Naslov
Tradicionalna religioznost u Hrvatskoj 2004: između kolektivnog i individualnog
(Traditional Religiosity in Croatia in 2004: Between the Collective and Individual)

Autori
Marinović-Jerolimov, Dinka

Izvornik
Sociologija sela : časopis za istraživanje prostornoga i sociokulturnog razvoja (0038-0326) 43 (2005), 2; 303-338

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
religija; crkva; tradicionalna religioznost u užem smislu; aktualna religioznost; konfesionalna identifikacija; religijska identifikacija; crkvena vjerovanja; alternativna vjerovanja; religijska praksa; sociodemografska obilježja
(religion; church; traditional religiosity in a narrower sense; actual religiosity; confessional identification; religious identification; church beliefs; alternative beliefs; religious practice; socio-demographic characteristics)

Sažetak
U radu se analiziraju podaci o rasprostranjenosti konfesionalne i religijske identifikacije, religijskih vjerovanja i religijske prakse u Hrvatskoj 2004. godine. Na temelju uvida u rezultate istraživanja u 90-im godinama, cilj je bio utvrditi ukazuju li podaci na promjene ili na stabiliziranje vjerničke strukture. U analizi su korišteni a) indikatori tradicionalne religioznosti u užem smislu, vezani uz razdoblje socijalizacije u obitelji - konfesionalna i religijska identifikacija, vjerski odgoj, u obitelji i kroz vjeronauk, sakramenti krštenja, prve pričesti i krizme i b) indikatori aktualne religioznosti - usvajanje crkvenih i izvancrkvenih vjerovanja, religijska praksa na osobnoj i obiteljskoj razini (odlazak u crkvu na misu, osobna molitva, ispovijed, pričest i odricanje u korizmi, vjenčanje u crkvi, krštenje djece, slanje djece na vjersku pouku, posvećivanje doma, zajednička molitva u obitelji, slavljenje većih crkvenih blagdana i post pred blagdane u obitelji). Potvrđena je hipoteza o raskoraku u rasprostranjenosti religioznosti između pojedinih istraživanih dimenzija, kao i hipoteza o razlici između dvije grupe religiozno opredijeljenih ispitanika – uvjerenih vjernika i religioznih koji ne prihvaćaju sve što njihova vjera uči. Također je potvrđen postojeći sociodemografski obrazac kao podloga veće religioznosti, odnosno nereligioznosti. Utvrđeno je da se vjernička struktura stabilizirala prema svim istraživanim indikatorima, te da i dalje dominiraju oblici religioznosti vezani uz socijalizaciju u obitelji, svetkovanje blagdana i običaje, i osobito uz religijsko obilježavanje životnih ciklusa, što čini zajednički tradicionalni kulturni obrazac ne samo religioznih, već i manje religioznih i nereligioznih dijelova populacije. Analiza pokazuje da se paralelno odvijaju različiti procesi: revitalizacije, sekularizacije i desekularizacije, privatizacije i deprivatizacije, što religijsku situaciju u Hrvatskoj čini složenom, iako gotovo potpuno monokonfesionalno i mononacionalno društvo ne odaje na prvi pogled takvu sliku.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA