Naslov
Radna memorija (izvršne funkcije) u ranome jezičnome razvoju
(Working memory (executive functions) in early language development)

Autori
Ivšac, Jasmina ; Šimleša, Sanja ; Brozović, Blaženka ; Ljubešić, Marta

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
3. kongres logopeda Hrvatske Razvoj i nove perspektive u jezičnoj i govornoj terapiji i dijagnostici : Knjiga sazetaka / - Dubrovnik, 2005, 35-36

Skup
Kongres logopeda Hrvatske (3 ; 2005)

Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska, 28.09.2005. - 01.10.2005

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Radna memorija; Izvršne funkcije; Rani jezični razvoj
(Working memory; Executive functions; Early language development)

Sažetak
Jedan od zadataka koje je moguće primijeniti još u predjezičnome razvoju, odnosno u trenutku kada dijete počinje shvaćati pojam stalnosti predmeta (od osmoga mjeseca života), je A-ne-B zadatak. Iako je ispočetka svrha A-ne-B zadatka promatrana s užeg psihološkog aspekta danas se smatra da je ponašanje djeteta pri traženju predmeta rezultat brojnih razvojnih procesa kao što su pažnja, radna i dugoročna memorija, te motorički procesi. U novije vrijeme se obrazac ponašanja tijekom A-ne-B zadatka proglašava dobrim pokazateljem pojave izvršnih funkcija. Tako je upravo ovaj zadatak postao jedan od ključnih u istraživanjima izvršnih funkcija koje šire uključuju sposobnost planiranja, inhibicije, rješavanja problema, apstraktnoga rezoniranja, nastajanja koncepata i dr. Kao rezultat višegodišnje primjene A-ne-B zadatka na djeci urednoga razvoja ali i na djeci kod koje su utvrđeni biološki razlozi za razvojno praćenje (Brozović i sur., 2003.), uočeno je da djeca s perinatalnim čimbenicima rizika kasnije počinju sudjelovati u primjeni A-ne-B zadatka odnosno postižu niže rezultate od svojih vršnjaka. Kod iste skupine djece utvrđeno je kašnjenje kako u komunikaciji tako i u jezičnome razvoju o čemu svjedoče i nalazi iz literature. Dugoročna praćenja djece s perinatalnim mozgovnim oštećenjima i njihova inicijalno niska postignuća na A-ne-B zadatku i/ili jezičnim obilježjima dovode u vezu A-ne-B zadatak i jezične parametre, odnosno (različite) segmente radne memorije. Skupina djece s perinatalnim oštećenjem mozga je longitudinalno praćena (n=9) kroz parametre kognitivnoga, komunikacijskoga i jezičnoga razvoja. U dobi od 12 mjeseci primijenili smo A-ne-B zadatak, iako je kod određenoga broja djece postojalo značajno razvojno kašnjenje te je primjena zadatka nastupila kasnije. Kako je neupitno da radna memorija ima važnu ulogu u određenju kvalitete i tempa jezičnoga razvoja pokušalo se utvditi koliko su komunikacijski odnosno jezični razvoj usklađeni i određeni s postignućem na A-ne-B zadatku.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Demografija

POVEZANOST RADA