *golv). Akutska je duljina u ea. ograni ena brojem slogova (dvoslo~ice imaju duljinu, viaeslo~ice ne): vrna, ali I. vranou < *vo rnoj; sla, ali silou; vra, ali vriti; znti, ali doznati; kmen, ali kamene. Duljina se ili kra ina mogu ujedna iti u svim oblicima: bYza, bYzou (`" silou) ili ryba, rybou umjesto rba (st ea.), rybou; msto  mjesto i msto  grad . Glu~., za razliku od ea., ima trag duljine od akuta i u troslo~nim infinitivima: pBai ~ ea. plaaiti (hrv. plaaiti). U ma. posuenicama iz slav. (iz 9./10. st.) ima duljina od akuta u viaeslo~ica-ma kojih nema ni u jednom slav. jeziku. Tu se odmah vidi ta duljina do koje bismo ina e mogli doi samo zaobilaznim putem: opeslavenskimaarski eaki*bese# dabeszdbeseda*obe# dJebdobd*sse# dJszomszdsoused Cirkumfleks 1. dvoslo~ice ' V:' J/L' (puni slog s  i poluglas) *golsJ > hrv., sln. glas, bug. 3;aA (mn. 3;aA>25), ea., sl . hlas, polj. gBos, rus. 3>;>A opeslavenskihrvatskislovenski eakiruski*golsJglasglashlas3>;>A*gordJgradgradhrad3>@>4*kolsJklasklasklas:>;>A*vorgJvragvragvrah2>@>3 *vortJvratvratvrat2>@>B U hrv. glas (`" mraz <*mo rzJ) i glasovi s pokratom (troslo~ica ' V' V' V' ). U sln. glas prema dvoslo~nom glasa s pomakom cirkumfleksa na sljedei slog (`" mraz, mrza < *mo rzJ). Hrv. N. brod, sln. bro#d < *brodJ = hrv., sln. N. dar < *darJ, ali hrv. G. broda < *broda `" dara < *dara; sln. G. brodu = daru. ea. ima kra inu (kao i ostali zapslav. jezici), a duljinu od akuta (dar < *darJ `" mk < *ma kJ). Rus. (punoglasje) 3>;>A < *golsJ `" <>@>7 < *mo rzJ. 2. dvoslo~ice ' V:' V' (dva puna sloga,  na prvom) *mso > hrv. meso, sln. meso#, bug. <5A>, ea. maso, sl . mso, polj. miso, slovj. mjso, rus. <OA> opeslavenskihrvatskislovenski eaki*msomesomeso#maso*se#nosijenoseno# seno*te#lotijelotelo#tlo*te#stotijestotesto#tsto*zoltozlatozlato#zlato U hrv. meso prema A. planinu < *poln+n s pokratom. Sln. slovo# = meso# (< *slovo, *mso), hrv. slovo `" meso. ea. ima kra inu (kao i ostali zapslav. jezici): zlato < *zolto `" blto < *bo lto. 3. troslo~ice ' V:' J/L' J/L' (puni slog s  i dva poluglasa) *lkJtL > hrv. lakat, sln. lakat, bug. ;a:JB, ea. loket, sl . laket', polj. Bokiec, slovj. lokc, rus. ;>:>BL opeslavenskihrvatskislovenski eaki*bbLnJbubanj[bo#bYn]buben*dJl~LnJdu~andol~an(dlu~n)*xoldLnJhladanhladan(chladn)*lkJtLlakatlakatloket*t~LkJte~akte~ak(t~k) U hrv. bubanj (bubnji) i lakat (lakti) bez pokrate, prema bubnjevi i laktovi s pokratom. Da slog s poluglasom nije jednak slogu s drugim samoglasom, vidi se po lakat < *lkJtL (' V' J' L) bez pokrate `" mladost < *moldostL (' V' V' L) s pokra-tom. Duljina je u pridjevima kao hladan poduprta oblicima kao hlad, hldna (u bubanj i lakat toga nema). 4. troslo~ice ' V:' V' J/L' (dva puna sloga i poluglas,  na prvom slogu) *mldostL > hrv. mladost, sln. mlado#st, rus. <>;>4>ABL opeslavenskihrvatskislovenskiruski*mldostLmladostmlado#st<>;>4>ABL*~vostL~ivost~ivo#st682>ABL*za nokt'Lza_noza_no# 7a_=>GL U N. se n.p. c dulji posljednji slog nakon otpadanja poluglasa, odatle mladost < *moldostL = golub < *golbL, ali G. mladosti `" goluba. Nastavak se  ost ujedna uje i u n.p. a (starost = mladost prema star `" mlad), a s njim i pomi nost (G. od_mladosti, L. u_mladosti = od_starosti, u_starosti). Osim tipa mladost (+ starost < *starost) postoji i trei (n.p. b): mudrost. Slog je pod vezanim nagl. kratak: mdrost, cUnost, jednkost s kratkim  ost. Ujednakom dugoga do etka i: mdrost, cUnost, jednkost. 5. troslo~ice ' V:' V' V' (tri puna sloga,  na prvom slogu) *synove > hrv. sinovi, sln. sino#vi opeslavenskihrvatskislovenski*synovesinovisino#viA. *na nogna_noguna_no#go*prd+vopred+vopredvo Pokrata se cirkumfleksa u troslo~icama vidi u hrv. stan  stanovi, svijet  svjetovi, rad  radovi, grad  gradovi; prase  praseta, ~drijebe  ~drebeta, june  juneta (Pos.) itd. Pokratom su po etnoga dugoga cirkumfleksa nastali A. (i ostali oblici eonoga nagl.) kao: ljepotu, planinu, razinu, ~ivicu (prema N. ljepota, planna itd.) i im. sr. r. kao pred+vo (i sln. predvo < *prd+vo) ili sje +vo (*se# +vo) (n. predva, sje va). Ime nastalo od staroga neodr. pridjeva s.r.: akovo, u_akovo takoer ima pokratu. Novi akut Novi je akut o uvan u hrv. u svim polo~ajima i time je druga iji od ostalih nagl. Stari su akut i cirkumfleks u slav. jezicima ili oba pokraeni ili je o uvana duljina ili jednoga ili drugoga ovisno o broju slogova (u viaeslo~icama se krate). Duljina od novoga akuta ne ovisi o broju slogova u rij i jer je  u polo~ajima kao u rije i mlat+m nastao prije osl. pokrate prednaglasnih duljina ispred dviju mora (v. naprijed). Njegov trag, zbog mlaega postanja toga nagl., imaju i jezici bez tragova staroga akuta ili cirkumfleksa (npr. polj. i sl .). U ea., sl ., i polj. do otprilike 15. st. neoakut daje duljinu. U polj. zatim nestaje razlikovne duljine, ali se ostatci vide u kakovosti nekih samoglasa:  (<*, *), (<*o), dij. i e < *e i < *a. U sln. saa < *suaa = krva < *kra va. U rus. AB>@>6a < *stor~a = :>@>2a < *kra va. 1. pomak naglaska sa slaboga poluglasa *ktJ > hrv. (dij.) kut; sln. ko#t; ea. kout; sl . kt; polj. kt  kta; rus. :CB  :CB (dij.) osl.hrv.(d.)sln. ea.sl .polj.slovj.rus.*ktJkutko#tkoutktktk't:CB, :CB (dij.)*klju Lklju klj kl kl' (klucz)kl'u :;NG, :;NG*sdJsudso#dsoudsdsd, sdus'dAC4, AC4*ptLn+kJputn+kpo#tnikpoutnkptnikptnik?CB=8:*dJl~LnikJdu~n)kdol~nkdlu~nkdl~nk(dBu|nik)4>;6=8:, 4>;6=8: Pri pomicanju nagl. sa slaboga poluglasa (koji se gubi) na prednaglasnu duljinu nastaje  posvjedo en u svim polo~ajima, budi da je poluglas na kraju rije i od koliko god slogova, budi da je u sredini rije i. U starim im. u-sklonidbe s nagl. na sredianjem poluglasu: crkva (*cLrky , *cLrkJ ve), kletva, gu~va itd. 2. sadanje vrijeme n.p. b *v~eaL > hrv. ve~ea, sln. v#~ea, ea. v~ea, sl . via~ea, polj. wi|esz osl.hrv. (dij.)sln. ea.sl .polj.rus.*v~eaLve~eav#~eav~eavia~eawi|esz2O65HL, (1. 2O6C)*p)aeaLp)aeapaeapaeapaea(piszesz)?8H5HL, (1. ?8HC)*slu~+aLslu~+asl~iaslou~asl~ia(sBu|ysz)A;C68HL, (1. A;C6C)*stpa jeaL > stpaLstupaasto#paastoupastpaastpaszABC?a5HL*maa jeaL >*me#aaLme#aam#aaamchamieaaa(mieszasz)<5Ha5HL Du~inom se veznoga samoglasa objaanjava pomak nagl. u stupaa < *stpaaL (stezanjem) < *stpa jeaL, nos+a < *nosaL, pa i u koljea < *koljeaL (= *kol-i%e-aL s duljinom na dvoglasu), ali nikako u tonea < *tone aL gdje je pomak ili prema ostalim slu ajevima ili je svagdje posrijedi lan ana reakcija (radi o uvanja razlike n.p. b i c) zbog slabljenja poluglas i pomaka nagl. s njih na prethodni slog u n.p. c (Stankiewicz 1993: 14). 3. odreeni pridjevi n.p. b *be#lJjL17 > hrv. be#l+, sln. be#li, ea. bl, sl . biely, rus. 15;K9, slovj. bjal+ osl.hrv. (d.)sln. ea.sl .polj.slovj.rus.*be#lJjLbe#l+be#liblbiely(biaBy)bjal+15;K9* LrnJjLcrn+ Uni ern ierny(czarny) 'arn+GQ@=K9*mdrJjLmudr+mo#drimoudrmdrymdrym'dr+<C4@K9*ptJjLpet+p#tiptpiatypitypj't+?OBK9 U odreenim pridjevima n.p. b novi akut (*be#lJjL, *be#laja, *be#loje) nastaje pomicanjem nagl. nakon dobivanja novoga silaznoga nagl. u sredini stezanjem: *be#la jego > *be#lago > *be#lago ! be#loga. Novi se akut onda poopuje u svim oblicima (tako se ponovno dobiva razlika *be#lJjL `" *suxJjL umj. *be#lJjL = *suxJjL u N. nakon *suxJjL < *suxJjL ). Nagl. se odreenih pridjeva n.p. b airi i u n.p. c radi poopidbe duljine: suh+ (s duljinom kao u suh, sha) umj. starijega suh+. 4. imenice tipa suaa *~dja > hrv. ~ea, sln. ~#ja, st ea. ~ieze, polj. |dza (dij. ~z) osl.hrv. (d.)sln. ea.glu~.polj.rus.slovj.*~dja~ea~#ja~ieze (st ea.)|dza6a64a~ za*stor~astra~astr~a(str~)str~astr|aAB>@>6a*suaasuaasaa(susza)ACHa(suaa) U hrv. takov nagl. ima desetak imenica: graa, laa, suaa, stra~a, ~ea, sua sudac, plaa; ko~a, voa, volja; ve era. U mlaim je tvorbama n.p. b s dometkom *-j, koji se ponaaao kao prvi dio dvoglasa *-i*a, nagl. produ~en u *-ja, usp. slovj. i polj. dij.  a: slovj. vola, suaa (analogijom i meza), malopolj. ~z, vece~, Devol itd., ato daje novi akut na osnovi (duljina u  ja zatim nestaje analo-gijom prema ostalim im.). Toga nema u starijim tvorbama na *-ja npr. hrv. duaa, duau (n.p. c). Kajk. ovdje ima bilje~it novi cirkumfleks npr. ko~a `" ak.-atok. ko~a, sln. k#~a. Prednaglasne duljine 1. dvoslo~ice do etnoga naglaska ' V:' V' (dva puna sloga, prvi dug, nagl. na drugom) *trba   (n.p. b), *rka  (n.p. c) > hrv. trba, rka, sln. tr#ba, rka, ea. trouba, ruka, sl . trba, ruka, polj. trba, rka, slovj. tr'ba, rka n.p. b  svagdje duljina osl.hrv.sln. ea.sl .polj.slovj.rus.*borzda , *borzd brzda, brzdubrzda, brzdobrzdabrzdabrzda'baYda1>@>74a, 1>@>74C*xvala , *xval hvla, hvluhvla, hvlochvlachvla(chwaBa)'xvalaE2a;a, E2a;C*mka , *mk mka, mkum#ka, m#komoukamkamkamka<C:a, <C:C*p+zda , *p+zd pzda, pzdupzda, pzdopzdapzda(pizda)pj+zda?874a, ?874C*trba , *trb trba, trbutr#ba, tr#botroubatrbatrbatr'baB@C1a, B@C1C n.p. c  duljina samo u hrvatskom osl.hrv.sln. ea.sl .polj.slovj.rus.*borda , *bordbrda, bradubrda, brado# bradabradabroda'broda1>@>4a, 1@>4C*golva , *golvglva, glavuglva, glavo#hlavahlavagBowa'glova3>;>2a, 3;>2C*grda , *grdgrda, gredugrda, gredo#hYadahradagrzda'gYda(3@O4a, 3@O4C)*pta , *ptpta, petupta, peto#pataptapita'pjta(?OBa, ?OBC)*rka , *rk rka, rukurka, roko#rukarukarkarka@C:a, @C:C Duljina je ispred zavranoga naglaaena sloga posvjedo ena u n.p. b u svim jezicima, a u n.p. c samo u hrv. Zapadni su slavenski jezici pokratili cirkumflekse u oblicima eonoga nagl. (npr. u A. *rk `" N. *rka ) pa je ta kra ina ujedna ena i u pade~ima gdje bi se o ekivala prednaglasna duljina (npr. ea. *rka, ruku ! ruka, ruku). Slovj. ima i mjesto nagl. u N. prema A. (rka prema rk). U sln. se je cirkumfleks u A. pomakao na sljedei slog pa osnova ostaje kratkom. Prema njem ujedna uje kra inu i N. 2. troslo~ice do etnoga naglaska ' V' V:' V' (tri puna sloga, duljina na drugom, nagl. na treem slogu) *kJlbsa  > hrv. kobsa, sln. klobsa, ea., sl . klobsa, rus. :>;1aA osl.hrv. ea.sl .slovj.*kJlbsa kobsaklobsaklobsa'kolbsaG. *dJl~Ln+ka du~nkadlu~nkadl~nka('dlu~nika)G. *rkva rukvarukvarukva('rkava)G. *klobuka klobkakloboukaklobka'klobuka U troslo~icama je (i viaeslo~icama) takoer posvjedo ena duljina prije do etnoga naglaska. U atok. nailazimo na rije i kao: visna, visinu; planna, planinu; vruna, vruinu s neo ekivanim kratkim  i-. No u ak. u pojedinim govorima nalazimo o ekivano dugo  +-: Vrg. via+na, via+nu; plan+na, plan+nu; vru+na, vru+nu itd. Kra ina je u atok. i nekim ak. govorima tu unesena prema drugom, akutiranom sufiksu  ina < *-i na npr. u *mali na, *travi na, *ldi na, koji je pomijeaan s cirkum-flektiranim sufiksom *-+na  koji je u *poln+na  i sl. (ujedna ena je kra ina u planina prema onoj u malina). 3. troslo~ice do etnoga naglaska ' V:' J/L' V' (dug puni slog, poluglas, naglaaen puni trei slog) *poltLno  > hrv., ea., sl . pltno, polj., glu~. pBtno osl.hrv. ea.sl .polj.glu~.*poltLno pltnopltnopltnopBtnopBtno*p+sLmo psmopsmopsmo(pismo)(pismo)*(v)apLno vpnovpnovpno(wapno)(wapno)*volkJno vlknovlknovlknowBknowBokno Duljina je posvjedo ena u svim jezicima ispred poluglasa i do etnoga nagl. ea. se psmo poklapa s paea, ali vlkno `" vlak (ne mo~e biti ujednake, u hrv. vlkno = povl iti). Za ujednaku bi duljine u ea. vpno i pltno trebalo pretpostaviti da su neo uvane rije i  *poltJ (~ hrv. potplat) i *vapJ (~ rcsl. vapJ) bile n.p. b ( ea. *plt, *vp ! pltno, vpno). Rije  gmno ne mo~e imati ujedna ene duljine jer je jedini oblik svojega korijena s *gu- < *gaw- ~ *gov do. Da se u rije i gmno ne radi od duljenju ispred  mn-, vidi se po g. gumana (Prap. guvana) `" govana (prema gvno s duljenjem ispred  vn-). 4. troslo~ice sredianjega naglaska ' V' V' V' (tri puna sloga, naglasak na drugom slogu) *mali na > hrv. malina, sln. malna, ea., sl . malina, slovj. malina osl.hrv.sln. ea.sl .slovj.*kali nakalinakalnakalinakalina'kalina*kpi nakupinakopnakupinakupina'kpjina*mali namalinamalnamalinamalina'malina*orky tarakitaraktarokytarokyta Prije naglaaena srednjega sloga nema nigdje duljine: hrv. blazina, gusjenica, jasika, ledina, rabota, sjekira, slavina itd. U imeni noj sklondibi npr. rukama, zubima, uaima; bradama, str(j)elama; duaama, gredama, petama, svnjama, svjeama, rukama, granama, lukama, stranama; Novi: rukah, rukami, `aptinovac: rukam, glavam, slugam, sviDam, duaam itd. prema N. rka, zub, uho (> uo > uo ! uho), brda itd. Primjeri su kao: mslima, mrvima, grnama, strnama i sl. ujedna eni i mlai (Lika: dli. i glavan i glvan). Pokrata se jasno o ituje i u primjerima kao: glva  glavica, trva  travica, brda  bradica, rka  ru ica, grna  gran ica; zd  zdina, glas  glasina, grad  gradina, ljudi  ljudina, rep  repina, svijet  svjetina itd., ea. trouba  trubice (hrv. trba  trubica). Infinitiv Primjeri ujedna ene duljine u infinitivu n.p. b svagdje osim u slovj. (i sln.) osl.hrv.sln. ea.sl .polj.slovj.*kaza tikzatikaztikzatikzat'(kaza)k'azac*kupi tikpitikuptikoupitikpit'(kupi)k'upjic* kpa tikpatikoptikoupatikpat'kpak'pac*ksa tiksatikostikousatiksat'ksak'sac*molti timltitimlattimltitimltit'mBciml'ocic U troslo~nim infinitivima (na *-a -, *-i -, *-e #-, *-n-) nalazimo u n.p. b u hrv., ea., sl . i polj. duljinu unesenu iz prezenta (mltiti prema mlat+m). Kako u atok. glagoli i-vrste n.p. c s dugim korijenom uglavnom prelaze u n.p. b i ondje je ujedna ena duljina u infinitivu. Promjene n.p. u tih glagola nije bilo u kajk., u ne-kim ak. govorima, i u dijelu atok. (Posavina). U slovj. glagoli imaju pokraenu osnovu i u n.p. b i u n.p. c: 'erpjec, a'umjec (: 'erp+a, a'um+a); blic, br'oDic, buic, ceDic, kupjic, lepjic, sic, xvalic (: bl'+a, br'oD+a itd.); d'ixac, k'azac, k'pac, l'izac; b'ivac, mj'eaac, p'itac (: b'+vaa, p'+taa itd.) itd. Duljina je ujedna ena samo u glagolima na -n-: c+gnc, k+xnc, maxnc, a +pnc prema c'+gDea, k'+xDea itd. Slovj. uva razliku glagola n.p. b i c razlikom duljine (n.p. b) i kra ine (n.p. c) u prezentu: ml'ocic  ml'oc+a, xv'alic  xval+a (n.p. b) `" iDic  in+a, saic  sa+a (n.p. c). Primjeri ujedna ene duljine u hrv. i kra ine u ea., sl . i polj. u infinitivu n.p. c opeslavenskihrvatski eakislova kipoljski*gasi tigsitihasitihasit'(gasi)*xoldi tihlditichladitichladit'chBodzi*kype #tikpjetikyptikypiet'(kipie)*mladi timlditimladitimladit'mBodzi*zolti tizltitizlatitizlatit'zBoci U hrv. i veina glagola n.p. c ujedna uje duljinu: (-je-vrsta) atjeti prema ati (imperativ), tUpjeti prema tUpi, kpjeti prema kpi; (ostatci i-vrste n.p. c) slijditi prema slijdi i prema imenici slijed, trbiti prema trbi i im. trba. U ujednaci je bilo viae imbenika  utjecaj glagol n.p. b na one n.p. c (lakaa ujednaka du~ine u inf. u n.p. b zbog  u prezentu), utjecaj naglaska osnovnih imenica (slijed  slijditi) i sl. U ea., sl . i polj. troslo~ni glagoli n.p. c imaju kratku osnovu u infinitivu (pre-ma duljini u n.p. b uvedenoj iz prezenta). Nema razloga za duljina jer je i u pre-zentu o ekivana kra ina (v. naprijed): ea. chladiti  chlada, sl . chladit'  chlada i polj. chBodzi  chBodzisz. Jednako u kajk. (Bednja) (v. dalje). U ea. se n.p. c izjedna uje s n.p. a (raniti  rana, nuditi  nuda, mysliti  mysla ~ hrv. raniti, nuditi, misliti). Primjeri kra ine u hrv. (u n.p. c) i slovj. osl.hrv.slovj.*b~a tibje~atibje~ec* ini ti niti 'iDic*gubi tigubitig'ubjic*u i tiu itivu ic*sde# tisjedjetis'eec U hrv. je nekoliko glagola n.p. c ipak izbjeglo ujednaku duljine u osnovi infinitiva (i-glagoli time i prijelaz u n.p. b) odn. imaju kra inu u infinitivu i prezentu gdje drugi imaju ujedna enu duljinu: u iti, gubiti, niti, pustiti; bje~ati, sjedjeti, tr ati, dr~ati, bjesniti/bjesnjeti itd. Takoer dij. u glagol na  je / a : Prap. vrtit, mu at, prdit, smrdit, svrbit; dij. vratati; Pos. paat; `aptinovac: piaat, ~uret se itd. i u Pos. u glagol na  i-: dljit, grait, sadit (Ivai 1971: [126]). Svi ti glagoli imaju sadanje vrijeme na  +- (tr +m, bjesn+m itd.) gdje se takoer o ekuje pokrata ato pogoduje o uvanju kra ine i u infinitivu. U primjeru kao tr ati, dr~ati i vrtit (dij.) pogoduje i mogunost postojanja i kratkoga (npr. grmjeti ~ grom) i dugoga /r/ (npr. tUpjeti, tUp+m). Neki su kajk. govori zadr~ali kra inu u infinitivu; po tom se razlikuju govori s nagl. tipa pisati i p+sati (Ivai 1971:[675], Lon ari 1996:57): kajk. dilti, gradti, sadti (Ivai 1971: [126]). U Bednji je duljina iz prezenta u inf. uvedena samo u n.p. b (kao u Zslav.): bruoniti (n.p. b) `" plotiti (n.p. c) (prema brunim `" plot)m), Jedvaj 1956:315 6. Glagoli s prez. na  a- < *-aje- imaju uvijek kratak samoglas osnove ako je rije  o tipu sa zaosnovnim naglaskom kao glasati  glasam (za razliku od slu aja kada je nagl. na osnovi u n.p. b kao b+vati  b+vam): blstati, -am; cvjetati, -am; tako i bacati, ja ati, glasati, granati itd. Primjeri ujedna ene duljine u suvremenom atok. i o uvane kra ine u mol. opeslavenskihrvatski (suvremeni)moliski*bli tibijlitiblit, blim*budi tibditibudit, budim*davi tidvitidavit, davim*dli tidijlitidlit, dlim*obvol i ti sobl iti sebla it se, bla i se Od svih atok. i ak. govora samo moliskohrvatski sustavno (a ne samo u poje-dina nim slu ajevima u n.p. c) i u n.p. b i u n.p. c uva kratak samoglas u osnovi infinitiva. Svi su ostali atok. i ak. govori unijeli duljinu iz ostalih oblika u sve gla-gole n.p. b i u veinu ili dio glagola n.p. c (ovisno o govoru). Mol. nam potvruje da ta, poslije gotovo potpuno provedena ujednaka, joa nije bila po ela u XV./XVI. st. u naaim govorima, dajbudi u podru ju ju~no od Cetine, u podbiokovsko-ne-retvanskom podru ju u zaleu makarskoga primorja odakle su predci moliskih Hrvata. U mol. u dvostrukom naglasku prije  ne mo~e doi duljina () nego samo kra ina ( ). Iza viae nema  na iduem slogu (  ak   ka). U dvoslo~noj se rije i s krajnjim zatvorenim slogom uva Doppelakzent, a u dvoslo~nim rije ima s krajnjim otvorenim slogom nema dvostrukoga nagl., ali ima kanova koga duljenja (ako duljine ve nije bilo) na prvom slogu ( etrtak  etUtka, petak  ptka, bu em se  bu  se itd.). U prvima je primjerima osnovni samoglas pokraen eda bi se odr~ao dvostruki naglasak. Kra ina je u infinitivu kao u budit pridonijela tomu da se od *petak ujedna ivanjem dobije petak, a ne *ptak. Troslo~ice s dugim predmetkom tipa *zaba va Primjeri ujedna ene duljine u troslo~icama ~. r. s predmetkom opeslavenskihrvatski eakislova kislovjinski*napra vanpravanpravanpravanaprava*pris gaprsegapYsahaprsahapY+siga*zaba vazbavazbavazbavazabava U troslo~icama se kao *zaba va u hrv. (uglavnom), ea., sl . i slovj. unosi duljina u predmetak iz ostalih oblika (npr. hrv. zlog, ea. zloh : hrv. zaloga, ea. *zaloha ! hrv. zloga, ea. zloha). Hrv. nvala, nslaga, prlika, prijvara itd.; slovj. narada, namova, pY+roda, pY+sluga (s mlaim mjestom nagl.); navuka, pYesada, zaplata, narada (sa starijim nagl.); ea. i sl . nstraha, nhrada, nhoda, ndoba, zplava, zhuba, ea. pYhoda, pYloha, tcha, sl . prhoda, prloha, techa itd.; polj. wtroba. Duljina je unesena i u tvorbama kao hrv.: nru je, szvu je, Rstuaje; prredba, rzudba itd. U hrv. se od oblika zabava mogu, razli ito u govorima, dobiti joa tri oblika. Unosom duljine: zabava ! zbava. Zatim mlaim pomakom oviska zbava ! zabava. Istim se pomakom, u oblicima s neunesenom duljinom, dobiva zabava ! zabava (npr. Prap.) . U hercegova koj su Crnoj Gori potvrene sve etiri mo-gunosti odjednom u istom govoru: zabava/zabava/zbava/zabava. 5. troslo~ice sredianjega naglaska ' V' V' J/L' (puni slog, naglaaen puni slog i poluglas) i troslo~ice do etnoga naglaska ' V:' V' J/L' (puni dug slog, puni slog, naglaaen krajnji poluglas) *jzy kJ > hrv. jezik, sln. jzik, jezka, ea., sl . jazyk, polj. jzyk, slovj. jzik *kkolL  > hrv. kkolj, sln. k#kolj, ea. koukol, sl . kkol', polj. kkol, slovj. kkol *svdokJ  > hrv. svjedok, svjedoka, (sln. svdok, sved#ka), ea. svdek Primjer s kra inom ispred naglaaena sloga i poluglasa na kraju osl.hrv.sln. ea.sl .polj.slovj.*jzy kJjezikjzikjazykjazykjzyk'jzik Hrv. drag  dragan, tup  tupan; brda  bradat, glva  glavat, zub  zubat; bran+m  brani ; grad  gradi, zub  zubi, prut  pruti itd. s do et-cima vezanoga nagl. -an,  'at, -i ,  'i. Primjeri s unesenom duljinom ispred naglaaena sloga i poluglasa na kraju osl.hrv.sln. ea.sl .*naro dJnrodnrod, naro#danrodnrod*sse# dJssjedso#sed, sos#dasoused(sused)*zako nJzkonzkon, zako#nazkonzkon Primjeri s duljinom ispred punoga sloga i naglaaena poluglasa na kraju osl.hrv.sln. ea.sl .polj.slovj.*kkolL kkoljk#koljkoukolkkol'kkol'kkol*molde~L mlde~(mlade~)mlde~(mBodzie|) Hrv. i: trsea, rstea, krdea, ~vea (od *trseaL  itd.) i sl. Duljina je u tresea poduprta onom u tresti, tresla, ali kradea `" krasti, krala (ali kradi). Primjeri s kra inom ispred punoga sloga i naglaaena poluglasa na kraju koji su zadr~ali do etni nagl. opeslavenskihrvatskislovenski*sJvdokJ svjedok, -oka(svdok, -#ka)*~ivotJ ~vot, -ota~ivot, -ta*airokJ arok, -okaairok, -ka*vysokJ vsok, -okavisok, -ka U rije i jezik, bradat itd. nema duljine kao u malina. U rije ima je kao narod duljina unesena iz primjera kao na_me, a rije i kao svjedok imaju kra inu zbog do etnoga naglaska. U rije i je kukolj (i glagolima kao kradea) duljina o uvana (nema odakle biti unesenom) jer nagl. nije bio odmah iza nje nego na do etnom poluglasu (*kkolL  `" *jzy kJ). Da bi duljina opstala (*kkolL  `" *kkola ), nagl. se ve~e na drugom slogu (*kkolL, *kkola). Kukolj  `" svjedok (*kkolL = *sve#dokJ ) nije nasumi no jer je sufiks  ok bilje~ito prednaglasan (n.p. b). Kao kkolj ide i mlde~ ( ea. mlde~ ne mo~e biti analogijom, polj. mBodzie| nema duljine). Ako se uzme da je u rije i jezik ujedna en nagl. G. jezika (=malina) umjesto *jezik, a u rije i kukolj nagl. N. (kukolja umjesto *kukolja ! *kukolja), nije uvjerljiva nasumi na ujednaka duljine i to ato se u rije i kukolj nagl. ve~e (umjesto stare do etnosti) eda bi duljina opstala, a u rije i se jezik duljina gubi, premda je u njoj nagl. ve otprije vezan. Druga je mogunost da je u jezik slog pokraen prije staroga dugoga * , a da je u kkolj i mlde~ o uvan pred kratkim * (usp. Stang 1957: 42). To bi zna ilo da kkolj, mlde~ i rije i kao nrod imaju o uvanu izvornu duljinu, jezik kra inu s tim da su rije i kao n in ujedna ile duljinu prema rije ima kao nrod. 6. viaeslo~ice do etnoga naglaska ' V' V:' J/L' (puni slog, puni dug slog, naglaaen krajnji poluglas) i odreeni pridjevi ' V' J/LjL' (puni slog, naglaaen poluglas i poluglas) *dJl~LnikJ > hrv. du~n+k, sln. dol~nk, ea. dlu~nk, sl . dl~nk, rus. 4>;6=8:, 4>;6=8:a *m~LskJjL > hrv. muak+, sln. moak/maki, ea. mu~sk, rus. <C6A:>9 Primjeri s kra inom ispred  i  (nastala stezanjem) opeslavenskihrvatskislovenski eakislova ki*dJl~LnikJdu~n+kdol~nkdlu~nkdl~nk*junakJjunakjunkjunkjunk*m~LskJjLmuak+moak/maki(mu~sk)(mu~sk)*gordJskJjLgradsk+grajsk/grjski(hradsk)(hradsk)*vLl LjLvu j+vl ji(vl ) Slog se krati ispred  i  (nastala stezanjem). Ope je pravilo da se slog krati is-pred dviju mora (dvaju slogova ili dugoga sloga). Duljina se mo~e i tu ujedna iti. Pokrata se ispred  vidi u im. kao: mljekar, zdar, zubar, glavar itd.  se javlja u: G. i I. a-sklonidbe, u g. mn. (-+ i drugotno dugo  u i  a) i u sadanjem vremenu na  +- s do etnim nagl. (n.p. c). U novoatok. je u prvim dvama oblicima ujedna ena duljina: glve  glvom, grne  grnom, trve  trvom itd. U pre-zentu je duljina ujedna ena ako je ujedna ena u infinitivu: ujedna eno tUpjeti  tUp+m, ali bje~ati  bje~+m (Pos. bje~)m). Neujedna ena kra ina u G.  `ipan: glave, Senj: glave, grane, ruke; rukon, glavon, peton (prema N. glava itd., Vrg. ujedna eno gloave, ruke; gloavon itd.), mol. grane, glave, brazge, atok. (Bogomolje i Gdinje na Hvaru): ruke, rukon, ali brada/brda, glava/glva, Vrisnik (Hvar): glova, glove (M. Hraste). Gradiae: ak. rukie% < *ruke, ruku < *ruku, kri + < *kri ) (~ atok. dij. kr +) du~ine ispred akcenta  ostaju, a ispred  ili  obi no nestaju; Bandol (atok.): restu (: reste); ajta: rukie/rukie (: v+no), Vincent: rukie (: v+no). Jesenje Donje (kajk.): z glavo (: glava). U g. mn. ruku, slugu, ali ujedna eno: mrv+, cUv+, ljd+ itd. Ispred mlaega je  a (Pos.  a) u g. poopena duljina u svim slogovima: ~na, vda, ksa : ~ena, voda, kosa = glva, trva, zma : glva, trva, zma ( ak. ~en, vod, kos; glav, trav, z)m). Pokratu ispred  osim u odimeni nih pridjeva kao svjetsk+, glavn+ (od imenica n.p. c: svijet, glavu) i u odreenih pridjeva n.p. c do etnoga nagl. (svet+, hladn+, suh+, tu+ itd.). U nekim govorima prednaglasna duljina  mo~e doi samo ispred , do im je ispred  i  samo kra ina, npr. Senj, veina ak. i atok. govor u Gradiau, Moli-se (v. sprijeda), Bednja i Jesenje Donje (kajk.) itd. Zanaglasne duljine 1. troslo~ice ' V' V:' J/L' (puni naglaaen slog, puni dug slog, poluglas) *me# scL > hrv. mjesec, sln. me#sec, ea. msc, sl . miesiac, polj. misic, -a n.p. a Svi jezici imaju duljinu osl.hrv.sln. ea.sl .polj.*me# scLmjesecme#secmscmesiacmiesic, miesica*pa kJpaukpajek/pavok (dij.)pavoukpavkpajk, pajka*pe# nLpjenezpe#nezpenzpeniazpienidz, pienidza*za jcL(zec)zajeczajczajac zajc, zajca73*re# zanJ (gl.pr.t.)rezan, -are#zan, -aYezn, -a Od zapslav. duljina samo u eakom osl.hrv.sln. ea.sl .polj.*a strbJ (-L)jastrebjastrebjestYbjastrabjastrzb, jastrzibia Slova ki ima duljinu, a eaki i polj. ne opeslavenski eakislova kipoljski*pa zJpauzpavzpawz, pawza (-u) Samo hrv. (i jednom posredno sln.) pokazuju duljinu osl.hrv.sln. ea.sl .polj.*ga vornJgavrangavranhavranhavrangawron*o lbdLlabud(lab#d)labut'labut'Babdz*pa mtLpametpmetpamt'pamt'pami*pa portLpapratprpratkaprad' paprad'papro Duljina u hrv., nema novoga  u sln., druga iji dometak u Zslav. osl.hrv.sln. ea.sl .polj.*a bolnLjablanjblanjabloHjabloHjabBoD n.p. c Duljina samo u hrv., u zapslav. je nema osl.hrv.sln. ea.sl .polj.* eljadL eljad eled' el'ad'* eljustL eljust eljust elist el'ust'czelu[*destLdesetdese#tdesetdesat'dziesi*devtLdevetdeve#tdevtdevt'dziewi*golbLgolubgolo#bholubholubgoBb, goBbia*obvolkJoblakoblakoblakoblakobBok*obvolstLoblastoblastoblastoblast'*tetervLtetrijebtetre#vtetrev(tetrov)cietrzew*~eldL~elud(~lod, -#da/0)~alud~alud'|oBdz, |oBdzi Hrv. uvijek pokazuje zanaglasnu duljinu u troslo~icama (s kona nim polugla-som) i u n.p. a i u n.p. c. Sln. zbog utjecaja izvedenic ne pokazuje u n.p. a do-sljedno novoga cirkumfleksa. U n. se p. c u zapslav. krati zadnji slog osnove  u jed-noslo~nih je osnova to naglaaeni slog (*volstL > ea. vlast), a u dvoslo~nih osnova zanaglasni slog (*obvolstL > ea. oblast). U n. je p. a u zapslav. duljina posvjedo ena nedosljedno. 2. troslo~ice ' V' V:' V' (puni naglaaen slog, puni dug slog, puni slog) *prd+vo > hrv. pred+vo, sln. predvo, ea. pYedivo, sl . pradivo osl.hrv.sln. ea.sl .*prd+vopred+vopredvopYedivopradivo*pe +vopec+vopecvope ivope ivo*a strbajastrebajastrebajastYbajastraba Zanaglasnu duljinu u drugom slogu troslo~ica od triju punih samoglasa (`" viaeslo~ice  bez duljine) potvruju: hrv. parovi imenica s dugom i kratkom mno~inom kao jablani  jablanovi, jastrebi  jastrebovi, vitezi  vitezovi, pojasi  pojasovi, korijeni  korjenovi, gavrani  gavranovi itd. i mjeatanin  mjeatani, branin  brani, mo~dani (plurale tantum) itd. gdje duljina ne mo~e biti iz jednine. 3. etveroslo~ice i viaeslo~ice ' V' V' V' V' (puni naglaaen slog, puni slog, dva puna sloga ili poluglasa ili viae njih) *pa mtLnJ > hrv. pametan, sln. pmeten U etveroslo~icama (budi svih punih slogova, budi s poluglasima) nema zana-glasne du~ine u drugom slogu. Osim pametan : pamet i jablani : jablanovi i: atok. pauk  pau ina, kajk. pavuk  pavu ina, ea. pavouk  pavu ina, mjesec  mjese ina, mjese nica i hrv. pauzina prema sl . pavz. U veini su govor morfemi, koji su kao naglaaeni kratki zbog pokrate staroga akuta (~en'ama < *~ena ma), kratki i kada su zanaglasni (vranama < *vo rnama). Isto i: ~enica  starica, initi  misliti, molila  kitila itd. U nekim se govorima poslije  (< * ) pretka~ljivo javlja duljina na samoglasima koji mogu biti dugi: -a-, -e- (< *), -i-, -u- i -e#-. U ju~nijim jekavskim predelima kit+la : molila te ondje i u aumadijsko-vojvoanskim govorima oprjeka babama : ~enama (Brozo-vi Ivi 1988:19). Pr anj/Ozrinii (Reaetar): puakama `" ~enama i dvignut `" potegnut. Novi: u +l, u +la, u +lo i rod+l, rod+la, rod+lo (n.p. c). Polo~aji o uvanja i pokrate duljin (sa~etak) Zadnji otvoreni slogovi 1. *zm > zmu Akut 1. *bo lto > blato Cirkumfleks 1. *drJ > dar 2. *mso > meso 3. *lkJtL > lakat 4. *mldostL > mladost 5. *synove > sinovi Novi akut 1. *ktJ, *ptLn+kJ, *dJl~LnikJ > kut, putn+k, du~n)k 2. *v~eaL > ve~ea 3. *be#lJjL > be#l+ 4. *~dja > ~ea Prednaglasne duljine 1. *trba , *rka  > trba, rka 2. *kJlbsa  > kobsa 3. *poltLno  > pltno 4. *mali na > malina 5. *jzy kJ > jezik *kkolL  > kkolj *svdokJ  > svjedok, svjedoka 6. *dJl~LnikJ > du~n+k *m~LskJjL > muak+ Zanaglasne duljine 1. *me# scL > mjesec 2. *prd+vo > pred+vo 3. *pa mtLnJ > pametan Opeslavenske naglaaene duljine Uzlazne Stari se dugi akut ( ) u hrv. krati u kratki silazni ( ). U ea. ostaje dug u rije ima do dva sloga. Hrv. vrana, ea. vrna. Silazne U hrv. dugi cirkumfleks ( ) ostaje dug u dvoslo~nim rije ima (meso), a u troslo~-nima se i viaeslo~nima krati (grada : gradovi). U zapslav. se krati ( ea. maso). Nove uzlazne Novi akut ( ) ostaje svagdje dug, bez obzira na broj slogova (hrv. putn+k, ea. poutnk). Opeslavenske prednaglasne duljine Ispred jedne more Duljina ostaje ispred jedne more (naglaaene), hrv. trba, ea. trouba. Ispred dviju mora Duljine se krate ispred dviju mora (ispred dvaju slogova ili dugoga naglaaenoga sloga), hrv. trubica, ea. trubice. Opeslavenske zanaglasne duljine Iza cirkumfleksa (n.p. c) Ostaju u hrv., krate se u zapslav. Hrv. golub, ea. holub. Iza staroga akuta (n.p. a) Ostaju u hrv., nedosljedno i u zapslav. Hrv. mjesec, ea. msc. Literatura AG 1991 = Stjepan Babi, Dalibor Brozovi, Milan Mogua, Slavko Paveai, Ivo `kari, Stjepko Te~ak, Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga knji~evnog jezika. Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Globus. >3aBK@52, K.K. 1995. A:F5=BCaFO A525@>;5E8BA:8E 3>2>@>2 A 8AB>@8G5A:>9 B>G:8 7@5=8O, Slavistische Beitrge, band 330, Verlag Otto Sagner, Mnchen 1995. Brozovi, Dalibor. 1963. O Stjepanu Ivaiu kao slavenskom i hrvatskosrpskom akcen-tologu. U knj. Ivaiev zbornik, Zagreb, 25-36. Brozovi, Dalibor. 1972. Uz jedno vrijedno, ali i kontroverzno akcentoloako djelo  razmialjanja o genezi, sustavu i normi. Jezik, 1971/72:4-5, 123 139 [kritika knjige: Josip Mateai, Der Wortakzent in der serbokroatischen Schriftsprache, Heidelberg, Carl Winter  Universittsverlag, 1970.] Brozovi, Dalibor, Pavle Ivi. 1988. Jezik, srpskohrvatski/hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski. Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod Miroslav Krle~a. Budmani, Pietro [=Petar]. 1867. Grammatica della lingua serbo-croata (illirica). Vienna. Carlton, Terence R. 1991. Introduction to the phonological history of the Slavic languages. Columbus : Slavica Publishers, Inc. K1>, ;a48<8@ A. 1981. !;a2Oa=A:aO a:F5=B>;>38O. ?KB @5:>=AB@C:F88 A8AB5-<K a:F5=B=KE ?a@a483< 2 ?@aA;a2O=A:><. >A:2a : 74aB5;LAB2> aC:a. K1> ;a48<8@ A., ..a<OB8=a, C.. s8:>;a52. 1990. A=>2K c;a2Oa=A:o9 a:-F5=B>;>388. >A:2a : 74aB5;LAB2> aC:a. FO 1981 = viae autora, Fonoloaki opisi srpskohrvatskih/hrvatskosrpskih, slovena kih i make-donskih govora obuhvaenih opateslovenskim lingvisti kim atlasom. Sarajevo : Akademi-ja nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Paul Garde, Paul. 1993. Naglasak. Prevoditelj Dragutin Ragu~. Zagreb : `kolska knjiga. HG 1997 = Eugenija Bari, Mijo Lon ari, Dragica Mali, Slavko Paveai, Mirko Peti, Vesna Ze evi, Marija Znika, Hrvatska gramatika. Drugo izdanje. Zagreb : `kolska knjiga. Ivai, Stjepan. 1970. Slavenska poredbena gramatika. Priredili Josip Vrana i Radoslav Ka-ti i. Zagreb : `kolska knjiga. Ivai, Stjepan. 1971. Izabrana djela iz slavenske akcentuacije / Gesammelte Schriften zum slavischen Akzent, mit einer Einleitung sowie Berichtigungen und Ergnzungen des Verfassers herausgegeben von Christian Alphonsus van der Berk. Mnchen : Wil-helm Fink Verlag. (Slavische Propylen, Texte in Neu- und Nachdrucken, Band 96) Jedvaj, Josip. 1956. Bednjanski govor. Hrvatski dijalektoloki zbornik I, 279-330. Junkovi, Zvonimir. 1972. Jezik Antuna Vramca i podrijetlo kajkavskoga dijalekta, dijakronijska rasprava. Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, knj. 363. Juriai, Bla~. 1966. Rje nik govora otoka Vrgade, I dio. Zagreb : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti. Juriai, Bla~. 1973. Rje nik govora otoka Vrgade, usporeen s nekim akavskim i zapadnoato-kavskim govorima, II dio, Rje nik. Zagreb : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti. Kortlandt, Frederik H.H. 1975. Slavic Accentuation, a Study in Relative Chronology. Lisse : The Peter de Ridder Press. Kova ec, August. 1989. etverotonski prozodijski sustav nekih kajkavskih govora. Govor 1989:2, 13-27. Lszl, Bulcs. 1996. Opitbena bilje~itost pri odredbi srbatine i hrvatatine. U knj. Jezik i komunikacija. Zbornik, urednici Marin Andrijaaevi, Lovorka Zergollern-Mi-leti. Zagreb : Hrvatsko druatvo za primijenjenu lingvistiku. Str. 430 451. Lehfeldt, Werner. 1993. Einfhrung in die morphologische Konzeption der Slavischen Akzentologie. Mnchen : Verlag Otto Sagner. Leskien, August. 1914. Grammatik der Serbokroatischen Sprache. Heidelberg : Carl Win-ter's Universittsbuchhandlung. Lon ari, Mijo. 1996. Kajkavsko narje je. Zagreb : `kolska knjiga. Luke~i, Iva. 1998. `tokavsko narje je (Nacrt sveu ilianih predavanja). Radovi Zavoda za slavensku filologiju (Zagreb) 32, 117 135. Matasovi, Ranko. 1997. Odrazi indoeuropskih laringala u slavenskim jezicima. Croa-tica 45 46. Matasovi, Ranko. 2000. Germanske posuenice u praslavenskome: pitanja relativne kronologije. Filologija 34, 129 137. Matasovi PPGHJ = Ranko Matasovi, Ranko, Georg Holzer, Poredbenopovijesna gramatika hrvatskoga jezika (rukopis). Mateai, Josip. 1970. Der Wortakzent in der serbokroatischen Schriftsprache. Heidelberg Carl Winter Universittsverlag. Mogua, Milan. 1977. akavsko narje je: Fonologija. Zagreb : `kolska knjiga. Popovi, Ivan. 1960. Geschichte der serbokroatischen Sprache. Wiesbaden : Otto Harras-sowitz. SIHJ 1996 = Bo~idar Finka (ur.), Stjepan Ivai i hrvatski jezik. Zbornik radova sa znan-stvenoga skupa odr~anoga u Orahovici od 29. travnja do 1. svibnja 1994. godine o 110. obljetnici roenja profesora Stjepana Ivaia (1884. 1994.). Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti; Orahovica : Matica hrvatska, Ogranak Orahovica. Stang, Christian S. 1957. Slavonic accentuation, I kommisjon hos H. Aschehoug & Co. (W. Nygaard), Oslo Stankiewicz, Edward. 1978. The Inflection of Serbo-Croatian Substantives and Their Genitive Plural Endings. American Contributions to the Eighth International Congress of Slavists (Zagreb and Ljubljana, September 39, 1978), Volume 1, Linguistics and Poetics, Edited by Henrik Birnbaum. Columbus (Ohio) : Slavica Publishers, Inc. P. 666682. Stankiewicz, Edward. 1993. The Accentual Patterns of the Slavic Languages. Stanford : Stanford University Press. Vermeer, Willem R. 1984. On clarifying some points of Slavonic accentology: the quantity of the thematic vowel in the present tense and related issues. Folia linguistica historica (PoznaD) V:2, 313 395. Wayles Browne, E., James D. McCawley. 1965. Srpskohrvatski akcenat. OB8Aa: 87 1>@=8:a 7a D8;>;>38XC 8 ;8=328AB8:C (>28 !a4) VII, 1965, 147 151. Ze evi, Vesna. 1997 98. Kajkavci ikavci u Lijevom Sredi kom (fonoloaki aspekt). Ras-prave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (Zagreb) 23 24, 357 371. Rje nici ARj = Rje nik hrvatskoga ili srpskoga jezika, sv. 1 97 [dijelovi I XXIII], Zagreb : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1881 1976. Gluhak, Alemko. 1993. Hrvatski etimoloaki rje nik. Zagreb : August Cesarec. Jungmann, Josef. Slownjk esko-nmeck, djl I-V, Praha 1835-9. Krtky slovnk slovnskeho jazyka, Slovensk akadmia vied, Bratislava 1997. Agostina Piccoli, Agostina, Antonio Sammartino. 2000. Dizionario dell' idioma croato-molisano di Montemitro / Rje nik moliakohrvatskoga govora Mundimitra. [Redazione della parte fonematica e croata / Sastavljanje i prireivanje fonoloakoga i hrvatsko-ga dijela: Snje~ana Mar ec i Mira Menac-Mihali], Montemitro : Fondazione Ago-stina Piccoli, Zagreb : Matica hrvatska. Plet. = Pleteranik, Maks. 1894 5. Slovensko-nemaki slowar, I-II, Ljubljana. Skok, Petar. 1971 74. Etimologijski rje nik hrvatskoga ili srpskoga jezika. Knjiga prva: A J. Knjiga druga: K poni1. Knjiga trea: poni2 }. Knjiga etvrta: Kazala. Ure-dili akademici Mirko Deanovi i Ljudevit Jonke. Suraivao u predradnjama i pri-redio za tisak Valentin Putanec. JAZU, Zagreb 1971-4. SBownik jzyka polskiego, tom I-VIII, Warszawa 1900 19. Pokrate Jezici i narje ja alb.  albanski bjr.  bjeloruski bsl.  baltoslavenski bug.  bugarski ak.  akavski ea.  eaki fin.  finski glu~.  gornjolu~i ki gr .  gr ki hrv.  hrvatski ie.  indoeuropski I  isto no- kajk.  kajkavski lat.  latinski latv.  latvijski lit.  litavski ma.  maarski osl.  opeslavenski pan.-panonskoslavenski pol.  polapski polj.  poljski psl.  praslavenski rcsl.  ruskocrkvenoslav. rus.  ruski S  sjeverno- slav.  slavenski sl .  slova ki sln.  slovenski slovj.  slovjinski srp.  srpski st.  staro- stind.  staroindijski stprus.  staropruski stsl.  staroslavenski stvnj.-starovisokonjema ki atok.  atokavski ukr.-ukrajinski zap  zapadno- Pokrate hrvatskih govora mol.  moliski (moliskohrvatski  Mundimitar) (Piccoli & Sammartino 2000) Dubr.  Dubrovnik Pos.  Posavina Prap.  Prapatnice (Vrgorska krajina) Vrg.  Vrgada (Juriai 1973) Ostale pokrate >  daje& !  daje analogijom ~  povezano je sa& `"  razli ito od& #  kraj/po etak rije i N.  nominativ jednine n.  nominativ mno~ine n.p.  naglasna paradigma im.  imenica jd.  jednina mn.  mno~ina nagl.  naglasak v.  vidi V-samoglas V:  dug samoglas C-suglas R-zvonki suglas -mekonep ani The development of the old length in Croatian and other Slavic lsanguages Summary The paper deals with the development of old length (quantity) in Slavic languages. Maintaining and shortening of the old length in all positions is being analysed in detail when accented (under acute, circumflex or neoacute intonation) considering the number of syllables, before the accent and after the accent considering the number of syllables and accentual paradigm. Klju ne rije i: duljina, akcentuacija, slavenski jezici Key words: length, accentuation, Slavic languages  Na velikoj se pomoi oko ovoga rada i na svem ato sam od njega nau io zahvaljujem svoje-mu profesoru dr. Bulcsu Lszlu.  Primjeri se ve era i ve era, ptati i p+tati mogu jednako bilje~iti kao ve era i p+tati. }elimo li naglasiti da se radi o ve era i p+tati, to zapisujemo viskom  na sredini samoglasa  ve e ra, p+ta ti. Peti naglasak (novi akut ) bilje~imo viskom  iza samoglasa: mlat+m = mlat+m.  Visni su pade~i oni koji zahtijevaju pomicanje oviska na njih u rije ima slobodnoga nagl. (v. naprijed n.p. c). U o- su sklonidbi m. r. to: L. -u (za ne~ivo, na mostu, ali o bogu), g. -a (mostva), dli. -ima (mostovima). Ostali pade~i imaju eoni nagl. (N. most, G. mosta, D. mostu itd.). U o-sklonidbi s. r. (N. slovo) isto osim ato je  u u L. bezvisno (na_slovu), a u n. je visan drugi nastavak -a (slova). U a- su sklonidbi visni pade~i: N. -a (glva), G. -e (glve), L. -i (glvi), I. -om (glvom), g. -a (glva), dli. -ama (glavama). Ostali pade~i imaju eoni nagl. (D. glavi, A. glavu, na. glave). U i- su sklonidbi visni pade~i: L. -i (o kosti), g. -+ (kost+), dli. -ima (kostima). Ostali pade~i imaju eoni nagl. (N. kost, G., n. kosti, D. kosti itd.). Vokativ je uvijek bezvisan (i u rije ima zaosnovnoga nagl. kao ~ena i junak  n.p. b, v. naprijed): V. moste, slovo, glavo, kosti, ~eno, juna e; v. mostovi, slova, glave, kosti, ~ene, junaci (: n. ~ene, junci).  Ovisak na samom po etku rije i u ea., sl . i glu~. ozna ava da naglasak preska e na prijedlog.  Umjesto o ekivana *mak.  Prema bilje~enju u Stankiewicz 1993. Slovjinski je slavenski idiom (dijalekat kaaupskoga odnosno pomoranskoga) koji je izumro u prvoj polovici 20. stoljea, ali je nasreu prije toga dobro opisan.  Slovj. eoni nagl. ('kolo) odgovara hrvatskomu i ozna ava preskakanje nagl. na prijedlog (za kolo).  Kratki se silazni u osl. uspostavlja prema odrazu (kratkom silaznom) u hrv.  Dugi se silazni u osl. uspostavlja prema odrazu (dugom silaznom) u hrv. i rus. u punoglasju (nagl. je na prvom slogu punoglasja: 3;>A < *golsJ). U sln. je odraz psl. kratkoga i dugoga silaznoga jednak ( ).  Uzlaznost se u osl. uspostavlja prema uzlaznom odrazu u sln. (vrna) i nagl. na drugom dijelu sloga u rus. u punoglasju: <>@7 < *mo rzJ. Izvan slav. uzlazan napjevak potvruje latv. (mate ~ hrv. mati), lit. govori i pisanje duljine na drugom dijelu akutiranih dvoglasa u stprus. (bout ~ hrv. biti) (Matasovi PPGHJ). Kratki su silazni nagl. u hrv. (vrana, mraz) i silazni napjevak u standardnom lit. (vrna) mlaega postanja.  Dugi se uzlazni u osl. uspostavlja prema odrazu u ak., kajk. i atok. govorima s novim akutom (dugi uzlazni naglasak)  kralj, prema uzlaznom napjevku u sln. (krlj) i nagl. na drugom slogu u punoglasju u rus. (:>@;L).  Kratki se uzlazni u osl. uspostavlja prema uzlaznom odrazu u sln. (n#sia) i prema uzlaznosti na dugom slogu.  Uspostava je osl. (ili kasnoga psl.) obi ajna, dakle samo formula, na in zapisivanja. Razlog je tomu to ato su slav. jezici u doba za koje se mo~e uspostaviti naglasni sustav ve bili razjedinjeni, tako da se ne mo~e uspostaviti sustav iz kojega se mogu izvesti svi slav. jezici. Za rani se psl., iz kojega je to mogue, pak ne mo~e uspostaviti nagl. sustav bez unutarnje rekonstrukcije. Ranim psl. smatramo jedinstveni jezik oko 600. g., a osl. jezik izmeu 7. i 11. stoljea (Matasovi PPGHJ) u kojem je joa bilo jezi nih promjena zajedni kih svim slav. jez. (uz nezajedni ke). Nakon 11. stoljea viae nema prsomjen koje bi obuhvatile sve slavenske jezike.  Ostale promjene: *e > *e, *e > *; *i > *L, *+ > *i; *u > *J, *u > *y. Od starih dvoglasa: *ey > *+; *ay > *; *aw (> *o) > *u; *em/en/im/in > *, *am/om/um/an/on/un > *. Porijeklom dugi: *a, *, *i, *u, *y, *, *, porijeklom kratki: *e, *o, *J, *L. Prvi su izvorno bili uvijek dugi, a drugi uvijek kratki (dakle posrijedi je bila zapravo zalihosna, a ne razlikovna duljina).  Takovim pokratama i naknadnim duljenjima (kao *bogJ > bog) zapravo dolazi do razvoja prave razlikovne duljine u slavenskim jezicima pa sada svi samoglasi mogu biti ili dugima ili kratkima (u hrv. a, e, i, o, u : a, e, +, o, u + r, r i ie <ije>). U praslavenskom i ranom opeslavenskom nije bilo tako.  G. ~ene < ~ene prema te < *toj ; I. ~enom < ~enom ! ~enov ! ~enoju < *~enoj ; g. ~na s  a < -ah prema g.  + < *-LjL (stezanje) umjesto  ah < *-JxJ; 3. jd. prezenta ran+ ! *ra n+tL; u odreenim pridjevima  + < *-JjL, -a < *-aja, -o < *-oje itd.  U glu~. > o prije velara i labijala (Carlton, 1991: 262).  Glu~. bBto `" zBoto, brza `" drjewo ~ hrv. blato `" zlato, breza `" drijevo (Carlton, 1991:195 6,261 2).  Viaeslo~ice prema osl. mjerilima, meu slogove se broje i poluglasi.  U eakom emo dosljedno, prema starijoj normi, pisati  ti u infinitivu.  Carlton 1991:195.  Carlton 1991:261 s262.  Iz tehni kih razloga piaemo -e#- umj.  - kada je nad jatom znak naglaska.  Punim slogom zovemo bilo koji samoglas osim poluglasa (J i L).  *-ol- je dvoglas i zato na njem mo~e biti dugi naglasak (ina e je *o uvijek kratko).  Primjeri s uglatom zagradom ozna uju nepodudaran primjer, odnosno protuprimjer. Sln. je bo#bYn nastalo poopenjem nagl. iz sveze na bo#bYn. Isto i po#lje umj. polje# prema svezi: na po#lje (~ hrv. na polje).  Sl . bubon i slovj. 'bbel.  Primjeri su s obi nom zagradom tu samo potpunosti radi (isti korijen, ali druga iji oblik ili do etak). ea. su dlu~n, chladn i t~k zapravo odrazi odreenih pridjeva (nema neodreenih u ea.) koji odgovaraju hrv. odreenim pridjevima kao ato su hladn+ ili teak+ s pokratom korijena ispred duljine nastale stezanjem (v. naprijed). Takovi odreeni pridjevi s kra inom ( ea. chladn/hladn+) stoje u suodnosu s neodreenim pridjevima n.p. c s dugim silaznim (hladan), ea. chladn (n.p. c) : bl (B) (hrv. hladn+ : bijel+).  ea. loket i slovj. 'lokc s #lo-, a ne #la- ( ea. la n, hrv. lakom < *o lk-) potvruju cir-kumfleks (`" ea. rdlo, hrv. ralo < *o rdlo).  *bbLni (V + L + V) `" *moldostL (V + V + L) zbog ujednake prema *bbLnL ili prema *moldosti (kao ljepotu < *le#pot).  Poluglas se u zadnjem slogu u N. u n.p. ne dulji (v. naprijed).  U obrazac se bubanj  bubnja  bubnjevi ubraja i puno (mlaih i starijih) im.: tutanj, pucanj, sije anj, travanj, svbanj, lpanj, srpanj, rujan, skretanj, bacanj, tucanj, auaanj, stupanj, Mu anj, Splavanj itd. (Juriai 1992b: 87-89). Neke imaju drugotan nagl.: l+panj (: lipa) umj. lipaD (Pos.) (Ivai 1971:[314]).  U Dubr. se razlikuje: lakat, lakta  dio ruke od lakat, lakta  mjera (ARj V: 883). I drugdje drugotno lakat (Pos. i lakat, Trnava: do_lakta; Strizivojna: od_lakta, Ivai 1971:[250]) umj. lakat, ali u obama zna enjima (koji bi primjer mogao biti krivo zabilje~en uzevai da jedan lik stoji za oba zna enja)  Vrg., Novi: lakat, lahta. Drugdje postoje oba lika (Lika, Lastovo: lakat/lakat).  umjesto  prema dugoj mn. laktovi ili prema kosim mn. pade~ima: lakata (u mjerama je rije  esto u g., kojega naglasak mo~e utjecati na ostale pade~e: N. hljada : g. hiljada ! N. hiljada : g. hiljada, N. godina (Sinj) : g. god+na ! N. godina : g. god+na), laktima. Tako Vrg. lakat prema g. lakoat.  Troslo~ice e ' V:' L' V' (puni slog s , poluglas i puni slog) biti obraene u posebnom lan-ku zbog slo~enosti problema. Pridjevi su kao hladno (*xoldLno) poduprti oblicima kao hlad, hldna, hldi!; muako (*m~Lsko) pridj. muak+ i pril. muaki; djecu (*de#tLc) tvorba je s mo-guom pokratom, a u srce nije jasno je li posrijedi izvorno srce (n.p. c) ili srce (n.p. a). Na n.p. c upuuje hrv. ina ica 'srce, sln. serce#, rus. A@4F5 (7 A5@4F5), mn. A5@4F te hrv. sUditi se, sr an itd. Na n.p. a upuuje hrv. ina ica s'rce, lit. airds, ard/ (prema glag. airsti), latv. sirds (ako ne stoji Meilletov zakon o nestanku akuta u n.p. c u slav.), hrv. mn. uvijek s'rca, s'rdaca (s'rca), izvedenica srdaace (ali i srdaace, sve ARj), obi na do etnost nagl. u n.p. c u iz-vedenica na *-Lce (hrv. pvce, rus. ?82F). Nagl. u rus. i sln. (n.p. c) mo~e biti drugotnim, rus. kao drugotno = ;5B> prema hrv. ljeto, sln. srce# umj. *srce (< *sL rdLce) prema: iz srca.  Suvremeno stanje u govorima pokazuje razli ne ujednake ili suopstojanje viae oblika: mdrost (mdrost) i mudrost, i svetost i svtost (svtost).  Ivai 1971:[252].  U novoatok.  > , ali ostaje u statok. i starijim ak. i kajk. govorima.  Svaki  nastaje pomicanjem, iz raznih razloga, nagl. na prednaglasnu duljinu. Ta se duljina zadr~ava i u prilikama kada ne bi bila zadr~ana da je ostala nenaglaaenom.  ea. je i sl . duljina u n.p. b zapravo neoakutska: *xvala  > *xvala > ea. chvla (= krva < *kra va), sl . chvla (`" krava). Kao sl . i slovj.  Rus. ima u lekinskim govorima < *o (kratki novi akut). Znakom se ozna uje viae i zaobljenije /o/ od obi noga.  ea. i sl . primjeri poutnk/ptnik i dlu~nk/dl~nk duljinom odgovaraju osnovnim rije ima  pout/pt' i dluh/dlh (hrv. dug `" du~n+k).  Rus. 4>;6=8: ~ 4>;3, 4>;30 `" ?CB=8: ~ ?CBL, ?CB8.  Ovo je posuenica iz germanskoga, koji ima naglasak uvijek na prvom slogu, a koji se u slav. poslije pomi e po Dyboovu zakonu (nagl. se pomi e s neakutiranoga sloga na sljedei, ako nije posrijedi eoni nagl. u n.p. c, npr. *podJ, *poda > *podJ , *poda  > hrv. pod'). Germ. posuenice u slav. redovito pripadaju n.p. b (v. Matasovi 2000).  -e#- stoji za razli ite hrv. odraze dugoga jata.  Prije slabljenja poluglas *be#lJ jL `" *suxJjL  (G. *be#la jego `" *suxajego ).  Mateai 1970:174 i Leskien 1914:386 7.  U sl . hrdza ~ hrv. gra.  Sln. s#dja, ali rus. AC4LO. Hrv. laa, ali rus. ;>4LO i ;>4LO.  Slavonija i ak. (u Vuka pla), Ivai 1971:[357].  U rije i je pr) a posrijedi povla enje nagl. s poluglasa (*pr+tJ  a), a ne ovaj tip nagl.  ea. i sl . imaju gdjegdje *o umj. *o npr. ea. vole, choze, sl . vol'a, chodza (Carlton 1991:203 4).  Za porijeklo ove rije i i vezu s naglaskom v. Matasovi 2000:132.  Glu~. broda (`" brzda, n.p. b).  U strus. ova rije  mo~e biti i n.p. c (o ekivano) i n.p. b (neo ekivano).  S hrv. se tetva < *tt+va  ne sla~u ea. ttiva i sl . tetiva s kra inom (kao da je posrijedi n.p. c).  ea., sl . planina o ekivano u n.p. c.  Susak: ~iv+na, ali Cres: ~ivina, Novi: planina. Usp. za duljinu  +- i sln. stina.  Kratak odraz pred  k-, kao mloko < *melko .  ea. i sl . imaju drugotno humno s kra inom. Drugotna je i kra ina u ea. sukno (prema hrv. i sl . skno < *sukJno ) te u ea. krzno i sl . (st.) grzno prema hrv. kUzno < *kJrzLno  (oblik je krzno (ARj) mlai).  Kod ovoga je primjera u atok kra ina. ujedna ena u svim oblicima osim u nekim govorima u jd.: uho, a ne uho (ali mn. uai prema uaiju, uaima); kajk- ak. vuvo (Ze evi 1998: 368), Tuakani (kraj Karlovca): vuvo; Pos. uvo, Novi: uho, na_uho, uai, `aptinovac: uvo i uvo. V. Ivai 1971:[347]. Do promjene je dolazilo i zbog nestalnosti  h- pa uho > uo > uo > uvo/uho (v. Ivai 1971:[111]), no uho je posvjedo eno i u ak. gdje se  h- nikada nije bilo gubilo.  Budmani 1867:41. Pokrata se osnove u dli. kao rukama javlja uglavnom u n.p. c, do im se u n.p. b lakae ujedna uje duljina iz n. (brzdama prema brzde). No u Dubr. se pokrata o ekivano javlja i u n.p. b (tge : tugama).  Ivai 1971:[367].  HG 1997: 157.  Prema rka, glva, slga, svDe, daa (Ivai 1971:[168]).  U primjerima se rukama, zubima nagl. gotovo nikada, ni u jednom govoru, ne ujedna uje, i kada se svi ostali ujedna e.  Prema prezentu: k~em, kpim itd. Sln. mo~e prema nagl. sadanjega vremena ujedna iti i nagl. u infinitivu: vati, st#pati, zdati i hvalti, slu~ti, pisti, vezti uz mlae i rjee hvliti, sl~iti, psati, v#zati prema prezentu hvlim, sl~im itd.  Duljinu u n.p. b u infinitivu ujedna uje i glu~.: brni, pr i, kB i (n.p. b) `" zBoi (n.p. c) (Carlton 1991:262), i kajk. (Bednja) mlaotiti (n.p. b) `" hloditi (n.p. c) (Jedvaj 1956: 315-6). Stpolj. joa nema ujedna ene duljine u prezentu u n.p. b (sdzi : sdzisz, przystpi : przystpisz).  Ivai 1971:[121-127] i Brozovi Ivi 1988: 18. Glagoli na  je- u n.p. c samo ujedna uju duljinu: tUpjeti  tUp+, atjeti  at+, ldjeti  ld+ itd.  U Pos. neujedna eno (n.p. c): grad)m, gria)m, sad)m, svet)m, zlat)m (uz mlae grad+m, gr)a+m itd.), ali samo (n.p. b): vrat+m, mlat+m, klat+m, vla +m. Kajk.  prigorski: dilm, gasm, gradm, sadm, zlatm; Trebarjevo: del, kad, plat, preced, premen, sua. ak.  Rab: faln i Ma~urani (Slovnica Hrvatska): <kup+m> (=kp+m). Ivai 1971:[121]. Promjena se n.p. dogaa i u nekih glagola kratka korijena: atok. rod+ (mo~e biti uz neprjelazno rod+) i Pos. rod).  Hrv. ima u svim tim primjerima ujedna enu duljinu: tUpjeti, amjeti; blditi, brniti, bditi, cijniti, kpiti, lijpiti, sditi, hvliti; dsati, kzati, kpati, lzati; bvati, mijaati, ptati.  Vidi joa primjera u Stankiewicz 1993:315 6.  Stankiewicz 1993:318.  U atok., kako je ve re eno, u i-vrsti glagola duga korijena n.p. c ! n.p. b.  To je jedan od glagola i-vrste koji je ostao u n.p. c (gdjegdje se i on ujedna io, pogotovu kada je prjelazan), tako i trbiti, trb+. N. p. (odn. ujednaka C = B) mo~e gdjegdje ovisjeti i o prjelaznosti/neprjelaznosti npr. tu~+ koga `" t~+ se, slad+ ato `" sld+ se, Ivai 1971:[122].  Glu~., kao i ostali zapslav. jezici, ima kra inu u inf. n.p. c (zBoi), ali, razli ito od ea., n.p. b = n.p. a, jer glu~. u n.p. a ima duljinu (a ea. ne): glu~. pBai (n.p. a) = kBi (B) (`" zBoi (n.p. c)) `" ea. plaaiti (n.p. a) = zlatiti (n.p. c) (`" kltiti (B)).  Izvorna je n.p. c o uvana u Prap. pustit, pust+a). Mlaa je n.p. b (u Vuka i u ARj pustiti, pust+m); joa je mlaa ujedna ena duljina: Dubr. patiti, puat+m; della Bella <pustiti>; Stulli <pustiti> (sve ARj); Vrg.puatiti, puat+a (ujedn. samo u prez.). Prema mlaem prezentu n.p. b pust+m mo~e se taj nagl. prenijeti i u infinitiv pa dobivamo kao u Sarajevu n.p. a pustiti (ARj), ali i puaiti.  Razli ito od sijdjeti s ujedna enom duljinom!  Pos. vrt)m, Ivai 1971:[419].  HG 1997: 237.  Ali i imp. u Prap. vrti, mu i, prdi, smrdi, svrbi (ujedna ena kra ina). Ujedna ena duljina: vUtjeti, m ati, pUdjeti, smUdjeti, svUbjeti (ARj).  `aptinovac: vriaat (Ivai 1971:[168]), ali Prap. vratat, vrat+n.  Ivai 1971:[419],[168].  Ivai 1971:[168].  G. Stubica, Hraaina: mlatiti (Lon ari 1996: 64).  Veina je tih glagola mlaega postanja (glasati, granati se). U starijim je glagolima nagla-sak povu en u prezentu samo na dug slog (stupam), a kod kratkoga sloga nije bilo pomica-nja (kopam).  Piccolo Sammartino 2000: xxi.  I u mol. se javljaju ujedna eni oblici, ali rijetko  pa tako uz izvorno uvat  uvam imamo i mlae oblike vat (prema uvam) i uvam (prema uvat)  tu je zapravo posrijedi drugi sustav, jer u mol. ina e nema slijeda . To je mlaa i prili no rijetka moliska ujednaka. Ako unosimo duljinu iz N. dska (kanova ko duljenje), umjesto daske ne dobivamo *dske nego dske.  Ovakove tvorenice imaju vezan nagl. na prvom slogu osnove (Leskien 1914: 189-194; Lszl 1996: 439-440). Rus. ?5@53>@>40 ukazuje na akut. Sln. ima novi cirkumfleks: navada, prevara, razlka, zabava itd.  Predmetci koji su u nekim polo~ajima dugi: na-, nad-, raz-, pre#-, pr+-, su-, u- < *u- (ne od *vJ-), za- : hrv. z me, zklon, ali zametnuti.  Kajk. otava, oprva (= sln.), ali se, ako je predmetak ina e dug, unosi duljina pa se pomi e nagl.: zabva ! zabva > zbava. Odatle u kajk. odnos otava  zbava.  Stankiewicz 1993: 298.  Hrv. utjeha < *utjeha bez unesene duljine.  Ujedna eno ea., sl . troba prema hrv. utroba (Lika), utroba (Vrg.) bez ujedna ene duljine (s mlaim nagl. utroba).  U etveroslo~nima i duljima nije: nabreklina, nadlaktica, zadu~bina. U tvorbi se mo~e ujedna iti duljina: rzboj : rzbojn+k : rzbojn+atvo i sl.  Takovo se, mlae mjesto naglaska, airi s istoka, iz srbijanskih govora, Lszl 1996:439 440.  Isto se dogaa i s kratkim slogovima: Prap. potriba (ali zastava) prema mlaem potreba.  Pos. zastava/zastava, zabava/zabava, zasluga/zasluga) itd. Ivai 1971:[361].  U troslo~icama nema duljine: nabujak, nadimak, naglasak, zaglavak. Ujednaka je duljine u primjerima kao ndimak ! nadimak sasvim mlada.  U imenic nema tipa *svijdok, svjedoka. U glagol ima: Vrg. tu en, ali tu ete, ~+ven, ali ~ivemo (Juriai 1966:89) i Dubr. trsem, tresemo.  Pokrata *jzy kJ > *jzy kJ prije *kkolL  > *kkolL.  Hrv. snubok, snuboka, sln. otrok, otrka (hrv. dij. otrok, otroka), kajk. oblok, rus. E>4>:, 54>:, 1@57>: (Juriai 1992b: 66). Isto i pridjevi: airok', visok', dubok' i im. ~ivot' (airok'a, visok'a, dubok'a, ~ivot'a) itd.  ea. i sl . mu~sk = mu~ nije dokaz (hrv. mu~ `" muak+).  ' V' V' = ' V:' , *junakJ  = *junaka  = *~-vota  = *mali na = planinu. Slog se krati ispred dviju mora bez obzira na polo~aj naglaska. Iznimka je slu aj kao *olkJtL `" *m~LskJjL.  O postanku v. Ivai 1971:[147 8].  Ivai 1971:[722].  Ivai 1971:[756].  Ivai 1971:[761,772]. U Bandolu i p-sala, ali duaa (dugi se slogovi sipred akcenta  i  pokrauju).  Ivai 1971:[775].  Ivai 1971:[795].  Kova ec 1989:20.  U srbijanskim se, isto nima, govorima ujedna uje duljina (tako i u Vuka): kUvn+, msn+, vr~j+, ptn+ itd. (Lszl 1996:435).  Ivai 1971:[705].  Kova ec 1989.  U polj. je  c uvijek u tom obliku.  Predmetak je *pa - uvijek naglaaen. U Islav. je ta rije  u n.p. b (*pakJ)  rus. ?0C:, ?0C:0 i ukr. ?02C:, ?02C:, bjr. ?02C:. Nije vjerojatno da je i u zapslav. posrijedi n.p. a ! n.p. b.  Posuenica u ma. pnz.  Usp. ime mjesta Zaje ar.  U sl . nakon  j- ne mo~e stajati dug samoglas (zato ato se  j- smatra prvim dijelom dvoglasa -ia- koji se smatra dugim), sl . vojak : ea. vojk i hrv. vojak.  ea. ima duljinu i u n.p. b (tesn), ali u n.p. c ne (jer se zanaglasna duljina krati u n.p. c, v. dalje).  U hrv. pauzina (ARj, Orahovica).  Osim sln., vezani nagl. pokazuju i hrv. gavranica (i Gavranica ime kozi), gavrani (i prezime Gavrani) (ARj).  Hrv. je naglasak labudica (ARj) drugotan, umjesto labudica. Na akut upuuje ea. labut' s #la-.  Hrv. i labut.  Sln. u primjerima pmet i jblan nema novoga cirkumfleksa prema izvedenicama kao pmeten, pmetovati, pmetiti, pmetnost itd.  Na vezani nagl. upuuje i ime sela Prapatnice (u ARj nije ozna en nagl.).  Hrv. i paprad.  Na vezani nagl. upuuju toponimi Jablanac, Jablanica, Jablan+k, Jablanovac, prezime Jablani i izvedenice jablanak, jablanovina, jablansk+ (sve ARj) i ~ hrv. jabuka, sln. jbolko.  U zapslav. je dometak kratak (*a blonL).  Mlaa se duljina u im. n.p. c zbog do etnoga zvu noga suglasa javlja u ea. jeYb i ovd < *jrbJ i *ovadJ  hrv. jareb, sln. jere#b, polj. jarzb, jarzb(i)a i hrv. obad, sln. obad, rus. >2>4 i sl . ovad s kra inom. Na n.p. c rije i jareb upuuje sln., hrv. izvedenice kao jarebica, jarbiti se (ARj) i bug. pridjev O@510B itd.  Samo su 3 primjera gdje svi imaju duljinu (*me# scL i *za jcL imaju isti dometak), po 1 s duljinom samo u ea. ili sl . (ali ispred zvu noga krajnjega suglasa) i 4 primjera s kra inom svagdje.  Im. su na *-+vo u ea. i sl . pokratile duljinu, jer su u n.p. c.  Protuprimjeri su sln. kldivo i ml#zivo bez novoga cirkumfleksa.  AG 1991: 512.  Slovj. n. 'mjea aDe takoer ima duljinu.  Duljine mo~e biti u zadnjem slogu (prije poluglasa), ako je poduprta du~inom iz drugih polo~aja. Npr. poduprt i izuzet prema ~. r. podupUta, izuzta i prema uprt, uzet.  U rije i je obla an nagl. ujedna en prema oblak.  Polj. je pajczyna ujedna eno prema pajk.  Prema mjese nica i sli nim primjerima i ratnica (prema ratn+k).  Na Hvaru: delot (umj. delat) (Ivai 1971:[147]). Isto i na Visu.  Primjeri su iz govra, ako nije druga ije re eno, naj eae navedeni prema Juriai 1973.  Osobni podatci.  Mate Kapovi, Razvoj starih dugih samoglasa u hrvatskom i ostalim slavenskim jezicima FILOLOGIJA 41(2003), 51-82 PAGE  PAGE 1 DjlB l n   `bnpXZ|!~!!!H$J$ȿȓ|ȓuusso( j0JUOJQJ^Jo(j0J5U\ 5\o(5\ B*phB*OJQJ^Jph j0J5B*CJU\ph B*CJph@OJQJ^J OJQJ^J6OJQJ]^J5@B*CJ\ph5OJQJ^JOJQJ\^J5B*CJ\ph-8lDBFJ$^a$d8ddd$ r a$$ r a$$a$֜\;<< & N ~  X xo$`a$ $d`a$m$$IfTl0 064 la$If$If np|!!!X&Z&v&)))<.>.V.222666d` $d`a$$a$J$& &&&Z&v&''''(((()J)))x**+,+8,:,--<.R.T.V...11112266666667777J8|8~88D9F9(:*:0;<<><@<<< 56\]@OJQJ^J5OJQJ\^Jj0JOJQJU^Jj0J5U\OJQJ^Jo(@OJQJ^J@OJQJ^J OJQJ^J@@5\o(?672889:0;><@<<f=>>@LBlDnDxDzDPPDQFQvQxQd`d$da$d<^=d===>>>>>>>????h@|@@@@@DDEEEE2F4FFFFIIJ6KZKKKNN O"OFQtQQQQQ&R(RXRZR:TT@TUU UUU.UUU@VBVVVWW`WbWWWWW"X$X&XH* j OJQJ^J@@ j0JU@@@6] 56\]5\o(PxQQQQQQQQQQQ[\[h$$IfTl\Ys 0C644 la $d$Ifa$ QRRR&R(R8RDRNRXRZR[d[$$IfTl\Ys 0C644 la $d$Ifa$ ZR\R U UUUUUV VV V*V6V@V $d$Ifa$d$a$$a$d`@VBVRV`V."" $d$Ifa$$$IfTl֞ 6Q{SSSSSSS0644 la`VnVzVVVV $d$Ifa$VVVV."" $d$Ifa$$$IfTl֞ 6Q{SSSSSSS0644 laVVVVVW $d$Ifa$WWW W."" $d$Ifa$$$IfTl֞ 6Q{SSSSSSS0644 la W,W8WDWPW`W $d$Ifa$`WbWrWW."" $d$Ifa$$$IfTl֞ 6Q{SSSSSSS0644 laWWWWWW $d$Ifa$WWWW."" $d$Ifa$$$IfTl֞ 6Q{SSSSSSS0644 laWWWXX"X $d$Ifa$"X$X&X[.) d`$a$$$IfTl֞ 6Q{SSSSSSS0644 la&XRZTZ\\,].]]]__aaaaaaaabb4b{npnh_]d``$$IfTlF    0)6    44 la $d$Ifa$ @B^`j| $d$Ifa$dd`$a$\jrz *,."$46މ "JLڌ܌ԍ֍XZ؎ڎjl&,8<>lp<>DFޓJLTX`d~$fhH*6] 56\]5\ j0JUo(@ OJQJ^J@@T$$IfTlִ3 B MRnR0!    44 la·؇ ,$d$If`a$ $d$Ifa$$rd$If`ra$,.$$IfTlִ3 B MRnR0!    44 la.@NZdp$d$If`a$ $d$Ifa$$rd$If`ra$$$IfTlִ3 B MRnR0!    44 läֈވ$d$If`a$ $d$Ifa$$rd$If`ra$$$IfTlִ3 B MRnR0!    44 la*:L\jxz$d$If`a$ $d$Ifa$$rd$If`ra$,$$IfTlִ3 B MRnR0!    44 la‰҉ $d$If`a$ $d$Ifa$$rd$If`ra$ "$$$IfTlִ3 B MRnR0!    44 la$&ތxz|~ʍԍ $d$$Ifa$dd`ԍ֍0$$$ $d$$Ifa$$$Ifl֞]> oV 0644 la 0X $d$$Ifa$XZjx0$$$ $d$$Ifa$$$Ifl֞]> oV 0644 la؎ $d$$Ifa$؎ڎ 0$$$$ $d$$Ifa$$$Ifl֞]> oV 0644 la *>j $d$$Ifa$jl0,$$$ $d$$Ifa$$$Ifl֞]> oV 0644 laΏ܏ $d$$Ifa$.@N0$$$$ $d$$Ifa$$$Ifl֞]> oV 0644 laN\j $d$$Ifa$0.%.d`$$Ifl֞]> oV 0644 laN$.8BN\f $d$Ifa$d fh$$Iflִb nn SSSSSSSS06    44 lah|Εܕ $d$Ifa$ʕ̕ܕޕ@BRTrt̖Ζ&(8:vxhjƚȚ,.0>\^jlr(*\^МҜBDVXhjfhnFRTVhjpz 6\]6OJQJ]^Jj0JOJQJU^J@5\ j0JU6] OJQJ^Jo(Oܕޕ$$Iflִb nn SSSSSSSS06    44 laޕ"4DR $d$Ifa$RT$$Iflִb nn SSSSSSSS06    44 laThv̖ $d$Ifa$̖Ζ$$Iflִb nn SSSSSSSS06    44 laΖ*8 $d$Ifa$8:<$$Iflִb nn SSSSSSSS06    44 la<48d ,8DN\ $$Ifa$dd`\^$$IfTlִS '_sHHjPNNN06    44 la^nzМ $$Ifa$МҜ$$IfTlִS '_sHHjPNNN06    44 laҜ .@B $$Ifa$BD$$IfTlִS '_sHHjPNNN06    44 laDR^hjl| $$Ifa$$$IfTlִS '_sHHjPNNN06    44 lanpF|~ĤΤؤ $d$Ifa$d$`a$ԥ֥(*.0@B֧ا&(ܩީDF~>@ްT^`d(*jlrtܲ޲46NP68ĵƵصڵ(*.0 5\o(5\ j0JUo( OJQJ^J6] 6\]W$$IflִD NL@1&X06    44 la&8HVftԥ $d$Ifa$ ԥ֥p$$IflִD NL@1&X06    44 la֥ $0>L^n $d$Ifa$ 8$$IflִD NL@1&X06    44 laƦԦ( $d$Ifa$ (*\$$IflִD NL@1&X06    44 la*<LZft֧ $d$Ifa$ ֧ا`$$IflִD NL@1&X06    44 laا$2@LXh $d$Ifa$ $$IflִD NL@1&X06    44 laШڨ& $d$Ifa$ &(l$$Iflִ< pBSSSSSSSS06    44 la(:JXft̩ܩ $d$Ifa$ ܩީd$$Iflִ< pBSSSSSSSS06    44 laީ*:FR^l $d$Ifa$ l$$Iflִ< pBSSSSSSSS06    44 laªЪު"4D $d$Ifa$ DFD$$Iflִ< pBSSSSSSSS06    44 laFXfr~ƫ֫ $d$Ifa$ 0$$Iflִ< pBSSSSSSSS06    44 la ,:DNXdr~ $d$Ifa$ ~$$Iflִ< pBSSSSSSSS06    44 laT $d$Ifa$dd` 2@P`rtTHHHHHTH $d$Ifa$$$IfTlr]p (] 0644 laIJܲ޲H$$IfTlr]p (] 0644 la $d$Ifa$ 46RbtH$$IfTlr]p (] 0644 la $d$Ifa$Tfh*TRIID<$da$$a$d`$$IfTlr]p (] 0644 la0ܷ޷fn¸*:@BJL868tvpr46~ jlTVlnpt$&:<(6OJQJ]^Jj0JOJQJU^JOJQJ^Jo(5OJQJ\^J OJQJ^Jo(Q*ƹҹ޹ $d$Ifa$$a$$da$޹,A55555 $d$Ifa$$$IfTlֈ q |0644 la,:<NZfr5$$IfTlֈ q |0644 la $d$Ifa$rĺ5$$IfTlֈ q |0644 la $d$Ifa$ĺк5$$IfTlֈ q |0644 la $d$Ifa$"0>NP5$$IfTlֈ q |0644 la $d$Ifa$PR02pr| $d$Ifa$$da$ $d`a$$a$ A55555 $d$Ifa$$$IfTlֈZ |0644 la$4BP5$$IfTlֈZ |0644 la $d$Ifa$P^pr5$$IfTlֈZ |0644 la $d$Ifa$5$$IfTlֈZ |0644 la $d$Ifa$ 5$$IfTlֈZ |0644 la $d$Ifa$ "xv $d$Ifa$ $d`a$$a$.$d$If`a$$$IfTl֞ 0$D_0644 la, $d$Ifa$,.@.$d$If`a$$$IfTl֞ 0$D_0644 la@N\lz $d$Ifa$.$d$If`a$$$IfTl֞ 0$D_0644 la $d$Ifa$.$d$If`a$$$IfTl֞ 0$D_0644 la&4DR^l $d$Ifa$ln.$d$If`a$$$IfTl֞ 0$D_0644 la $d$Ifa$., $d`a$$$IfTl֞ 0$D_0644 la(*prxz:>NPrv^`:<BDfh68$&jlrthj@BzOJQJ^Jo(6OJQJ]^J OJQJ^Jj0JOJQJU^JVb~ $d$Ifa$$a$ $d`a$$THHHHHTH $d$Ifa$$$IfTlrX &(0644 la$4FXjlH$$IfTlrX &(0644 la $d$Ifa$H$$IfTlrX &(0644 la $d$Ifa$,<L\jlTHHHHHT $d$Ifa$$$IfTlrX &(0644 lalnnprWl$$IfTlFn    06    44 la $d$Ifa$ $d`a$$`a$ &(:HVXjz^`^h$$IfTlFn    06    44 la $d$Ifa$$d$If`a$ zn\^np^n$d$If`a$$$IfTlFn    06    44 la $d$Ifa$ P<X $d$Ifa$$a$d` $d`a$ z|P XZHJ 8bdVX Z 25OJQJ\^J5\0JOJQJ^JOJQJ^Jo(j0JOJQJU^J j0JUo(6] OJQJ^J6OJQJ]^JH*zj^^zj^^zj $d$Ifa$$d$If`a$$$IfTlFI   0]6    44 la *8XZl~n^n^$d$If`a$$$IfTlFI   0]6    44 la $d$Ifa$ \xzui`[uuOO $d$Ifa$d$`a$ $d`a$$a$$$IfTlFI   0]6    44 la H8$d$If`a$$$IfTlr (0644 la $d$Ifa$.>H8$d$If`a$$$IfTlr (0644 la $d$Ifa$>N^prH8$d$If`a$$$IfTlr (0644 la $d$Ifa$HC7 $d`a$$a$$$IfTlr (0644 la $d$Ifa$ $& $d$Ifa$$da$d$a$ $d`a$  `(&68>VXjl  68vxH   F!H!b!d!!!""####N$P$%%6%8% ' 'D'F'''((X(Z(H*OJQJ^J@OJQJ^J6OJQJ]^Jj0JOJQJU^JOJQJ^Jo( OJQJ^J5OJQJ\^JK."" $d$Ifa$$$IfTl֞t d(0644 la*6BP $d$Ifa$PRT.) $d`a$$a$$$IfTl֞t d(0644 la $d$Ifa$$a$   , THHHHHTH $d$Ifa$$$IfTlrn}yn3n0644 la, : \ j z |    H$$IfTlrn}yn3n0644 la $d$Ifa$     d n x HC>$a$$a$$$IfTlrn}yn3n0644 la $d$Ifa$x       $d$Ifa$     0$$$ $d$Ifa$$$Ifl֞@| 940644 la      $d$Ifa$  4 B V 0$$$ $d$Ifa$$$Ifl֞@| 940644 laV d f | ~  $d$Ifa$~    0+ $d`a$$a$$$Ifl֞@| 940644 la          iY$d$If`a$$$IfTlFq 806    44 la $d$Ifa$$a$ @BTnn^n^n$d$If`a$$$IfTlFq 806    44 la $d$Ifa$ `^YMDd` $d`a$$a$$$IfTlFq 806    44 la $d$Ifa$$d$If`a$&rt(4F $$Ifa$$da$$a$ FH`pVMMMMMVM $$Ifa$$$Iflr >^0644 la&M$$Iflr >^0644 la $$Ifa$&:LNhzM$$Iflr >^0644 la $$Ifa$VMMMMMVH$a$ $$Ifa$$$Iflr >^0644 la` ,X.\...////000"0,060B0 $d$Ifa$$a$d$a$$  a$ $d`a$Z(b(d(((((((X)Z)d)f)r)t)+++++++2,4,b,d,t,v,,,,,--J.L.\...../"/$/*/////B0D0000000@1B1V1X111112 2(2.2022222,3.33r4t4H* j0JU 56\]5\6OJQJ]^JOJQJ^Jo(j0JOJQJU^J OJQJ^JNB0D0Z0l0|000C77777 $d$Ifa$$$Iflֈ A0644 la00000 117$$Iflֈ A0644 la $d$Ifa$1$1@1B1Z1l1|17$$Iflֈ A0644 la $d$Ifa$|11111117$$Iflֈ A0644 la $d$Ifa$1112.202\27$$Iflֈ A0644 la $d$Ifa$\2t2222227$$Iflֈ A0644 la $d$Ifa$22223 33 3,3 $d$Ifa$,3.3N3b3t333C(77777 $d$Ifa$$$IflֈzT -RnnS 0644 la33334722$a$$$IflֈzT -RnnS 0644 la $d$Ifa$424>4P4`4b4v44444]]$$Ifl\J b 0644 la $d$Ifa$ 445(525<5F5P5\5 $d$Ifa$$a$t45\5555566V6X66666z7777778*8,8.8~88R<=== =====?X?Z??????H@T@V@\@t@v@@@AA&A(ALANAlAnA|A~AAAxDzDDD6OJQJ]^JOJQJ^Jo(5OJQJ\^Jo( j0JU6]56OJQJ\]^J5OJQJ\^Jj0JOJQJU^J OJQJ^JD\5^5r55555C77777 $d$Ifa$$$Iflֈ 60644 la555555 67$$Iflֈ 60644 la $d$Ifa$ 66&6(6<6L6Z67$$Iflֈ 60644 la $d$Ifa$Z6h6v666667$$Iflֈ 60644 la $d$Ifa$666666675$$Iflֈ 60644 la $d$Ifa$6z7777777 $d$Ifa$777777 8C77777 $d$Ifa$$$Iflֈ (0644 la 8888.8~8750.$a$$$Iflֈ (0644 la $d$Ifa$~8888888 $d$$Ifa$88888C3'' $d$$Ifa$$rd$$If`ra$$$IflֈBFMn^0644 la8899 97$$IflֈBFMn^0644 la $d$$Ifa$ 9"969H9V9h9x9 $d$$Ifa$$rd$$If`ra$x9z9999C3'' $d$$Ifa$$rd$$If`ra$$$IflֈBFMn^0644 la999997$$IflֈBFMn^0644 la $d$$Ifa$99:::,:>: $d$$Ifa$$rd$$If`ra$>:@:T:d:t:C3'' $d$$Ifa$$rd$$If`ra$$$IflֈBFMn^0644 lat:::::7$$IflֈBFMn^0644 la $d$$Ifa$::::::; $d$$Ifa$$rd$$If`ra$;;;,;<;C3'' $d$$Ifa$$rd$$If`ra$$$IflֈBFMn^0644 la<;J;Z;\;^;7$$IflֈBFMn^0644 la $d$$Ifa$^;r;;;;;; $d$$Ifa$$rd$$If`ra$;;;;<C3'' $d$$Ifa$$rd$$If`ra$$$IflֈBFMn^0644 la< <.<N<P<R<72$a$$$IflֈBFMn^0644 la $d$$Ifa$R<??H@@@@@@@A $d.$Ifa$d.$d.a$$a$d` AAA.A>APA`AVF:::: $d.$Ifa$$rd.$If`ra$$$Iflr 0644 la`AbAtAAAAAVF:::: $d.$Ifa$$rd.$If`ra$$$Iflr 0644 laAAAAABBVF:::: $d.$Ifa$$rd.$If`ra$$$Iflr 0644 laBBBvExEfFFFVTHTCCTd $d`a$$$Iflr 0644 laD~EEfF|FGGGGHHHHINLPLMMMMMMNNNN(N*N>N@NBNDNNNNNNNNO OO O4OLORO\OrOOOOOOOPP.P4P:P*OJQJ\^J>*OJQJ^Jo(5OJQJ\^J OJQJ^J 5\o(5\o(LPP"Q$QNQQQQR>RlRRRSS>SpSSSST$T(U8UV$d8a$d8$d8a$d8$d$a$d$VVXWZWWWRXvX`YbYYYTZZ[[*[,[\"^$_lab\c\d$d$^`a$$a$$a$$a$$d8a$YYTZZZZ[[([,[0[P[X[n[|[[[[[[[[[[[[[[\\\\&\(\*\,\8\:\N\P\X\Z\d\f\r\\\\\]]^_`&```a(bbŹŹŹŹŹŹŹŹŹūŖŹŖŖššŖ56B*\]ph56B*\ph56B*\mH phsH 5B*\mH phsH 5B*\ph5@B*\phB*OJQJ^Jph56OJQJ\]^J OJQJ^J5OJQJ\^J;bHccdd@eeeeee2ffgVhfhiijZjjLkkkllmn2otooVp$qq>r,s6stu@FHLNXZfh~̝ΝʶB*CJOJQJ^JphB*CJOJQJ^Jph&j0JB*CJOJQJU^JphB*OJQJ\^Jph@B*OJQJ^Jph@B*CJphB*OJQJ^Jph B*CJph8ΝНҝ "$&*,02:<JL^`fhnpvxz|~žʞ̞ΞО؞ڞޞ$(*8:LNCJOJQJ^Jo(CJOJQJ^JCJOJQJ^Jj0JCJOJQJU^JTNPRZ\bdfhlntv~ğƟҟ؟ޟ  ",.24@BHJRTjl~ȠʠԠ֠ܠޠ 6CJ]j0JCJOJQJU^JCJOJQJ^Jo(CJOJQJ^JCJOJQJ^JR &(,.248<@BDFHJPR`bfhlnrtxz¡ʡ̡ΡС֡ء(*46<@DFLNRVZ\dfjnrtz|CJOJQJ^JCJOJQJ^J^¢Ģʢ̢Ԣ֢ޢ*,.0248:>@JLVXhjlnprz|~ģȣ̣ΣУңԣ֣ CJOJQJ^JCJOJQJ^J^(*0268:<>@BDNPRTZ\`bdfhlvxz|̤Τؤڤ  "$*.46>@BDHJNPbdnp|CJOJQJ^JCJOJQJ^J^¥ĥƥʥ̥ԥ֥إڥ "$.0:<BFJLRTZ\`dhjrtx|̦ΦҦԦ֦ئ  "$&(CJOJQJ^Jo(CJOJQJ^JCJOJQJ^JZ(,.246>HJLNPTVhlptxz§ȧ̧Чҧ֧اާ "&(048:@DHJNPTVX\`bfhjlpr|~j0JCJOJQJU^J 6CJ]CJOJQJ^JCJOJQJ^JVƨȨʨ̨֨ب ,.24HJLN\^ptvxz|©ĩΩЩ   "68FHbdlnrtCJOJQJ^Jj0JCJOJQJU^J@CJOJQJ^J@CJOJQJ^JCJOJQJ^JOJޫz&R2^\ʾX2T|H~.jdd$da$ƪȪ̪Ϊܪު ",.8:<>HJZ\prtvīƫȫʫΫЫܫޫ *,68DFVXjlnpxz|~j0JCJOJQJU^JCJOJQJ^JCJOJQJ^JX¬ĬάЬܬެ  46BDHJNPZ\fh|~ĭƭέЭ"&(*<>BDFHPRhjj0JCJOJQJU^JCJCJOJQJ^JCJOJQJ^JWjtv®ĮȮʮ֮خ&(*.24<>HJTVdfvxįƯίЯܯޯ"$8:JLNP^`hjlrz|CJOJQJ^JCJOJQJ^J^|~İư԰ְ  &(8:<>TV^`np~ıƱܱޱ"$468:DFRTj0JCJOJQJU^JCJOJQJ^JCJOJQJ^JXT^`npƲȲʲ̲Բֲ .024<>PRTVbdhjxz|~ʳ̳γгسڳ"$0246HJNPj0JCJOJQJU^JCJOJQJ^JCJOJQJ^JXPXZbdrt~ƴȴ  ,.02:<@BJLPRZ\rtµʵ̵еҵֵصܵ޵  "&(02@BHJTVdfjlCJOJQJ^JCJOJQJ^J\ltvz|Ķƶζж <>HJRTdf|~ʷ̷зҷԷַܷ޷"$(*02:<LN^`vx@CJOJQJ^J@CJOJQJ^J\ȸʸиҸ  028:LN\^`bnp¹Ĺȹ̹йҹԹֹڹ޹CJOJQJ^Jo(CJOJQJ^Jj0JCJOJQJU^JCJOJQJ^J@CJOJQJ^J@CJOJQJ^JK"$&*,.268:>BFJLPTVXZ\^bfjnptvz|Ժֺ޺ .0<BFJNR^`hjCJOJQJ^JCJOJQJ^Jo(CJOJQJ^JCJOJQJ^JVjnp~»λлܻ޻&(*,02FHZ\^`np¼ļȼʼ̼μҼԼؼڼ .0>@BDXZjlprz|j0JCJOJQJU^JCJOJQJ^JCJOJQJ^JX½Ƚʽڽܽ  "$&(*,48:<@BDHLZ\^`z|~Ⱦʾ̾ξҾԾؾھ޾j0JCJOJQJU^JCJOJQJ^Jo(CJOJQJ^Jo(CJOJQJ^JCJOJQJ^JP  $&*,.024<>@FNPRXdhjnxz|~¿ĿƿȿҿԿ "248:<>FJLCJOJQJ^Jo(CJOJQJ^JCJOJQJ^JCJOJQJ^JVLNPVXZ\np*,>@HLVXZ\fhrtvxj0JCJOJQJU^JCJOJQJ^JCJOJQJ^Jo(CJOJQJ^JT  0246LNXZbdxz ".268:<RTVXfhprz|~j0JCJOJQJU^JCJOJQJ^JCJOJQJ^JX(*24FHJLVXdfrt|~ &(02BDPRVZ\^jl|~j0JCJOJQJU^JCJOJQJ^JCJOJQJ^JX "*,026:<>@BPRfhrtxz ,.02:<FHJLX\hjj0JCJOJQJU^J0JCJH*OJQJ^J0JCJOJQJ^JCJOJQJ^JCJOJQJ^JOjln~ "(*<>FHLN\^lnpr|~ 24HJPRXZ^`fhlnpvx|~CJOJQJo( CJOJQJCJj0JCJUZ ,.>@BDTV`bprxz~  (*8:FHJLRZ\bdnpvx|~6CJOJQJ\]6CJOJQJ]CJOJQJo(CJ CJOJQJV  &(*.02:<NPhjnpxzCJOJQJ^JCJOJQJ^Jj0JCJOJQJU^JCJCJOJQJo( CJOJQJQ 02<@BFNPVXbfjlxz  "68:<>@NPTVZ\djnpx~j0JCJOJQJU^JCJOJQJ^JCJOJQJ^JCJOJQJ^JT8XRF` ^&H `f$d.a$d$da$  ",.>@NPTV`bfhprz|"02:<FHXZdjlnvxzCJOJQJ^Jo(CJOJQJ^JCJOJQJ^JZz~  "(*,24<>@DFJLTVZ\bdfprt|~  $CJj0JCJOJQJU^JCJOJQJ^JCJOJQJ^JW$&(*,8:DFNP\^fjnpxz "(*46:<BDV\fhptxz&02<>CJOJQJ^JCJOJQJ^J^>DFJLVX^`jlvx~"$(*68DHLNPR\bfhlntvzCJOJQJ^JCJOJQJ^J]   $&(*.046>@HJRT\^bdjlvx|~.024DFTV CJOJQJCJj0JCJUCJH*OJQJ^JCJOJQJ^JCJOJQJ^JCJOJQJ^Jo(NV^`tv  &(*,028:<>@DPR^`dfjlnpr|~CJCJOJQJo(CJ CJOJQJ] "&(:<JNVXdfhjlrtvx~ 028:FHLNVXdflnrtz|6CJOJQJ]CJ CJOJQJ]&(24:<@BJLPR\^pr|~  46:<@BHJRTVX`bjlrt~6CJOJQJ]CJOJQJo( CJOJQJCJZ  $&0246>@BDLNZ\^`bjltv  $&24>BFHLNTX6CJOJQJ]CJ CJOJQJYXZ\np|~"$*,.046<>DFHJPRVX\^`bpr~ "$,.02<>PCJOJQJ^JCJOJQJ^Jj0JCJOJQJU^JXPRTV`hvx "$&(*<>FHLNRT\^nptvz| $(*.46: 6CJ]CJOJQJ^Jj0JCJOJQJU^JCJOJQJ^JV:<>@HJVXZ^hjlpvx $24<>JLXZ^dtv~j0JCJOJQJU^JCJOJQJ^JCJOJQJ^JX  *,<>RTdfv|  &,68@BDFHJPRVXlnrtj0JCJOJQJU^JCJOJQJ^Jo(CJOJQJ^JCJOJQJ^JT "&(68DFRTXZfhjl  "(*,08:<@HLNPXZ`bfhrt 6CJ]CJOJQJ^JCJOJQJ^J\,.68DFRT^`bdnp   (*0246DFj0JCJOJQJU^J 6CJ]CJOJQJ^JCJOJQJ^JVFNP\^`bdfnp|  "$&(*<>@BJLPRZ\jlvxj0JCJOJQJU^JCJOJQJ^JCJOJQJ^JX  "$(*24:<FHJLTVXZbdnp "$(*<>DFRTVX`j0JCJOJQJU^J CJOJQJCJj0JCJUCJOJQJ^Jo(CJOJQJ^JCJOJQJ^JL`bdfxz~   "*,.0:<>@VXZ\fhjlƾCJOJQJo( CJOJQJCJj0JCJU 6CJ]j0JCJOJQJU^JCJOJQJ^JCJOJQJ^JK   "*,0268JLVXZ^`bdnpxz  (˻CJOJQJ^Jo( 6CJ]CJOJQJ^JCJOJQJ^Jj0JCJOJQJU^J6CJOJQJ] CJOJQJCJJ(*.0>BDFHJLTVdfhjvx   0268:<JLNPXZdfrt|~j0JCJOJQJU^JCJOJQJ^Jo(CJOJQJ^JCJOJQJ^JTfp(6 <2 h   * XB@d$da$  .2>@DFJLRT^`nprtz| "$&,024:<>@DFHJNPXZj0JCJOJQJU^JCJOJQJ^JCJOJQJ^JXZ`bdfjlvxz|$&.024:<DHJLRTX\^`fhjlrt $(CJOJQJ^JCJOJQJ^J^(,.2468<>@BDFHJLNPRTVXZ\^bdfhlntv &(*,:<DFLN\^bdprtv~CJj0JCJUCJOJQJ^JCJOJQJ^JY$&*,02DFPRbdhjlnxz~ (,46 CJOJQJj0JCJUCJ 6CJ]CJOJQJ^JCJOJQJ^JP68:DFPR^`lnz| "$&(46DFJLbdfhprvx~ CJj0JCJUCJOJQJ^JCJOJQJ^Jj0JCJOJQJU^JS(*8:NPRT^`bdx| &(8:HJNPXZdfvx (*68 6CJ]j0JCJOJQJU^JCJOJQJ^JCJOJQJ^JV8DFHJLNP\^jlnpr   "*.<>LNTV^`tv 6CJOJQJ]^J 6CJ]CJOJQJ^JCJOJQJ^JS .0:<>@BDLNfhtvxz~  *,.04:<>@DFLNPRVXʻʵʵ 6CJ]j0JCJOJQJU^JCJOJQJ^JCJOJQJ^Jo(6CJOJQJ]CJOJQJ^Jj0JCJOJQJU^JGX^`bdhjprtvz|(*:<LNXZbhnr|~  ",.:<>@BDNP^`ln~CJOJQJ^Jo(CJOJQJ^JCJOJQJ^JZ   "68LN\`pr "02@BPR`btvj0JCJOJQJU^JCJOJQJ^Jo(CJOJQJ^JCJOJQJ^JT&(0268>@NPRTbdrt|~"$&(:<@BDFJL 6CJ]j0JCJOJQJU^JCJOJQJ^JCJOJQJ^JVL`brt|~  .02468PRnpxz~ j0JCJOJQJU^JCJOJQJ^Jo(CJOJQJ^JCJOJQJ^JT &(HJPR`bdfnpz|~ (*.08:@DNP\^jlnpv 6CJ\] 6CJ]CJOJQJ^JCJOJQJ^JY       $ & 0 2 4 6 D F J L V X Z \ j l n p z |                                           $ & : < CJOJQJ^Jo( 6CJ]j0JCJOJQJU^JCJOJQJ^J 6CJ\]CJOJQJ^JO< J N X Z j l p r v x | ~                            " $ , . 0 2 @ B L N Z \ l n x z | ~                                 6CJ]CJOJQJ^Jo(CJOJQJ^JCJOJQJ^JX  " $ & ( , . 8 : F H N P R T X Z f h j l ~                      * , . 4 6 8 : B D F H R T X Z ` b f h n p t v | ~             j0JCJOJQJU^Jj0JCJOJQJU^J 6CJ]CJOJQJ^JCJOJQJ^JP     "$68HJVXZ\ptBDprz| j0JCJOJQJU^JCJOJQJ^Jo(j0JCJOJQJU^JCJOJQJ^JCJOJQJ^JN&(0246FHLN`btv (*0268>@BDhjrv~CJj0JCJUCJOJQJ^JCJOJQJ^JY@.`@6d"J "" $T$|$$%%%$d$a$d$da$$da$ "$*.068BDFHRT`bjlnp|~$&02:<JTVX\^bdnprtj0JCJOJQJU^JCJCJOJQJ^JCJOJQJ^JW&(68<>DHLN^blpxz.0<>FJ\^fhxz~CJj0JCJUCJOJQJ^JCJOJQJ^JY (,.02DFNPTVXZdfz|  "&(.0>@FHLN^`CJOJQJ^Jo(j0JCJUCJCJOJQJ^JCJOJQJ^JU`bdnpvx~   *.:@DFNPRTbdprtvCJj0JCJUCJOJQJ^JCJOJQJ^Jj0JCJOJQJU^JS ,.>@BDXZdfnp|~ "$268:<>\^`bprz~j0JCJOJQJU^JCJOJQJ^JCJOJQJ^JX &468>LPVXZ\bdfhtv|~ "$&.046BDFHJLZ\nr|~ʿʿʿʿʿʿʿʿʿʿʿCJj0JCJU@CJOJQJ^J@CJOJQJ^Jj0JCJOJQJU^JCJOJQJ^Jo(CJOJQJ^JCJOJQJ^JF $&0268BDHJVX`bln(*.0>@BDXZ`bpvzj0JCJOJQJU^JCJCJOJQJ^JCJOJQJ^JWz| "$(*.046<>JLNPRTXZ^`fhtx   CJOJQJ^Jo(j0JCJOJQJU^JCJOJQJ^JCJOJQJ^JT       $ , 0 2 6 8 < @ B H J L N V X ^ ` h j t v | ~                           !!!!!!!!"!$!.!0!2!4!D!F!P!T!\!^!f!h!j!l!|!!!!!!!!!j0JCJOJQJU^JCJOJQJ^JCJOJQJ^JX!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!" " """""" "("*","."6"8"D"J"P"R"Z"\"f"h"r"v"z"|"~""""""""""""""""""""""""""""""""""###CJOJQJ^Jo(j0JCJOJQJU^JCJOJQJ^JCJOJQJ^JT# #### #"#,#.#6#8#<#>#H#J#V#X#b#d#l#n#t#v#########################$$ $ $$$$$$$&$*$,$6$8$@$B$R$T$V$X$b$d$l$n$z$|$~$$$$$$$$$$$$$$$$j0JCJOJQJU^JCJOJQJ^JCJOJQJ^JX$$$$$$$$$$$$$%% % %%%%% %"%&%(%6%8%D%F%T%\%^%h%z%|%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%&&&& &4&6&F&H&\&^&l&n&x&z&|&~&&&&&&j0JCJOJQJU^JCJOJQJ^JCJOJQJ^JU%%& '@'')R))*++,--.p//1j1 3"45:666:7$d$a$d$da$d$&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&''''' '"'$'2'4'>'@'B'D'F'H'R'T'X'\'`'b'n'p'r't'z'|'''''''''''''''''''''''''((((((j0JCJOJQJU^JCJOJQJ^JCJOJQJ^JCJOJQJ^Jo(R((((( ($(*(0(8(:(@(B(F(H(R(V(X(Z(b(d(l(n(r(t((((((((((((((((((((((())) )))))) )")6)8):)<)D)F)P)R)T)V)^)`)f)h)t)v)z)|))))))))))))j0JCJOJQJU^JCJOJQJ^JCJOJQJ^J 6CJ]V)))))))))))))))))*** ****&*(*6*8*H*J*R*T*\*^*b*d*p*r********************************+ + +++ +"+(+*+,+6CJOJQJ]^J6CJOJQJ]^Jj0JCJOJQJU^JCJOJQJ^JCJOJQJ^JN,+.+8+:+<+>+B+D+L+N+R+T+h+j+x+z++++++++++++++++++++++++++++++,,,, ,",,,.,>,@,B,D,L,N,R,T,b,d,h,j,n,p,~,,,,,,,,,,,,j0JCJOJQJU^J6CJOJQJ]^J6CJOJQJ]^JCJOJQJ^JCJOJQJ^JN,,,,,,,,,,,,,,,,, ---- -"-,-.-@-B-P-R-V-X-f-h-l-n-v-x-------------------------------.. . ...".$.0.2.J.L.V.X.p.r.x.z.....j0JCJOJQJU^JCJOJQJ^JCJOJQJ^JX.............../ / ///// /&/(/6/8//D/F/N/P/^/`/n/p/r/t/|/~///////////////////////////0 000000 0$0&080:0H0J0N0P0\0^0CJOJQJ^Jo(j0JCJOJQJU^JCJOJQJ^JCJOJQJ^JT^0`0b0v0x0|0~000000000000000000000000111111112141B1D1P1R1T1V1X1Z1h1j1l1n1x1z1~11111111111111111111111122 222 6CJ]j0JCJOJQJU^JCJOJQJ^Jo(CJOJQJ^JCJOJQJ^JR2222 2"2$2(202226282:2>2@2B2F2H2L2R2Z2\2`2b2f2h2l2n2v2x22222222222222222222222222222222333 3 3333 3"3$36383<3>3H3J3L3N3Z3\3`3b3f3h3j3l3z3|3333 6CJ]CJOJQJ^JCJOJQJ^J\33333333333333333333444444 4"4$4&4.404446484:4J4L4T4V4\4^4h4j4x4z4|4~444444444444444444444444444444455 5 55555&5(545j0JCJOJQJU^JCJOJQJ^JCJOJQJ^JX4565F5H5Z5\5l5n5p5r5t5v55555555555555555555555555555666666"6$6&6(626466686:6<6>6X6Z6^6`6h6j6x6z6|6~66666666666666666 6CJ]CJOJQJ^Jo(j0JCJOJQJU^JCJOJQJ^JCJOJQJ^JR6666666667 7777 7&7(787:7<7>7L7N7V7X7`7b7d7f7t7v7777777777777777777788 8888888 8"8$8&8.8082848>8@8D8F8J8L8^8`8n8p8r8t8~88888CJj0JCJUj0JCJOJQJU^JCJOJQJ^JCJOJQJ^JS8888888888888888888888888888888999 999999 9$9&9,9.989:9N9P9Z9\9h9j9l9n9x9z9999999999999999999999999999CJOJQJ^Jo(j0JCJOJQJU^JCJCJOJQJ^JCJOJQJ^JS:789j99:6;Z;\;`;b;<"<#<,<-<.<9<:<;<<<=<d.h]h&`#$$a$$da$$d$a$99: :::::$:&:*:,:0:2:6:8:D:F:~:::::::::::::::::::::::: ;;;;(;*;4;6;8;:;F;H;X;Z;\;^;~;<#<$<*<+<,<.</<5<6<0J j0JU6] jUB*CJOJQJ^JphB*CJOJQJ^Jph&j0JB*CJOJQJU^JphCJOJQJ^JCJOJQJ^JD6<7<8<9<<<=<B*OJQJ\^Jph0J j0JU0JmHnHu. 00P/ =! " # $ %# 0/ =!"#$% P 0/ =!"#$%/ 0/ =! " # $ % P ' 0/ =! " # $ %' 0/ =! " # $ % i0@0 Normal_HmHsHtHH@H Heading 1$$@&a$5CJOJQJ\^JH@H Heading 2$$@&a$5CJOJQJ\^J>@> Heading 3$@&5OJQJ\^JD@D Heading 4$$@&a$5OJQJ\^JD@D Heading 5$$@&a$5OJQJ\^JB@B Heading 6$$@&a$CJOJQJ^J>@> Heading 7$@&6OJQJ]^J<A@< Default Paragraph Font.@. Footnote Text8&@8 Footnote ReferenceH*8B@8 Body Text$a$ OJQJ^J"W@!" Strong5\, @2, Footer  _$&)@A& Page Number6>@R6 Title$a$5OJQJ\^JRC@bR Body Text Indent$^a$CJOJQJ^J@P@r@ Body Text 2$a$CJOJQJ^J,@, Header  p#Zo , )P?M s!())+L,,,-.=//5555p6 7b7l77:==?5@ABC%DFKKL+M4MTM3OORS'XXY[]G````` aaPdeceeggVhhbj3mnn^ogoooooqs$wFww{B{{c|||R}}V~Y~ GЇ ' 1M{ѓƔ%RgO9+UoٝȞ<\ġޡEj!i  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~|:V_ > DA?SlT,Jan Z!n!!i""t#$8$%%&D&b&&&9''' (Z(((H)v)M*), - -0-l--.002X33335.6778*889"969l95:U:r;;<E==>5>>G??@X@@}AABBCCCCVDjD~DDE%E5E[E$F>F[FFnGG HmHHIMI`IJJJKmLLLM2MMNJNNN0OBOEO "%"0%"U%"v%"%"%6Kikx!#%\]^uv,LMN@AU_~  7 8 > ,-;+tu{WXavO Arr&6 7 < = |&~&&&&&&&&&&&&&&&' '''''"''','-'.'(((((()) )))) )!)))0)7)=)C)I)P)Q)Y)`)f)l)r)x)))))))))))))))))))))))* ****+-.............../ / ////Q/////////////00 0000!0"0*00060;0B0C0K0Q0W0\0c0d0m0s0y0~0000a2b223333$3*3+32383?3D3E3M3U3]3b3c3k3s3z33333333333333444>5?5M5V5`5f5g5p5x555555555555555555556 6666z7{778888#8)8*848>8H8S8T8]8f8o8x8y8888888:::#;$;2;;;E;F;O;W;`;a;n;w;;;;;;;;==== A!AIAAAAAAAAAAAAAAAAAABBB B'B-B2B8B@BGBSBTB[B`BfBkBoByBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBCCCCRDSDTDoDDDDDDDDDDDDDDDE EEE,E-E5EP?P@PAPBPCP]PbPgPlPqPvP|PPPPPPPPPPPPPPPPPPQ QQQQ&Q/Q7QFQGQPQXQ^QcQjQpQvQ{QQQQQQQQQQQQQQQQQQQQR RRR R&R,R4RCRDRERhRmRrRwR|RRRRRRRRRRRRRRRRRRRRSSSSS#S)S/S6S@SGSHSRSZSaShSoSwS}SSSSSSSSSSSSSSSSSSSSST TTTT"T'T,T2T9T?T@TATCVDVVVVVVWWWWW W(W0W9W:WIWQWZWbWnWoW{WWWWWWWWWWWWW*X3Z4ZZZZZZZZZZZZ[[[[[['[-[3[9[A[I[J[V[\[b[h[p[x[y[[[[[[[[[^^p^^^^^^^^^^^^^^__ ___!_(_/_8_9_B_J_Q_X___g_h_q_y_______abbbb;c@cEcJcOcTcZcacbckcrcyccccccccccccccccccccdd ddd"d)d/d6d7dAdIdRdZdbdidqdrdsdeYhZhhhhhhhhhhhhiiii#i,i5i6i@iHiOiWi`iaikisi{iiiiiiiiiiitk7m8m9mgmlmqmxmymmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmnprsst,tAtItJtSt\tjtkttt{tttttttttttttuuuyyyy.zDK^_ipĖ˖ߖ.:FQRSTUw|—ʗ (01;@FYZ[Ø˘Ҙ٘ &-4;BCMW_hqxyz™Ǚ̙љ֙ܙݙ ?DINSX^_jst{ǚКؚޚ  *2:@FUV`hou{ě͛ԛݛ '()ܝݝ$ijoty~žʞў؞ٞ 3\]$%&'UVnɥݥ Rh~Ȧަ 6ZsЧ BOЩ);Ҫ*FwU.8jش+ҵCrط̸K\λF>l7ijstNN ,>Tdt&6Kbr -DZq!3Ck)DR`n$%A]$fEK HFZs[3Qhu aup{?"Ki@aO}T0'7s"_5!1)=s<\y   L   <  N   _]q,<b+EbutTg&Q"tJL00000@00h0J@0W@0W@0W0000000080800505050505050505050505(0(0H@08@00,80800V 8@08@00 @0 @0 0 0 0 0 0 0 0 0 8000800L0L(00/0/0/0/0/@0/@0/0/0/0/0/0/0/0/0/@0/@0/@0/0/0/0/0/0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/0/0/0/@0/@0/@0/@0/@0/0/0/0/0/@0/0/@0/@0/@0/0/@0/@0/@0/0/@0/0/0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/0/@0/0/0/0/@0/@0/@0/@0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/@0/0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/0/@0/@0/@0/@0/@0/0/@0/@0/@0/@0/0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/0/@0/@0/0/@0/0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/0/@0/0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/0/@0/0/@0/0/@0/@0/0/@0/@0/0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/@0/@0/0/0/0/@0/0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/0/0/@0/0/0/0/0/0/0/0/0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/0/0/0/0/0/0/0/0/@0/0/0/0/@0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/@0/@0/@0/@0/@0/0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/0/0/0/0/0/0/0/@0/0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/0/@0/0/@0/@0/0/@0/0/@0/0/0/0/0/0/0/0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/0/0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/0/@0/@0/0/0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/0/@0/0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/0/@0/@0/@0/@0/@0/0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/0/0/@0/0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/0/0/@0/0/0/0/0/0/0/0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/0/@0/0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/0/0/@0/8@0/@0b0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b0b0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b0b0b0b0b0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b@0b0b@0b@0b@0b0b@0b@0b@0b@0b0b@0b@0b@0b0b@0b@0b@0b0b@0b@0b@0b0b@0b@0b@0b0b@0b@0b0b@0b8@0/@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y0y0y@0y0y@0y@0y0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y0y@0y@0y0y@0y@0y@0y0y0y0y0y@0y@0y@0y@0y@0y0000@0y0y0y@0y@0y0y0y@0y@0y0y0y@0y@0y0y0y@0y0y@0y0y@0y0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y0y0y0y@0y@0y@0y0y0y0y@0y@0y@0y@0y@0y0y@0y@0y0y0y0y0yH0y00@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0000@0@0@00@0@00@0@0@0@0@0@0@0@0@00@0@0@00@00000000@00@0@0@0@0@0@0@00000000@0@0@0@0@0@0@0@0@0@00@0@00@0@0@0@0@0@0@0@0@00@0@0@0@0@0@000@0@0@0@000@00@0@0@0@0@0@0@00@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@00@000000000@0@0@0@0@0@0@0@0@00@0@00@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@00@0@0@0@0@0@0@00@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@00@0@0@0@00@0@00@0@00@00@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@00@00@0@00@00000000@000@000@0@0@0@0@000@0@0@0000@0@0@0@0@0@0@0@0@000@0@0@0080/@008@0/0j@0j0j0j0j@0j0j@0j0j@0j@0j0j0j0j0j0j0j0j0j0j0j0j0j0j0j0j0j0j0j0j0j0j0j0j0j0j0j0j0j0j0j0j0j0j0j0j0j0j0j000j0j0j0j0j@0j0j@0j0j0j0j0j0j0j0j0j0j0j0j`0j(0@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@0y@@0y8@0y0,@0,@0,0,0,@0,8@0y@`0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@00`00`000@0X@0@00@000 @0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0 0@0@0@0@0@0@0 0uJ$<&X"p\0(zZ(t4DPYbHΝN(j|TPljLjz$>VXP:F`(Z(68 XL <   `z !#$&(),+,.^023456896<=< %'6FMhy  !"#$%&'()*+,./0123456789:;<=>?@ACDEFGHIJKLMNOPQRSTVWXYZ[\]^_`acdefghijklmnpq6xQQZR@V`VVVW W`WWWW"X[a6bcdlddeTjj@kmnroorht uyz,. $ԍX؎ jNfhܕޕRT̖Ζ8<\^МҜBDԥ֥(*֧ا&(ܩީDF~*޹,rĺPP ,@l$lz*>P,  x    V ~   F&B001|11\22,3344\55 6Z6667 8~888 9x999>:t::;<;^;;<R<A`AABFPV\d΁ޏJf@%:7=<!#$&()*+,-./012345789:;<=>?@ABCDEGHIJKLNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefgijklmnopqrstuvwxz{|}~    -BUbo<<"u|!!8@0(  B S  ?#$.?@BIKTUW^gkopwx   %Z^fgmprv{~  $%+,12DFLNWX_`ijoqxy #$*+2457:;=>DEJLUX[\cdoprsxy{|~  "#)*2356DFQR\]`acdklnovwxy !"#$&'/0;<BDLMZ[_`delmuvxy    "$/0>AIJKLTU^_ghjkqrst|~   "#%&,-12:>DGKLSTZ\`ajktv|}        ! " + , - . 6 8 < ? D F J M S U \ ] b e j m n o v w |       $ % . / 1 2 : < @ B E F J K N O V W X Y b c i j o p v w ~        ( ) 1 2 > ? F G P Q R S W X Z [ d e f g o q u x    ! ) , 6 8 = > F G I J P Q S T Y Z _ a g h o q w x        $ % , / 5 6 ? @ H I J K P Q S T Z [ _ ` k l s t u v ~  #&8;BEFGMNSTUV]^bcghilmosv{| "#*+-.89:;BCEFLMOPTU\]abjkpqxy   %(-.34:;CDEFJKNPZ[acklst|}!")-:;CDFGMNPQVW\^delmst{| !"&'3456?@IKPQRT_`defglmrtuw   "#*+12;<@AKLTUYZ]^`aefghnpstyz(*45;>FGOPZ[abklnoxy  )+3467@AIKPS\]_`hiopwx()2367<>DEGHNO\]deopz{")+./FGOR\]ehsuz{  !"*,23<=>?CDFGPQRS[]fhps{~"%/069BCJMTX`clmxz #%*+0167>BFHNQUV^_cdjkopux"%)*/156;<@AEFJKNQ]^ghlnz{  -.67@AFHILSUdenosu{|~   "#').0249<BEKMOPST[]cegiprwxz{}~ %&()./46=?DEKLOQZ\bcijqrwyz} $&./3489;<CFLMPQUVabfgoprs         " # ( ) , . 5 7 ; = > ? M O Y Z a b z { !!! ! ! !!!!!!!! !!!"!)!+!/!0!5!6!>!?!@!A!F!G!Q!R!S!T!U!V!]!^!`!c!h!k!s!v!{!|!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!"""" " """"""" "!")","2"3"4"5":";"B"C"D"E"M"N"O"P"W"X"]"^"h"i"k"l"q"r"x"z""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""########## #!#"#&#'#.#0#5#6#>#?#B#E#L#M#O#P#T#U#W#X#_#`#e#g#j#l#y#z#########################################$$$$$$$$$ $&$'$0$1$3$4$9$:$;$<$B$C$H$I$S$U$Y$Z$g$h$p$q$s$t$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$%% % %%%%%%%)%*%,%-%5%6%=%?%@%A%B%D%E%G%K%L%P%Q%W%X%_%`%d%e%f%g%k%l%r%s%z%|%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%&&&&& &&&&&&&&&(&)&/&0&1&2&:&;&A&B&C&D&J&K&T&U&[&\&d&e&{&~&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&' ' ''''!'"'&'''+'.'5'6'8'9'B'C'H'I'L'M'Q'T'V'Z'\'`'b'f'h'l'n'r't'x'z'~''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''((((((( ( ((((($(%(&('(-(.(7(8(<(=(C(E(I(J(O(Q(T(U(W(X(_(`(a(b(i(j(s(t(y(z(((((((((((((((((((((((((((((((((((((((())) ) ))))))))")()))/)0)6)7)<)=)B)C)H)I)O)R)X)Y)_)`)e)f)k)l)q)r)w)x)))))))))))))))))))))))))))))))))))))))*** *********"*#*(*+*/*0*5*6*;*<*E*G*K*M*R*T*X*Z*^*`*k*l*m*n*r*s*u*v*{*|****************************************+++ + +++++!+#+$+%+&+'+)+,+-+.+/+0+7+8+I+K+P+Q+W+X+_+`+h+i+m+n+o+p+z+{+~++++++++++++++++++++++++++++++++++++++,,,, , ,,,,,%,',1,2,7,8,@,A,L,N,R,S,Y,Z,],^,`,a,g,k,s,u,z,{,~,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,--------- -!-(-)---/-7-8->-?-D-E-O-P-U-V-\-^-d-e-g-h-o-p-r-s-x-y-|-}----------------------------------------.... .........*.+.0.1.5.6.8.9.:.;.A.B.G.H.O.P.R.S.U.V.[.\.`.a.l.m.o.p.t.u.z.{.................................// //////(/)/3/4/8/9/=/?/@/C/F/G/P/R/X/[/`/a/e/f/l/m/q/r/v/x/{/|////////////////////////////////////00 0000000 0#0)0*0/0005060:0;0A0D0J0K0P0Q0V0W0[0\0b0f0l0m0r0s0x0y0}0~0000000000000000000000000000000000000111111111!1)1*1/131;1<1@1A1C1D1J1K1O1P1V1Z1`1c1h1i1m1n1p1q1u1y1111111111111111111111111111111111111112222 2 222222"2)2*2.202;2<2B2F2L2M2U2Y2`2b2d2e2o2p2x2y2|2}22222222222222222222222222222222222222222333333#3$3)3,313237383C3F3L3M3T3U3a3d3j3k3r3s3~3333333333333333333333333333333333 4444!4#4'4(4.4/47484<4=4@4A4H4J4M4N4O4P4V4W4h4i4n4r4x4y44444444444444444444444444444444444445555 5 55555"5#5)5*505155565=5?5L5M5U5V5_5`5e5h5o5p5w5y5555555555555555555555555555555666 6666666!6#6+6,6-6.64666=6>6A6B6J6K6P6Q6Z6[6\6]6e6f6g6h6p6s6u6v6z6{6|6}666666666666666666666666666666666667777 77777777'7(7+7,73747<7=7E7F7I7J7P7Q7W7Y7Z7[7b7d7e7f7l7n7r7s7y7{7}7~777777777777777777777777777777777888888"8#8(8+83848=8>8G8H8R8U8\8]8e8f8n8o8w8z888888888888888888888888888888888888899 99999999(9)94959=9>9@9B9F9G9Q9R9S9T9U9V9[9\9]9_9i9l9v9w9|9}999999999999999999999999999999999 "#()-./02378;<?@BCHIOP[\denoqsz{  "#%&/013468:;=@ADEKMOPWY\]`afhikop{} "#%,.02:<=>@ACDMNSTZ\]_bcefnpqsvw  6?V[] &+379@AIJTlp ,67<>@ACPZ\bcdemopqt(*/0129;@AEOWbfhnopqtv}%&'(/08GJLST[\dfghlz} )369;CEFGM[^`klq &*,234o{} +9;@ADehjknopsuz{ !"&')CIKLMSabcegjklmoqstuvxz|}~ "#%')3<>DFHJLPQShlnopu #()34;^g  !')*,3456<=>?EFGHOPQRZ\]_defhjklmqrwxy{}~ IJNPUVWX]_defgmnopsu{|}~ +-34tuw >DEGHJRY[\]e !"%'*+134589IOQRS[&'*,56@LSTWX^_`ai !*,/189;=>@BEIJMNRT[^fhijmn~  !"#$&'+,4;CDGHMOXY]^fghisuvw ')13:<BDKMSU^`gipry{ "(*0156;<>?EGMNUVZ^bdefmw}~>GHIJMV\^dfmnu @ACJPZ[\]^`hnxz{}  %&*+3?FGKLVW_aijlqxy HJLMOQRUV[\^`acegijkmnz}  $&.046<=ABDEJKTnoqrx~ &-/35EGHJLMQRVW`begjkstwx|}&'1234=?@AJMTU_abchisuvwxy ampq|'()*HIKLM^iqy{|%&'(/01268=?@ADEGVacghk "(*01239;ABCDGINP "LMNORTZ[\]`bgijknpvx{|*,-.>@ABEFLNSTdfijmnrtxz bcdehjlmstuv~ !*,PQWX]^bcfhklqrst{} !#()*+45;<>?KLRTUVz| &(-/248:>@DENPTV`amopr .012ACJKZ\_`{}~ %'()+,025789CEJLQRXZ^_efqstuvw%'01JLMNXY`bjlrstu|~!')/178:<=?ABCDJKMOPRTU]^gijkoqyz "#$)*89:;HIMOQSZ[]^bcdefhiklmqr|}  "%&-/0246=?FHOQXZ^`abkmrty{ !)*.0139:achinost #%+-35;<CEKMUW]_`a)+,./09:<=KMUVhjnoxz  #&'79?ADERTUWXZ[\dfik{~   !#$&'./3567>?CEFHIJXZackmrswyz|}~  %&,.23;=BCTVWYZ[bcghsu~ !"#%&*,/12367<>?@DEKMRTYZacijuv~ ')*+01;=>?@BIKSU]^ghlnqstu{| 01:<]^egij    " $ ' ( - / 4 5 F H } ~                   $ % ) + 2 4 : ; ? A I K N P [ \ c d k m p r                                    ! % ( + - / 0 2 4 : < J L M N R S Z \ b c e f k m p q s t                                 = > L O R T d f m n t v } ~                       8 ; G H I J L N O P Y [ ` a p r v w                          "$35GHKMRS]_`abc ,.57:;BCJLOP`aijklprxz  %',.56>?DFIKOPbdjlwy13z{,-/0[]^_oqrs  *,-.:<=>DFHILMST`b  !"#%&()+,-789:=?CEcdikpqtuwx   "#$+-014679:;BCEFbdeghjkmsu "#,-23;=DENPuvyz    !:;>?RTUVYZhiklrswy   $&RSXYhjkmnpqr   !"%&:;<>?ABC]`ce}      "%&)*/067RSTUVW_`rtuvxy  #$+,79:;cdnpst  "$%&*+OQRS "#()015789?@GIJJLLM56JKhkwx %[^tv +,KN?ATU^_}  6 8 = > +-:;*+suz{VX`cuxNQ @Aqrqr%&5 7 ; = {&~&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&''' ' ''''''!'"'&'''+'.'(((((()))) ) ))))))))!)()))/)0)6)7)<)=)B)C)H)I)O)Q)X)Y)_)`)e)f)k)l)q)r)w)x)))))))))))))))))))))))))))))))))))))))*** ***++--......................// ////P/Q//////////////////////00 0000000 0"0)0*0/0005060:0;0A0C0J0K0P0Q0V0W0[0\0b0e0l0m0r0s0x0y0}0~000`2b222333333#3$3)3+313237383>3?3C3E3L3M3T3U3\3]3a3c3j3k3r3s3y3z3~3333333333333333334444=5?5L5M5U5V5_5`5e5g5o5p5w5x5555555555555555555555555555555666 666y7{777888888"8#8(8*83848=8>8G8H8R8T8\8]8e8f8n8o8w8y888888888::::";$;1;2;:;;;D;F;N;O;V;W;_;a;m;n;v;w;;;;;;;;;====A!AHAIAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAABBBBB B&B'B,B-B1B2B7B8B?B@BFBGBRBTBZB[B_B`BeBfBjBkBnBoBxByB~BBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBCCQDTDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDEEE EEEEE+E-E4E5E;ETATBVDVVVVVVVVVWWWW WWWWW W'W(W/W0W8W:WHWIWPWQWYWZWaWbWmWoWzW{WWWWWWWWWWWWWWWWWWW)X*X2Z4ZZZZZZZZZZZZZZZZZZZ[[[[[[[[[[&['[,[-[2[3[8[9[@[A[H[J[U[V[[[\[a[b[g[h[o[p[w[y[[[[[[[[[[[[[^^o^p^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^__ _____ _!_'_(_._/_7_9_A_B_I_J_P_Q_W_X_^___f_h_p_q_x_y_______aabbbb:c;c?c@cDcEcIcJcNcOcScTcYcZc`cbcjckcqcrcxcycccccccccccccccccccccccccccccccccccdd d ddddd!d"d(d)d.d/d5d7d@dAdHdIdQdRdYdZdadbdhdidpdsdeeXhZhhhhhhhhhhhhhhhhhhhiiiiii"i#i+i,i4i6i?i@iGiHiNiOiViWi_iaijikirisizi{iiiiiiiiiiiiiiisktk6m9mfmgmkmlmpmqmwmymmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmnnpprrsstt+t,t@tAtHtJtRtSt[t\titktstttzt{ttttttttttttttttttttuyyyy-z.z;zCDJK]_hiopÖĖʖ˖ޖ-.9:EFPUvw{|—ɗʗߗ '(/1:;?@EFX[˜Øʘ˘јҘؘ٘ߘ %&,-34:;ACLMVW^_ghpqwz™ƙǙ˙̙Йљՙ֙ۙݙ >?CDHIMNRSWX]_ijrtz{ƚǚϚКךؚݚޚ  )*129:?@EFTV_`ghnotuz{Ûě̛͛ӛԛܛݛ &)۝ݝ#$hjnostxy}~žɞʞОўמٞ 23[]#'TVmn~ȥɥܥݥ QRgh}~ǦȦݦަ #5:YZrvϧЧ ABNOϩЩ():;ѪҪ)*EFK[\ͻλEF=>MNMN +,=>STcdst%&56JKabqr ,-CDYZpq !23BCjk()CDQR_`mn~#% @C\_#&ehDGJM GJEHY\ruZ]25PSgjtw `ctworz} >A!$JMhk?B`cNQ|SV/2&)69ru!$^a47 #03(+<?ru;>[^x z     K N     ; >   M P     ^a\_ps+.;>ad*-DGadtwsv SVfi%(PS!"sv 8;#&PS69HIJJLLM?J^hձպD=;Eau0C'!=M_],7HJJLLM ALEMKO GLUHAK$E:\Fil2004b\F___Kapovic___GOTOVA.doc ALEMKO GLUHAK$E:\Fil2004b\F___Kapovic___GOTOVA.doc ALEMKO GLUHAK$E:\Fil2004b\F___Kapovic___GOTOVA.doc ALEMKO GLUHAK$E:\Fil2004b\F___Kapovic___GOTOVA.doc ALEMKO GLUHAK$E:\Fil2004b\F___Kapovic___GOTOVA.doc ALEMKO GLUHAK$E:\Fil2004b\F___Kapovic___GOTOVA.doc ALEMKO GLUHAK$E:\Fil2004b\F___Kapovic___GOTOVA.doc ALEMKO GLUHAK$E:\Fil2004b\F___Kapovic___GOTOVA.docstokaPC:\WINDOWS\Desktop\ lanci, seminari, blago jezikoslovno\F___Kapovic___GOTOVA.docstokaXC:\WINDOWS\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of F___Kapovic___GOTOVA.asdA<$z^`OJPJQJ^Jo(^`.pp^p`.@ @ ^@ `.^`.^`.^`.^`.PP^P`.A<A<|W  70dkvLM&&&&&&&&&&&' '''''"''','-'()) )))) )!)))0)7)=)C)I)P)Q)Y)`)f)l)r)x)))))))))))))))))))))))* ***............../ / ////////////00 0000!0"0*00060;0B0C0K0Q0W0\0c0d0m0s0y0~000333$3*3+32383?3D3E3M3U3]3b3c3k3s3z3333333333333?5M5V5`5f5g5p5x555555555555555555556 666888#8)8*848>8H8S8T8]8f8o8x8y888888$;2;;;E;F;O;W;`;a;n;w;;;;;;;AAAAAAAAAAAAAAAABBB B'B-B2B8B@BGBSBTB[B`BfBkBoByBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBCCDDDDDDDDDDDE EEE,E-E5EDK^_ipĖ˖ߖ.:FQRSTw|—ʗ (01;@FYZØ˘Ҙ٘ &-4;BCMW_hqxy™Ǚ̙љ֙ܙݙ ?DINSX^_jst{ǚКؚޚ  *2:@FUV`hou{ě͛ԛݛ '(joty~žʞў؞ٞ @hh0hK!)*/03678;EFHLQRSW[^_cdgnpruv{------------------        : < F V X b d j p r t z                          " . 0 2 4 6 : @ B F P T \ ^ ` b d h j @ n p r t v z | ~ @         4@                                                            & * , . 0 2 4 6 8 : x@UnknownGzTimes New Roman5Symbol3& zArialO& k9?Lucida Sans UnicodeEIPAPhonSymbolk@Palatino LinotypeTimes New Roman;Wingdings"1 hآFܒ&;*Vj0d2QPOKRATEkorisnikstoka Oh+'0l   ( 4 @LT\dPOKRATEOKR korisnik oriNormalkstokak59kMicrosoft Word 9.0@| @͓m@`Cn@ ́ ՜.+,0 hp|  TjV POKRATE Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrtuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefgijklmnoqrstuvwRoot Entry FՃ1TablesWordDocumentSummaryInformation(hDocumentSummaryInformation8pCompObjjObjectPoolՃՃ  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q