Naslov
Klimatske značajke šibenskog zaleđa
(Climatic conditions of the hinterland of Šibenik)

Autori
Vučetić, Višnjica ; Vučetić, Marko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Konjevrate i Mirlović Zagora župe šibenske biskupije / Gulin, Ante - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Odsjek za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti, 2005, 67-82

Skup
Sela šibenskog zaleđa župa Konjevrate i Mirlović Zagora u prošlosti

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 14.11.2002. - 16.11.2002

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
klimatske značajke i varijacije ; meteorološke postaje Šibenik i Drniš
(climatic characteristics and variations ; the Šibenik and Drniš meteorological stations)

Sažetak
Analiza osnovnih meteoroloških elemenata u Šibeniku i Drnišu u razdoblju 1961-1990. pokazala je da šire šibensko područje pripada umjereno toploj kišnoj klimi s izrazito vrućim ljetom. Najtopliji mjesec je srpanj, najhladniji siječanj, a najviše oborine padne u studenom i prosincu. Idući od obale prema unutrašnjosti šibenskog zaleđa klima se postupno mijenja iz mediteranske u submediteransku. Glavna razlika između te dvije klime je da je u uskom obalnom pojasu ljeto izrazito suho dok u zaleđu nema tako izraženog suhog razdoblja. Dnevna temperatura zraka u srpnju i kolovozu u Šibeniku se vrlo često noću ne spušta ispod 20°C (prosječno 32 dana godišnje). Za razliku od toga u Drnišu je vrlo rijetka pojava tako toplih noći. Godišnja količina oborine se povećava za oko 250 mm, dok se srednja godišnja temperatura smanjuje za oko 2°C prema unutrašnjosti. Zrak je bogatiji vlagom u Drnišu nego u Šibeniku u prosjeku za 16%. Snijeg je vrlo rijetka pojava na obje postaje, a najveća vjerojatnost da padne je u siječnju. Trajanje sijanje sunca mjeri se u Šibeniku i prosječno godišnje traje 2643 sati pa šibensko područje pripada u relativno dobro osunčano područje. Najveći broj vedrih dana je u srpnju i kolovozu, povezan je s pojačanim djelovanjem azorske anticiklone ljeti. Maksimum oblačnih dana nastupa u prosincu za vrijeme intenzivne ciklonalne aktivnosti na Jadranu. Od meteoroloških pojava najčešća je rosa, a mraz se javlja tri puta češće u Drnišu nego u Šibeniku (29 i 10 dana redom). Magla i tuča su rijetke pojave, a grmljavina je znatno češća u Šibeniku nego Drnišu. Najčešći i najjači vjetar u Šibeniku je bura, koja ima više izraženu sjevernu komponentu. Jugo se javlja s približno trostruko manjom učestalošću nego bura. U Drnišu su bura i jugo zastupljeni s podjenakom učestalošću, a mogu dostići i olujnu jačinu. Kako postaja Šibenik ima dulji niz meteoroloških mjerenja, analiza klimatskih varijacija izrađena je samo za tu postaju u razdoblju 1949- 1999. Signifikantni porast broja vrućih dana i dana s grmljavinom, te smanjenje srednje godišnje relativne vlažnosti zraka određeni su pomoću linearnog trenda i Mann-Kendallovog testa. Tendencija smanjenja godišnje količine oborine, broja oblačnih i hladnih dana, te povećanje dana s toplim noćima, trajanja sijanja Sunca i vedrih dana također je ustanovljena, ali nije statistički signifikantna. Analizirajući linearni trend osnovnih meteoroloških elemenata i karakterističnih dana dolazi se do zaključka da postoji tendencija blaže zime i toplijeg ljeta, ali i veće grmljavinske aktivnosti na šibenskom području.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geofizika

POVEZANOST RADA