ࡱ> 5@ 0bjbj22 ,4XXXb_$666F|4  lClClClC(D 2Dp0E0E0E0Ecv)d$MdQSSSSSS$R,wu adc"cadadw0E0Ea)|)|)|adj @0E 0EQ)|adQ)|)|;|Ⱦ 0ED <4@lCp{>-$022y|  }adad)|adadadadadww $(d;{ (Prof.dr.sc. Blanka Kesi Mr.sc. Alen Jugovi KORI`TENJE POMORSKOG DOBRA U GOSPODARSKOM RAZVOJU POMORSTVA NA JADRANU 1. UVOD Veli ina primorskog dijela RH je izvanredno prirodno bogatstvo, koje ne samo danas, ve u itavoj povijesti nije odgovarajue vrednovano. Signifikantno je da se joa u Starom vijeku na zapadnoj obali Jadrana razvilo Rimsko carstvo, a na Egejskom moru Gr ka dr~ava, koje su tada bile najsna~nije pomorske dr~ave staroga svijeta. Isto na obala Jadrana bila je i tada nerazvijena, a pojedini su obalni dijelovi bili kolonije razvijenih dr~ava. Brojna povijesna dogaanja od najstarijih vremena pa sve do neslavnih dana u drugoj polovici 20 stoljea u sastavu bivae Jugoslavije, ostavila su trajne o~iljke na razvitak pomorstva Republike Hrvatske. Gospodarska strategija Republike Hrvatske kao temeljni cilj mora zacrtati razvijanje pomorstva uzdu~ 6000 kilometara obale i na svojih tisuu otoka. Takvo strateako opredjeljenje mora biti osmialjeno, profilirano i dimenzionirano sukladno: zemljopisnom polo~aju Republike Hrvatske, nacionalnom gospodarstvu u cjelini, konkurentnim prometnim pravcima, suvremenim dogaanjima na svjetskom pomorskom tr~iatu. Pomorstvo treba promatrati kao slo~eni sustav segmentiran na djelatnosti razli itih tehni ko-tehnoloakih, ekonomskih i pravnih obilje~ja. Iako je prisutna zna ajna diverzificiranost izmeu pojedinih komponenata pomorskog sustava, meu njima postoji i uska meusobna uvjetovanost, a ato je potrebno akceptirati za definiranje razvojnih mjera i ciljeva. Pomorstvo kao cjeloviti sustav, odnosno pojedine komponente tog sustava vezane su na djelovanje cjelokupnog prometnog sustava, a imaju i zna ajan odraz na gospodarstvo neke primorske zemlje. Primjerice odnos brodarstvo  brodogradnja  pratee industrije; luke  kopnene prometnice  vanjsko trgovinska razmjena; ribarstvo  ribarske luke  brodogradiliata za gradnju ribarskih brodova  prerada ribe, samo su neki od primjera meuzavisnosti i isprepletenosti pojedinih segmenata pomorstva i cjelokupnog gospodarstva. Stoga pomorstvo, kao cjeloviti sustav, i svaki segment tog sustava ukoliko se ~eli optimizirati njegov utjecaj na promet i gospodarstvo neke primorske zemlje, treba svrsishodno razvijati, a ne stihijski donositi kratkoro na rjeaenja. Temeljna polazna to ka za definiranje ciljeva i mjera kod donoaenja odgovarajue pomorske politike, jesu razraena i konzistentna zakonska rjeaenja, koja s jedne strane otvaraju mogunost valoriziranja mora i priobalja, a s druge strane osiguravaju zaatitu i sigurnost tog prirodnog fenomena i privrednog resursa. Najzna ajnije gospodarske djelatnosti u pomorskom sustavu RH jesu brodarstvo i luke. Sa aspekta vrednovanja i racionalnog koriatenja pomorskog dobra posebno je va~an naglasak na luke budui je sukladno zakonskoj regulativi cijelo lu ko podru je pomorsko dobro. 2. KORI`TENJE POMORSKOG DOBRA Na temelju Pomorskog zakonika pomorskim dobrom upravlja, odr~ava ga i zaatiuje Republika Hrvatska neposredno i/ili putem ~upanija. Upravljanje pomorskim dobrom ima prete~no politi ki i normativni zna aj te u prvom redu treba odrediti jasne ciljeve i postaviti strategiju za izvraavanje odreenih zadataka. Pomorsko dobro u okviru obalnog podru ja je slo~eni sustav koji zahtjeva integralni pristup upravljanja gospodarskim resursima. Integralni pristup upravljanju pomorskim dobrom omoguava usklaivanje viaestrukih, meuovisnih i preklapajuih interesa na pomorskom dobru te na koordiniran na in uva obalne resurse tako ato osigurava maksimalnu gospodarsku dobit, a istodobno ne uniatava samu resursnu bazu. Republika Hrvatska treba osigurati institucionalne i zakonske okvire koji e omoguiti trajno odr~ivo koriatenje prirodnih resursa pomorskog dobra. Republika Hrvatska treba osigurati institucionalne i zakonske okvire koji e trajno pru~iti pomorskom dobru odgovarajuu zaatitu, o uvati bioloake raznolikosti obalnih ekosustava, sprije iti zagaivanje, nezakonitu gradnju kao i nezakonito koriatenje pomorskog dobra. Konzistentni sustav upravljanja, odr~avanja i zaatite pomorskog dobra u Republici Hrvatskoj ne postoji, a istovremeno ne postoje institucionalne ,kadrovske niti materijalne pretpostavke za provedbu postojeih zakonskih odredbi o pomorskom dobru. Zakonska regulativa nedovoljno uva~ava i respektira interese svih razina vlasti koje bi trebale biti u funkciji gospodarskog razvoja i zaatite pomorskog dobra. Centralizirani model upravljanja pomorskim dobrom Republike Hrvatske generira konfliktne situacije na pomorskom dobru, i ne omoguava stvoriti okvire za odr~ivi gospodarski razvoj na pomorskom dobru. Pomorsko dobro kao pravni institut i suviae je slo~en da bi se njime moglo u inkovito upravljati putem partikularnih sektorskih politika pojedinih ministarstava. Upravljanje pomorskim dobrom kao i njegova primjerena zaatita i odr~avanje mo~e se osigurati jedino cjelovitom primjenom odredbi o pomorskom dobru i lukama, te primjenom posebnih propisa iz podru ja prostornog planiranja, urbanizma, graditeljstva, zaatite okoliaa, rudarstva, morskog ribarstva, zaatite prirode i spomenika kulture te u inkovitim inspekcijskim i upravnim nadzorom. Zato jedino integralno upravljanje pomorskim dobrom u sklopu integralnog upravljanja obalnim i morskim podru jima predstavlja temelj za ostvarenje odr~ivog razvoja mora i morske obale. Integralno upravljanje obalnim i morskim podru jima je trajan i prilagodljiv proces upravljanja resursima u cilju postizanja odr~iva razvitka u obalnim i morskim podru jima. Integralno upravljanje ne zna i zamjenu za sektorsko upravljanje nego upravo suprotno ja anje sektorskog upravljanja kroz zakonodavstvo, obuku ,kadrovske strukture. Integralno upravljanje pomorskim dobrom u sklopu integralnog upravljanja obalnim i morskim podru jima ja a meu sektorske aktivnosti te vodi ra una o vrijednostima, tradiciji, potrebama i prioritetima prilikom odreivanja ciljeva razvoja i upravljanja obalnim podru jima. U pristupu integralnom upravljanju pomorskim dobrom u sklopu upravljanja obalnim i morskim podru jima potrebno je posebno naglasiti nekoliko na ela: Obalno podru je jedinstven je sustav resursa, koji zahtijeva posebne upravlja ke i planerske pristupe. Osnovni cilj upravljanja obalnim resursima je o uvanje resursa u cilju dugoro nog koriatenja. Sve razine vlasti u okviru dr~ave moraju sudjelovati u upravljanju i planiranju obalnih podru ja. De lege ferenda jedinice lokalne samouprave opine, gradovi i ~upanije trebaju sudjelovati u upravljanju i zaatiti pomorskog dobra s utvrenim pravima i obvezama. Lokalnim javnim lu icama i aportskim lukama trebaju upravljati neposredno jedinice lokalne samouprave, ato je uobi ajena praksa u svijetu. 3. POMORSKA POLITIKA Upravljanje pomorskim dobrom mora omoguiti usklaivanje viaestrukih, meuovisnih i preklapajuih interesa na pomorskom dobru te na koordiniran na in uvati obalne resurse tako ato e se osigurati maksimalnu gospodarsku dobit, a istodobno ne uniatiti samu resursnu bazu. Provedba tih ciljeva u praksi nailazi na svojevrsne pravne blokade ato ima za posljedicu da pomorsko dobro nije stavljeno u funkciju gospodarskog razvoja, a istovremeno je ugro~eno mnogobrojnim ljudskim aktivnostima koje rezultiraju devastacijom pomorskog dobra. Ekonomska i administrativna sredstva ato ih nositelji pomorske politike ili njihova tijela donose radi ostvarenja odreenoga cilja ili skupine ciljeva u vezi s pomorstvom, nazivaju se instrumenti pomorske politike. Temeljna je svrha donoaenja odredenih instrumenata pomorske politike izravan i/ili neizravan njihov utjecaj na polo~aj cjelokupnoga prometnoga sustava ili pak samo jednoga njegovog segmenta, npr. lu koga prometa. Naj eai instrumenti pomorske politike jesu: odreivanje cijena, odreena kvantitativna ograni enja, posebice investicijska i stvaranje monopola i njegova kontrola. Instrumenti pomorske politike, sli no instrumentima ekonomske politike, mogu biti razli iti, ato ovisi o brojnim imbenicima, kao npr. druatvenoekonomskom ureenju dr~ave, stupnju razvijenosti nacionalnoga gospodarstva i pomorskog sustava, geografskom polo~aju dr~ave, prometnoj tradiciji. Naj eai instrumenti pomorske pofitike jesu: tarife i vozarine (prevoznine), subvencije, amortizacija, kamate, porezi, prirezi, doprinosi, vanjskotrgovinski i devizni re~imi, carine i carinske pristojbe, tehni ka, tehnoloaka, organizacijska, ekonomska, pravna, ekoloaka regulacija. esto se takvi instrumenti svrstavaju u odreene skupine kao npr. kvalitativni i kvantitativni, fiksni i varijabilni, centralizirani i decentralizirani, prinudno- pravni i dogovorni, ekonomski i administrativni, makroekonomski i mikroekonomski, primarni i sekundarni (...) instrumenti, ali mogua je i odgovarajua kombinacija navedenih instrumenata i/ili njihovih skupina. Jedno od najslo~enijih i najva~nijih pitanja pomorske politike je odnos izmeu ciljeva i instrumenata takve politike, jer taj odnos pokazuje stupanj meusobne usklaenosti determiniranih ciljeva i donesenih instrumenata. Temeljna poteakoa u odreivanju tih odnosa nastaje zbog interakcijske sprege pojedinih ciljeva, interakcijske sprege pojedinih instrumenata, te interakcijske sprege ciljeva i instrumenata pomorske politike. Kada su ciljevi pomorske politike znanstveno utemeljeno postavljeni, onda djelotvornost takve politike izravno ovisi o pravilnom izboru instrumenata, o njihovoj pravodobnoj primjeni i o horizontalnoj i vertikalnoj usklaenosti donesenih odluka. 4. PRAVNI OKVIR GOSPODARENJA POMORSKIM DOBROM Pravna regulativa je osnovni temelj za upravljanje pomorskim dobrom. Tako su u podru ju pomorstva doneseni Pomorski zakonik (PZ) 1994. godine i Zakon o morskim lukama (ZML) 1995. godine. Oba zakona su do~ivjela svoje nasljednike, tako je: 2003. godine donesen Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama i 2004. godine Pomorski zakonik (izmjene i dopune). Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama propisuje da pomorsko dobro ine unutraanje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno i morsko podzemlje, te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen javnoj pomorskoj upotrebi ili je proglaaen takvim, kao i sve ato je s tim djelom kopna spojeno na povraini ili ispod nje. U tom smislu pomorskim dobrom smatraju se: morska obala, luke, lukobrani, nasipi, sprudovi, grebeni, uaa rijeka koja se izlijevaju u more, kanali spojeni s morem te u moru i pomorskom podzemlju ~iva i ne~iva prirodna bogatstva. Pomorsko dobro je ope dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaatitu, a upotrebljava se ili koristi pod uvjetima i na na in propisan Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama. Upravljanje pomorskim dobrom mora omoguiti usklaivanje viaestrukih, meuovisnih i preklapajuih interesa na pomorskom dobru te na koordiniran na in uvati obalne resurse tako ato e se osigurati maksimalnu gospodarsku dobit, a istodobno ne uniatiti samu resursnu bazu. Provedba tih ciljeva u praksi nailazi na svojevrsne pravne blokade ato ima za posljedicu da pomorsko dobro nije stavljeno u funkciju gospodarskog razvoja, a istovremeno je ugro~eno mnogobrojnim ljudskim aktivnostima koje rezultiraju devastacijom pomorskog dobra. Pravni re~im koncesija u Hrvatskom pravu je ureen dvojako. Osnovni normativni akt jest Zakon o koncesijama iz 1992. godine koji kao opi zakon ureuje temeljna pitanja koncesije. Pored tog zakona postoje i drugi posebni zakoni koji predviaju mogunost dodjeljivanja koncesija u pojedinim oblastima. Tako, izmeu ostalih, Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama sadr~i relativno detaljne odredbe o uvjetima podjeljivanja koncesija za upotrebu i koriatenje pomorskog dobra. Prema tim odredbama koncesija pomorskog dobra jest oblik posebnog koriatenja i upotrebe pomorskog dobra i ona se mo~e odobriti fizi kim i pravnim osobama. Temeljna se pitanja koncesije ureuju odlukom o koncesiji koju donosi davatelj koncesije i koja predstavlja specifi nu vrstu individualnog i jednostranog akta vlasti. Druga vrsta akta koji se u postupku dodjeljivanja koncesije javlja jest ugovor o koncesiji ato ga na temelju akta o koncesiji sklapaju davatelj koncesije i ovlaatenik koncesije. Treba primijetiti da airina ovlaatenje kojima raspola~e davatelj koncesije pro~ima itav institut koncesije, pri emu posebno zna enje ima okolnost da je za raspravljanje o svim pitanjima i rjeaavanje svih sporova u svezi s davanjem, izvraavanjem, opozivom, oduzimanjem ili izmjenom odluke o koncesiji na pomorskom dobru nadle~no Ministarstvo mora, turizma, prometa i veza. 5. SWOT ANALIZA INSTITUTA POMORSKOG DOBRA U GOSPDARSKOM KORI`TENJU Primjenjujui SWOT analizu na primjeru instituta pomorskog dobra koje determinira modalitete i mogunosti gospodarskog razvoja ovog najbogatijeg i najpropulzivnijeg potencijala Republike Hrvatske dolazi se do ovih spoznaja: Snaga (Strength): Najbogatiji i najpropulzivniji prirodni i gospodarski resurs RH. Zaatita mora i priobalja. Mogunost kontrole: zaatita primorskog dijela RH. Slabosti (Weaknesses): Koncesija na pomorskom dobru mo~e se dati samo nakon ato je utvrena granica pomorskog dobra i provedena u zemljianim knjigama. Zakon otvara mogunost konflikta u postupku upravljanja pomor. dobrom, kao i koncesijske nadle~nosti na pomorskom dobru. Koncesija se ne mo~e prenositi na drugog bez izri itog odobrenja davatelja koncesije. Neujedna ena praksa u provedbi koncesijskog sustava prilikom odreivanja koncesijske naknade od stru nih tijela. Nemogunost koriatenja pomorskog dobra i ulaganje u pomorsko dobro za urbane sadr~aje komercijalne namjene. Ne daje odgovor koji je valjani na in stjecanja vlasniatva i drugih stvarnih prava. Mogunosti (Opportunities): Razvijanje pomorskih djelatnosti (luke, marikultura, ribarstvo). R02XZ\ TﵨxiZKZ6Z)jh}6#h30JCJOJQJUaJh}6#h3CJOJQJaJh}6#h[q>CJOJQJaJh}6#hGWCJOJQJaJh}6#h[q>5CJOJQJaJh}6#hGW5CJOJQJaJh}6#htu5CJOJQJaJh8zR5CJOJQJaJh}6#h 5CJOJQJaJh}6#hW05CJOJQJaJhW05CJOJQJaJhbJ5CJOJQJaJh}6#hbJ5CJOJQJaJ2Z\ B:Vb$dh<`a$gdx$ & Fdh<a$gdbJ$dh<`a$gdbJ $`a$gdbJ$dh`a$gdbJ$dh`a$gdbJ $dha$gdbJgdbJdhgdbJ(.TV4bdh ""*&h&j&l&&2''((0)r)))**p++++++,,,.-ķzzzkkkkkkkkk\h}6#hxCJOJQJaJh}6#hCJOJQJaJh}6#h,{CJOJQJaJh}6#hAcCJOJQJaJh}6#h%wCJOJQJaJh}6#h~5CJOJQJaJhjr5CJOJQJaJh}6#h~CJOJQJaJh}6#h!eCJOJQJaJh}6#hJCJOJQJaJh}6#h CJOJQJaJ$bdfh !:$h%'D,X34789$ & Fdh(a$gd>vO $dha$gd. $dh`a$gdbJ$dh<`a$gdbJ$ & F dh<^`a$gdbJ$a$gd W$dh<`a$gdbJ $<a$gdX.---v/x/0011T3V3677D:b:;N;<<<<<񞉞whYL<h}6#hbJ5CJOJQJaJhW05CJOJQJaJh}6#hpCJOJQJaJh}6#h>vOCJOJQJaJ"h}6#he W6CJOJQJ]aJ)jh}6#h>vO0JCJOJQJUaJh}6#he WCJOJQJaJ)jh}6#hx0JCJOJQJUaJh}6#hAcCJOJQJ\aJh}6#hCJOJQJ\aJh}6#hAcCJOJQJaJh}6#hCJOJQJaJ9D:;<<<<AZDDDXEE MRRTRR dh^` gdbJ $dh<a$gdbJ$ & Fdh<a$gdbJ$dh`a$gdbJ $`a$gdbJ$dh<`a$gdbJ$ & Fdh(a$gd>vO<<<AAAAA8A:AJANARATAXAZAlAnApA~AAAAAAAAAAAAAAAAAAAABBBBB B.B0B2B4BB@BBBDBVBZBjBlBpBrBBBBBBBBBѾྫྫ$h}6#h)CJOJQJaJmHsH$h}6#hpCJOJQJaJmHsHh}6#hCJOJQJaJh}6#hpCJOJQJaJh}6#hp5CJOJQJaJCBBBBBBBBBBBCC&C(C8C:CHCJCLCNCTCVChCjCvCxCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCDDDD*D.D4D8DDFDHDVDZDDDD޸$h}6#h)CJOJQJaJmHsH$h}6#hpCJOJQJaJmHsH$h}6#h)CJOJQJaJmHsHh}6#hpCJOJQJaJ$h}6#hpCJOJQJaJmHsH?DDDDDTEVEXEEEEbGtGH(HzLLfMvM@PPPPPRRTRRvO0JCJOJQJUaJmHsHRR,TTUxUY\[sR!$&dh5-DM ]&^`a$gd W!$dh<-DM ]^`a$gdg! & F {dh-D1$7$8$H$M ^{gd Wdh-DM ^gd W$dh-DM ^`a$gd W$-DM ^`a$gdg:Z֙$ & Fdh<a$gdbJ$ & Fdh<a$gdbJ $dhxa$gdbJ$ & Fdh<a$gdbJ $dha$gdbJ$ & Fdh<a$gdbJmmmmm2nxnnnhoooohpLqq$rrrrrs˻˻˜~o~~]G]*h}6#h5CJOJQJ\aJmH sH "h}6#h5CJOJQJ\aJh}6#h@pCJOJQJaJh}6#h(CJOJQJaJh}6#hCJOJQJaJh}6#h(CJOJQJ\aJh}6#hq:rCJOJQJaJh}6#hCJOJQJ\aJh}6#h@pCJOJQJ\aJ'h}6#hq:r5CJOJQJaJmH sH h}6#hq:r5CJOJQJaJssssss~&(*8<>8vt}n}_PEh}6#hOJQJh}6#hCJOJQJaJh}6#hoJCJOJQJaJh}6#hACJOJQJaJh}6#hoJCJOJQJ\aJh}6#hq:r5CJOJQJaJ'h}6#hA5CJOJQJaJmH sH h}6#h:Z5CJOJQJaJh}6#hA5CJOJQJaJUh}6#hCJOJQJaJh}6#hycCJOJQJaJh}6#h)CJOJQJaJazvijanje i oplemenjivanje turisti ke ponude Republike Hrvatske. Uz odgovarajui atraktivan koncesijski re~im privla iti strani kapital. Prijetnje (Threats): Pravna i obvezno pravna koncesijska blokada na pomorskom dobru. Konflikt nastaje izmeu opina/gradova - ~upanija - Vlade RH. Ograni enja u prijenosu koncesije, negativno utje u na kreditnu sposobnost koncesionara, a time i na gospodarske aktivnosti na pomorskom dobru. Izrazito suzdr~ane gospodarske aktivnosti na pomorskom dobru. Minimalna participacija privatnog sektora u ulaganju u razvoj i koriatenju terminala i pomorskog dobra. Koncesija na pomorskom dobru se daje samo za djelatnosti koje su vezane uz pomorstvo. Koncesionar nee ulaziti poslovne projekte na pomorskom dobru ako nisu transparentno postavljeni pravni i ekonomski okviri koncesijskog sustava. Primjerena zaatita pomorskog dobra i racionalno upravljanje pomorskim dobrom mo~e se osigurati jedino cjelovitom primjenom odredbi o pomorskom dobru i lukama, te primjenom posebnih propisa iz podru ja prostornog planiranja, urbanizma, graditeljstva, zaatite okoliaa, rudarstva, morskog ribarstva, zaatite prirode i spomenika kulture te u inkovitim inspekcijskim i upravnim nadzorom. Gospodarsko koriatenje pomorskog dobra mo~e se odobriti fizi kim i pravnim osobama (koncesija) sa/ili bez koriatenja postojeih graevina i drugih objekata na pomorskom dobru, te sa ili bez gradnje novih graevina na pomorskom dobru. Koncesija daje ovlaateniku pravo uporabe i/ili gospodarskog koriatenja dijela pomorskog dobra u opsegu i pod uvjetima odreenim u odluci i ugovoru o koncesiji. Analiza gospodarenja u morskim lukama kao pomorskom dobru pokazuje da je potrebno uspostaviti jasan model vrednovanja pomorskog dobra te model odreivanja koncesijske naknade. Zaklju ak je da Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama ne rjeaava slo~ena pitanja ulaganja kapitala na pomorskom dobru i ste ena prava, posebno na podru ju luka otvorenih za javni promet, kao i niz pitanja imovinsko pravne naravi. 6. DODJELJIVANJE KONCESIJE NA POMORSKOM DOBRU Koncesija je pravo kojim se dio pomorskog dobra djelomi no ili potpuno isklju uje iz ope upotrebe i daje na posebnu upotrebu ili gospodarsko koriatenje pravnim osobama i fizi kim osobama registriranim za obavljanje obrta. Prava i obveze na temelju koncesije nastaju sklapanjem ugovora o koncesiji. Shema 1: Na in dodjele koncesije (postupak odabira)  SHAPE \* MERGEFORMAT  Izvor: Izradio autor Postupak odabira obuhvaa javno prikupljanje ponuda koje provodi posebno povjerenstvo davatelja koncesije koje se sastoji od tri lana, a imenuje ga upravno vijee na prijedlog ravnatelja nakon donoaenja odluke o javnom prikupljanju ponuda. Povjerenstvo je du~no obaviti javno otvaranje ponuda po isteku roka za javno prikupljanje ponuda te zatim obaviti stru nu obradu i vrednovanje ponuda prema kriterijima koji su zadani, a to su: ponuena visina stalnog dijela koncesijske naknade (KSK) 15 % ponuena visina promjenjivog dijela koncesijske naknade (KPK) 15 % ponueni iznos ukupnog ulaganja prema studiji gospodarske opravdanosti koja obuhvaa i tehni ko-tehnoloaku opremljenost za izvraenje plana (KIU) 40 % broj planiranih radnih mjesta i stru nost radnika (KRM) 10 % iskoriatavanje lu kih kapaciteta i utjecaj na rast prometa u luci (KILK) = 20 % Iznimno upravno vijee davatelja koncesije mo~e odlu iti i o druga ijim ili dodatnim kriterijima i o na inu ocjenjivanja istih prilikom donoaenja odluke o javnom prikupljanju ponuda. Formule i na in izra una: ponuena visina stalnog dijela koncesijske naknade (KSK)  EMBED Equation.3  ponuena visina promjenjivog dijela koncesijske naknade (KPK)  EMBED Equation.3  ponueni iznos ukupnog investicijskog ulaganja (KIU)  EMBED Equation.3  broj planiranih radnih mjesta i stru nost radnika (KRM)  EMBED Equation.3  iskoriatavanje lu kih kapaciteta i utjecaj na rast prometa u luci (KILK)  EMBED Equation.3  Nakon vrednovanja ponuda Upravno vijee davatelja koncesije donosi odluku o davanju koncesije i odreuje koncesijsku naknadu za odreenu djelatnost ili lu ko podru je za koje je dana koncesija. Naknada za koncesiju odreuje se u dva dijela, i to: stalni dio - plaa se s naslova ukupnog broja metara etvornih lu kog podru ja; promjenjivi dio - plaa se ovisno o obujmu djelatnosti, zna aju te djelatnosti za tehni ko-tehnoloako jedinstvo luke, te utjecaju na promet u luci. Stalni dio naknade plaa se do 31. sije nja za tekuu godinu, a promjenjivi prema odredbama ugovora o koncesiji. Po etni iznos naknade za koncesiju odreuje davatelj koncesije, uzimajui u obzir: vrstu djelatnosti te broj dodijeljenih koncesija za istu vrstu djelatnosti; opseg i kvalitetu predvienih ulaganja i njihov utjecaj na razvoj luke; iskoriatenost lu kih kapaciteta; mjere ekoloake zaatite. U praksi se javlja niz problema prilikom realizacija koncesija na pomorskom dobru, neki od njih su: Potreba za dozvolom i nadzorom graevinskih radova u podru ju koncesije, ato bi osiguralo da bilo koja izgradnja je u sukladnosti sa planovima razvoja. Dogaa se da se izda koncesija, a da koncesionar ima tek onda mogunost zatra~iti lokacijsku ili graevinsku dozvolu, pa za vrijeme dobivanja dozvole on plaa naknadu za koncesiju, a da nije ni zapo eo s radom. Odredbe koje definiraju da li koncesionar ima pravo na naknadu za ulaganje u infrastrukturu i nadgradnju u podru ju koncesije u slu aju da se ugovor o koncesiji prekine su nejasne. U skladu s postojeim odredbama varijabilni dio koncesijske naknade ra una se kao postotak prihoda koje koncesionar ostvari od koriatenja koncesije. Problem se javlja prilikom utvrivanja na ina na koji e davatelj koncesije potvrditi prihod koncesionara i dozvoliti nezavisnu kontrolu knjiga, evidencije i financijskih izvoda. Iako bi postupak odabira koncesionara trebao osigurati da koncesiju dobije solventan koncesionar, osiguranje naplate koncesijske naknade moglo bi ostati problem. Osiguranje isplate koncesijske naknade mo~e se sastojati od npr. jamstva banke, mjenice, zaloga i drugih metoda osiguranja. Meutim, odabrane metode osiguranja ne bi smjele biti prepreka razvoju i ulaganju koncesionara u podru je koncesije. Uputno je dodati prikladne klauzule koje bi se odnosile na stanje nakon prekida/isteka koncesije. Takve klauzule bi opisivale prijenos dokumentacije, prijenos pojedinih ugovora od koncesionara, itd. Svrha ovakvih klauzula bila bi omoguivanje jednostavnog prijelaza posla (djelatnosti) sa starog koncesionara na novog. Uzimajui u obzir dugoro ni odnos izmeu davatelja koncesije i koncesionara, postoji potreba za utvrenjem mehanizma koji bi se bavio razlikama i moguim sporovima, te koji bi osiguravao izbjegavanje preuranjenog parni nog postupka. 7. ZAKLJU AK Duljina obalne linije Republike Hrvatske iznosi 5.835,3 km i to na kopnu 1.777,3 km, a na otocima 4.058 km, te sa 1.185 otoka grebena i hridi predstavlja neprocjenjivo nacionalno bogatstvo. Kao dobro od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku pomorsko dobro tra~i jasnu i konzistentnu politiku Vlade Republike Hrvatske u cilju trajne zaatite kao i trajnog odr~ivog koriatenja prirodnih resursa mora i morske obale. Gospodarsko koriatenje morskog i primorskog dijela Hrvatske ograni ava se institutom pomorskog dobra, a to je definirano aktualnom zakonodavnom regulativom. Zakonske odrednice su nekonzistentne i ne omoguavaju odgovarajuu primjenu u praksi. Gospodarenje na pomorskom dobru mogue je samo kroz koncesijski re~im, koji joa nije za~ivio u Hrvatskoj i ne ostavlja dovoljno prostora za u inkovito i propulzivno razvijanje pomorskog dijela Hrvatske koje je zaatieno institutom pomorskog dobra. Svrsishodan i uspjeaan gospodarski razvoj pomorskih djelatnosti u Hrvatskoj temeljit e se na dobro osmialjenoj pomorskoj politici. Temelj definiranja mjera i ciljeva pomorske politike je odgovarajui zakonski okvir koji definira specifi;nost pomorskog dobra i koncesijski re~im. U ovom segmentu postoje brojne manjkavosti i nedostaci, ato ograni ava puno vrednovanje ovog prirodnog i gospodarskog resursa Hrvatske. Dosadaanja iskustva trebala bi biti polaziate za otklanjanje postojeih zakonskih nedostataka i nedoumica, te baza za pravilno usmjeravanje razvoja gospodarskih djelatnosti na jadranskoj obali. Definiranje ciljeva Kratkoro ni ciljevi ( jedna do dvije godine ) Republika Hrvatska treba pokrenuti proces integralnog modela upravljanja pomorskim dobrom u sklopu integralnog upravljanja obalnim i morskim podru jima koji e na koordiniran na in o uvati prirodne resurse pomorskog dobra te osigurati i omoguiti odr~ivi gospodarski razvoj na pomorskom dobru uz osiguranje maksimalne gospodarske dobiti. Republika Hrvatska treba uspostaviti jasan i transparentan decentralizirani koncesijski sustav na pomorskom dobru, kao i model vrednovanja pomorskog dobra i odreivanja koncesijske naknade , a u cilju ja anja pravne sigurnosti koncesionara. Republika Hrvatska mora uspostaviti u inkoviti upravni i inspekcijski nadzor u provoenju propisa o pomorskom dobru . Srednjoro ni ciljevi ( dvije do pet godina ) Republika Hrvatska treba uspostaviti cjeloviti model integralnog upravljanja pomorskim dobrom u sklopu integralnog upravljanja obalnim i morskim podru jima u cilju o uvanja prirodnih resursa pomorskog dobra i omoguavanja odr~ivog gospodarskog razvoja na pomorskom dobru. Republika Hrvatska treba odrediti granice pomorskog dobra na morskoj obali, obilje~iti pomorskog dobra na zemljiatu, provesti postupak izvlaatenja i evidentirati pomorsko dobro kao Ope dobro u zemljianim knjigama. Dugoro ni ciljevi ( pet do deset godina ) Republika Hrvatska treba osigurati zakonske , kadrovske i materijalne pretpostavke za osnivanje Obalne stra~e. Uspostaviti cjeloviti sustav monitoringa morske obale i morskog podru ja u cilju zaatite pomorskog dobra od svih oblika uzurpacije i devastacije, kao i kontrole gospodarskog koriatenja pomorskog dobra putem koncesija. Osnivanje katastra pomorskog dobra sa ciljem voenja cjelovite evidencije gospodarskog koriatenja morske obale, mora , morskog dna i morskog podmorja. LITERATURA: Bo~ievi, J: Luka kao slo~eni sustav  Rijeka glavna hrvatska luka, Akademija tehni kih znanosti hrvatske, Hrvatsko druatvo za sustave, Zagreb, 1999. rnjar, M.: Ekonomika i politika zaatite okoliaa (Ekologija  Ekonomija  Menad~ment  Politika), Ekonomski fakultet Sveu iliata u Rijeci i Glosa Rijeka, Rijeka, 2002. Dundovi, ., Kesi, B.: Tehnologija i organizacija luka, Pomorski fakultet Sveu iliata u Rijeci, Rijeka, 2001. Dundovi, .: Pomorski sustavi i pomorska politika, Pomorski fakultet Sveu iliata u Rijeci, Rijeka, 2003. Hla a, V.: Pomorsko dobro i koncesije, Pravni fakultet Sveu iliata u Rijeci, Rijeka, 1995. Kesi, B.: Ekonomika luka, Pomorski fakultet Sveu iliata u Rijeci, Rijeka, 2003. Kundih, B.: Pomorsko dobro pripada svim ljudima, Kraljica mora, Udruga pomorskih kapetana i asnika Sjevernog Jadrana, Rijeka, br. 1., god. 1., Rijeka, 2004. Strategija razvitka Hrvatske  Pomorstvo, Hrvatska u 21. stoljeu, Zagreb, 2003. Zelenika, R.: Prometni sustavi: Tehnologija  Organizacija  Ekonomika  Logistika  Menad~ment, Ekonomski fakultet Sveu iliata u Rijeci, Rijeka, 2001. Pomorski zakonik, NN 1994. i 1996. Zakon o morskim lukama, NN 1995, 1997. i 2000. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, NN 2003.  Viae o tome u Strategija razvitka Hrvatske  Pomorstvo, Hrvatska u 21. stoljeu, Zagreb, 2003., str. 14 - 24.  Viae o tome u Strategija razvitka Hrvatske  Pomorstvo, Hrvatska u 21. stoljeu, Zagreb, 2003., str. 14 - 24.  Kundih, B.: Pomorsko dobro pripada svim ljudima, Kraljica mora, Udruga pomorskih kapetana i asnika Sjevernog Jadrana, Rijeka, br. 1. godina 1., Rijeka, 2004., str. 22.  Kesi, B.: Ekonomika luka, Pomorski fakultet Sveu iliata u Rijeci, Rijeka, 2003., str. 122.  Pomorski zakonik, NN 1994., 17 i 74 i NN 1996., 43.  Zakon o morskim lukama, NN 1995., 108, 1996., 6, 1997., 00.  Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, NN 2003., 158.  Strategija razvitka Hrvatske  Pomorstvo, Hrvatska u 21. stoljeu, Zagreb, 2003., str. 14 - 24., Kundih, B.: Pomorsko dobro, pripada svim ljudima, Kraljica mora, Udruga pomorskih kapetana i asnika Sjevernog Jadrana, Rijeka, br. 1. godina 1., Rijeka, 2004., str. 22.  Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, op.cit., l. 16., st. 1.  Odreivanje koncesijske naknade na podru ju lu ke uprave Rijeka, LU Rijeka, Rijeka, 2001., str. 2.  Strategija razvitka Hrvatske  Pomorstvo, Hrvatska u 21. stoljeu, Zagreb, 2003., str. 14 - 24., Kundih, B.: Pomorsko dobro, pripada svim ljudima, Kraljica mora, Udruga pomorskih kapetana i asnika Sjevernog Jadrana, Rijeka, br. 1. godina 1., Rijeka, 2004., str. 22. Desetogodianji plan razvoja lu kog sustava RH Godianji plan razvoja luke OBJAVA JAVNOG NATJE AJA u   Narodnim novinama  i u ostalim sredstvima javnog priopavanja (nacionalnim i meunarodnim) UGOVOR O KONCESIJI izmeu Lu ke uprave (davatelja) i ovlaatenika koncesije (koncesionara) VREMENSKI PERIOD IZGRADNJA LOKACIJSKA DOZVOLA prije objave javnog natje aja, obveza Lu ke uprave NA IN I UVJETI DAVATELJ KONCESIJE Donoaenje odluke o raspisu javnog natje aja na Upravnom vijeu POSTUPAK OVLA`TENIK KONCESIJE registriran za obavljanje gospodarske djelatnosti za koju tra~i koncesiju raspola~e tehni kim, stru nim i organ. sposobnostima za ostvarenje koncesije jamstvo za ostvarenje plana NATJE AJNA DOKUMENTACIJA s detaljnim uvjetima, kojima ovlaatenik koncesije mora udovoljavati (pravna ili fizi ka osoba reg. za lu ke djelatnosti i sl.) LU KA UPRAVA ODLUKA O KONCESIJI Donosi Upravno vijee Lu ke uprave GRAEVINSKA DOZVOLA obveza Lu ke uprave POSLOVNE MOGUNOSTI OVLA`TENIKA KONCESIJE (O.K.) PRAVA OVLA`TENIKA KONCESIJE ֙Tvtxzk$dh`a$gdg $dha$gd}b$dh<`a$gdbJ $<`a$gd5Z$dh^`a$gd5Z$dh<^`a$gdbJ$dhx`a$gdbJ$ & Fdh<a$gdbJ$ & Fdha$gdbJ ¥ܧtvxȸzeUF3F3%jh}6#htZCJOJQJUaJh}6#htZCJOJQJaJh}6#htZ5CJOJQJaJ)jh}6#h40JCJOJQJUaJh}6#h)=CJOJQJaJh}6#h.CJOJQJaJh}6#h~5CJOJQJaJh}6#h65CJOJQJaJh}6#hJ5CJOJQJaJh}6#h45CJOJQJaJh}6#h W5CJOJQJaJh}6#hOJQJh}6#hOJQJ\xD(Үޮ~~f~$ & F dh<^a$gd}b$ & F d <^a$gd}b$ & F d <^a$gdX $d <a$gd}b$dhx`a$gd}b$d <`a$gdtZ$hd ^ha$gd'>$dh<<`a$gd}b (BD,PȮʮήDFJnóÕvdddddUh}6#hXCJOJQJaJ"h}6#h5CJH*OJQJaJh}6#h}bCJOJQJaJh}6#h5CJOJQJaJh}6#hCJOJQJaJh}6#h5ZCJOJQJaJh}6#htZ5CJOJQJaJh}6#htZCJOJQJaJ%jh}6#htZCJOJQJUaJ4jh}6#htZCJOJQJUaJmHnHsH uޮNZn|w]$ & F dhxx^a$gdg $d a$gdX$ & F d<P^a$gdg $dh<a$gdg$dh<`a$gdg$d <^`a$gd$ & F d <^a$gd$ & F d <^a$gdX n >@BDz "$&sYDss)jh}6#hXCJEHOJQJUaJ3j xE h}6#hXCJOJQJUVaJmH sH %jh}6#hXCJOJQJUaJ,jh}6#hX5CJEHOJQJUaJ6jxE h}6#hX5CJOJQJUVaJmH sH (jh}6#hX5CJOJQJUaJ"h}6#hX5CJH*OJQJaJh}6#hXCJOJQJaJh}6#hX5CJOJQJaJ(³2b$ܸdxx$ & Fdh<a$gdg $dh<a$gdg$dh<`a$gdg$ & F d<^a$gdX$ & F dhxx^a$gdg$ & F dhxx^a$gdg $d <a$gdX (*.24Z\^`нr]C3jEyE h}6#hXCJOJQJUVaJmH sH )j h}6#hXCJEHOJQJUaJ3j!yE h}6#hXCJOJQJUVaJmH sH "h}6#hX5CJH*OJQJaJh}6#hX5CJOJQJaJh}6#hXCJOJQJaJ%jh}6#hXCJOJQJUaJ)jh}6#hXCJEHOJQJUaJ3jxE h}6#hXCJOJQJUVaJmH sH  "޵ж(ҷļƼȸȨtt_P@0h}6#hJ5CJOJQJaJh}6#hg5CJOJQJaJh}6#h CJOJQJaJ)jh}6#hw0JCJOJQJUaJh}6#hlj6CJOJQJaJ)jh}6#h}b0JCJOJQJUaJh}6#hljCJOJQJaJh}6#hlj5CJOJQJaJh}6#hX5CJOJQJaJh}6#hXCJOJQJaJ%jh}6#hXCJOJQJUaJ)j h}6#hXCJEHOJQJUaJdλȼF $`a$gdp$ & F dh]^a$gdw$dh]^a$gdg$ & F dh<]^a$gdg$dh<`a$gdg$ & F dh<^a$gdg  24l&FvJLb0|ಣvgXIXh}6#h5CJOJQJaJh}6#hNXCJOJQJaJh}6#hXCJOJQJaJh}6#hCNCCJOJQJaJh}6#h[yICJOJQJaJh}6#h&CJOJQJaJh}6#h8CJOJQJaJh}6#hX!CJOJQJaJh}6#h3+CJOJQJaJh}6#hlj5CJOJQJaJh}6#h CJOJQJaJh}6#h 5CJOJQJaJ46vL8: zzc & Fd<^`gdw$ & Fdh<a$gdD$ & Fdha$gdD  & F<<gdD $dh<a$gdw$dh<`a$gdw$dh<`a$gdD$dh`a$gdD $<a$gd $d <`a$gdlj |8: h:<^`vxzïrcSCS4h}6#h-CJOJQJaJh}6#hX5CJOJQJaJh}6#hN5CJOJQJaJh}6#hNCJOJQJaJh}6#hi5OJQJ\&h}6#hw56CJOJQJ^JaJh}6#hiCJOJQJaJh}6#hiOJQJ\&h}6#hi56CJOJQJ^JaJh}6#hi5CJOJQJaJh}6#hwCJOJQJaJh}6#hbCJOJQJaJh}6#h'#CJOJQJaJ h:<t0^xz$ & Fdh`a$gd- $d <a$gdX$ & F ^dh<^ `^a$gdD  & FgdDgdw$ & Fdh<a$gdD$ & Fdha$gdD  & F<gdD f*h<xbBD6LP\ "$&(*டqgc_hB\h3jh30JUh}6#hNCJOJQJaJh}6#hN5CJOJQJaJh}6#hY^CJOJQJaJh}6#hfiCJOJQJaJh}6#hfi5CJOJQJaJh}6#h-CJOJQJ\aJ"h}6#h-5CJOJQJ\aJh}6#h-CJOJQJaJh}6#h-5CJOJQJaJ%bD\"$&(@h\$a$gdjr $d <a$gdX$ & Fdh`a$gdfi$ & Fdh`a$gd-$ & Fdh5$7$8$H$`a$gd- ">@Bhj\^vxøyukg]YUYhwh}bjh}b0JUh4jh40JUh. jh. 0JUh#jh#0JUhgjhg0JUjh>vO0JUh>vOhjrh>vOOJQJhjrhfiOJQJ!jhjrh>vO0JOJQJUhjrhB\OJQJhjrhxOJQJhxjhx0JUhB\h3 \vD|~z|02TVX$27$8$H$a$gdtZ $7$8$H$a$gdtZ $7$8$H$a$gdtZ$ & F L7$8$H$^`La$gdtZgd. z|~xz|02RϸϸϦxiWL8&h6#htZ5B*CJ\]aJphhYhtZCJaJ#hYhtZ5B*CJ\aJphhc~htZCJaJmHsHhc~htZCJaJhtZB*CJOJQJ^Jphf%hthtZB*CJOJQJ^Jphf#hdhtZ5B*CJ\aJph-hthtZB*CJOJQJ^JmHphsHhtZhYhtZCJaJmH sH hYhtZCJaJh8zRhwjhw0JURTVXZlnp FH羨疋kk`Qk?#hYhtZ5B*CJ\aJphhYhtZCJaJmH sH hYhtZCJaJ&hYhtZ5B*CJ\]aJphhYhtZCJ\aJhYhtZCJaJ#hYhtZ5B*CJ\aJph+hYhtZ569CJ\]aJmH sH #hYhtZ569CJ\]aJ-hthtZB*CJOJQJ^JmHphsHhtZ(h6#htZ5B*CJaJmHphsHXZnp FH8pr 7$8$H$gdtZ$ & F L7$8$H$^`La$gdtZ$<7$8$H$a$gdtZ $7$8$H$a$gdtZ $7$8$H$a$gdtZ$7$8$H$a$gdtZprt246`Ү҆{lZ{E4 h6#htZ59CJ\]aJ)hthtZB*CJOJQJ^JaJ$phf#hYhtZ5B*CJ\aJphhYhtZCJaJmHsHhYhtZCJaJ#hYhtZ5B*CJ\aJph+hYhtZ569CJ\]aJmH sH #hYhtZ569CJ\]aJ#hyhtZ5B*CJ\aJphhtZhIhtZB*CJaJphfhc~htZCJaJhYhtZB*CJaJphrt46`*,.0 $d <a$gdX$x7$8$H$a$gdtZ$<<7$8$H$a$gdtZ $7$8$H$a$gdtZ $7$8$H$a$gdtZ*,.0Ͽh}6#hN5CJOJQJaJh:&hYhtZ5B*CJ\]aJphhtZ(h6#htZ59CJ\]aJmH sH *&P 1h:p . A!0"#$%Dd D  3 @@"?-Dd #b  c $A? ?3"`?2w]+?.!>S( `!K]+?.!>(@]?xڝSkA~o6vI4J[Т ЛHӓn $UCo ɋUO"E{īBΛY&}`XL@9!Oi,"VM:>7+-a"-Doy82dMZ'+ɳq*cTzz{-ƻn(=YyBլK Q@)GFtA ]OFƇU9ۧxZs44\kN%mjxNi=ͫд^|36WQLӂ)+͞How=? Y=iՕ\n~,H\|UdNj&3 ܯe3 Z,i5Y ;9v<,5Y2,8"g Έ=i~xANaIl M͔ v{н;0\ mfܗ*nj|CΔ}gPP-mz}Kw&?*P U(@Dd b  c $A? ?3"`?2mdrh1ң"|f( `!^mdrh1ң"|<,@D,xڝS;kQ>θɰ˲1.-,U$UFw]ܘ)E KePv޹ð&w|g8`ԙxA 9!Ni!&8JHy6kea]MBb"#>Ӛec}oBAx3A)TO1`MN kw6F %3~}௹<"ѓ5<-\Mr5c-02^hs[ƻF^Xy?26(ש%=iv4g.9\s~Vs]ӜW:_LѽRCߑܠlJ2QҨ8ɐ5iDd 2^b  c $A? ?3"`?27wX-yN bA( `! wX-yN bt@P.xڝRMKQNj1hiiōJ"\Ƶip(JWvU q?pU]Rpz֍9{y' $GGP&IМ\!չ2'C#0 DGEo C5FRm}QvWbVx0#>+"4yoF=$O2O᝻1@꬧r&q|gU?9gx߯(KBA`"{ èV4?x ? j&TUgnpU$W5~'G⋵Dd Hb  c $A? ?3"`?2:D#. ( `!D#~@1xڝRAKA~3&͒ĨЬ*V lI{;![UɃ?ARQKI-Λٶ^0{o _P|^ QB$"4 CfɄebIkjd_rtW 1n6ׂ0G(_HT{}@Th>ӝa<$BO!zNzl[ >dK|Yf`N$yI/1u:P|y=g-%9ZNg2vW47#4lDhYM#$lP|*eQDwntӨ|. xk<_.༌%N, 9fa3z NݞàI$ĸaN }0Dd d b  c $A? ?3"`?2zE(=)V ( `!NE(=)(@>xڝSkA~ov5f#]-BQJ/ UZU٩%)^O/'"<{DŮfw֋}of B c@㐜%CL84Vt67_LU%pCLbp$ߖ譜)I56,xѽ޺ Eɒ 0}o:&I:/`/Q>Ag,7Mx<58!̤5Q5kY"6z5LY1} Xk|YCrW|T}ogWJixjw]ͿzkgUK"la[&yVʿV^x?a5+J'XutתR #V6$*0A}]yN+ |Z{8W{{9ȣ[Nޣ+c= |h3'쨙x*o:줒6Q66\o5Ypzb 2hWo&Y֣'ěM"K4e((.h; #C1 #%ߪP+   !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~"Root Entry F<4@@Data  WordDocument,4ObjectPool <4@<4@_1167554563F<4@<4@Ole CompObjfObjInfo  !"#$'*+,-./256789:;<>?@ABCDFGHIJL FMicrosoft Equation 3.0 DS Equation Equation.39q@ K SK = ponudeni  iznos stalnog dijela konc. naknadEquation Native _1167554572 F<4@<4@Ole  CompObj fenajviai ponudeni iznos stalnog dijela konc. naknade15% FMicrosoft Equation 3.0 DS Equation Equation.39qObjInfo Equation Native 0_1167554580F<4@<4@Ole > K PK = ponudeni  iznos promjenjivog dijela konc. naknadenajviai ponudeni iznos promjenjivog dijela konc. naknade15% FMicrosoft Equation 3.0 DS Equation Equation.39qtuD K IU = ponudeni  iznCompObjfObjInfoEquation Native _1167554849F<4@<4@os ukupneinvesticijenajviai ponudeni iznos investicije40% FMicrosoft Equation 3.0 DS Equation Equation.39qOle %CompObj&fObjInfo(Equation Native )p{. K RM = ponudeni  broj radnih mjesta najviai ponudeni broj radnih mjesta10%_1167554885F<4@<4@Ole 0CompObj1fObjInfo3 FMicrosoft Equation 3.0 DS Equation Equation.39qgt K ILK = ponudeni  iznos investicije u zaatitiokolEquation Native 41TablenSummaryInformation(=DocumentSummaryInformation8Ediaanajviai ponudeni iznos investicije u  zaatiti okoliaa20%Oh+'0, <H d p |2T $GKORITENJE POMORSKOG DOBRA U GOSPODARSKOM RAZVOJU POMORSTVA NA JADRANUORIAlenTENlenlenNormalNAlenlN2enMicrosoft Word 10.0@@'4@@'4@S՜.+,04 hp  HomeN2&bA GKORITENJE POMORSKOG DOBRA U GOSPODARSKOM RAZVOJU POMORSTVA NA JADRANU Title  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q 0 a[ 0 a[ 0 a[00p0 @0p@0@0@0p@0p@0@0@0@0@0@00Y@  0 0p@00p@00p@00p0p@00p0p@00p@00p@00p@00p0p@00p@00p@00p@00p@00p 0p 0p 0p0p@00p0p@00p@00p0p@00p0p@00p@00p0p@00p@0M9060@-.vw!Ef+ 1 2 R S "Qa"Qij-[o")%*%X%Y%&J&&&()+,. 1 1N1O102B22222f335445f5556N6c666q778n88~: <====?4?Q?f?AASAXAAA-B3BkBqBBB{CCCD@DXDDDDD>EVEFNFF2GGBHHHH(IID@D NormalCJ_HaJmHnHsHtH@ p Heading 13$$ & Fdhxx5$7$8$9D@&H$a$!5;KHOJPJQJ\^JtH x@x p Heading 2-$ & Fdhxx5$7$8$9D@&H$5OJPJQJ\]^JtH v@v p Heading 3-$ & Fdhxx5$7$8$9D@&H$OJPJQJ\^JaJtH l@l p Heading 4-$ & Fdhxx5$7$8$9D@&H$6PJ\aJtH l@l p Heading 5$ & F<5$7$8$9D@&H$56CJPJ\]aJtH f@f p Heading 6$ & F<5$7$8$9D@&H$5CJPJ\aJtH X@X p Heading 7$ & F<5$7$8$9D@&H$PJtH ^@^ p Heading 8$ & F<5$7$8$9D@&H$6PJ]tH l @l p Heading 9$ & F<5$7$8$9D@&H$CJOJPJQJ^JaJtH DA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k@(No ListRQ@R e W Body Text 35$7$8$9DH$CJPJaJtH XC@X Body Text Indentx^CJPJaJtH>@> g Footnote TextCJaJ@&@!@ gFootnote ReferenceH*Y%&(.2>LF&Ik p _Q^aLNP&8:Ecq#k  !"#LNP&8:Ecq#&    k4-.avw!Ef+ 1 2 3 4 R S "Qa"QRij-[o")%*%X%Y%&J&&&()+,. 1 1N1O102B22222f335445f5556N6c666q778n88~: <====?4?Q?f?AASAXAAA-B3BkBqBBB{CCCD@DXDDDDD>EVEFNFF2GGBHHHH(IIJKKL'NgOPPQP^P_PQSLV`VVWXIYJYxYZ?[a[b[[[\s]]]^^0___F``7aaa"bUbVbWbXbb8ccBdxdddeDffggghhhhhh hhhhhhhhhhhhiCiDiSiTigihiiiiiij`j|j}j~jjkk'k(k;k^k_ktkkkkkkkkkkk00p000p00000 0 0 0 0000000000 0 00000 0 0 0 0 0000000 0 0 00000000 0 000000000000 0 0 00 0 0 0 0 0 00 0 0 00 0 0 0 0 0 0 0000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0000 00 00 00 0WD0 0000 0 00 0F 0F 0F 0F0 00 0 0 0 000000000( 0 0_V 0_V 0_V(0( 0 0IY 0IY 0IY0IY( 0 0a[ 0a[ 0a[0a[0a[ 0a[ 0a[ 0a[ 0a[ 0a[ 0a[ 0a[ 0a[ 0a[JKKL'NgOPPQP^P_PQSLV`VVWXIYJYxYZ?[a[b[[[\s]]]^^0___F``7aUbgghhhhhh hhhhhhhhhhhhiCiDiSiTigihiiiiiij`j|j}j~jjkk'k(k;k^k_ktkkkkkkkkkkk00000000 0 0 0 00000000 0 00000 0 0 0 0 000000 0 0 00000000 0 000000000000 0 0 00 0 0 0 0 0 00 0 0 00 0 0 0 0 0 0 0000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0000 00 00 00 0F0 0000 0 00 08I 08I 08I 08I0 00 0 0 0 000000000( 0 0X 0X 0X(0( 0 0[ 0[ 0[0[( 0 0] 0] 0]0]0] 0] 0] 0] 0] 0] 0] 0] 0] 0]00 @3 0@3 0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0 0@0 0@0 0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@000 T.-<BD@DFH.<4?L?O?CCC@DTDVDDDDDDD>ERETEk_:::::8%&@%%N(   (t" 3       ! s"*?n  c $X99?"`(t"B   `DԔ?"Ql"  C ~+g+gf!!?yK Desetogodisnji Luka Rijeka.docyK ../../Projekti/Lucka uprava Rijeka/CBO-Hlaca/Desetogodisnji Luka Rijeka.doc"P  &  S B8C@ DE(FԔ 8@ W v pvZZ @   S" $ !d`B  c $D>`B  c $D>"" `B   c $D>W$ X$ `B   c $D>     # lgggg 1? %    # lgggg 1?    HG*HI>f?v x"  # l+g+gf!!?G ( "  C n+g+gf!!?yK Koncesija-contract-HPC.docyK ../../Projekti/Lucka uprava Rijeka/CBO-Hlaca/Koncesija-contract-HPC.doc"   # lgggg1?@d1   # lgggg1? ~ "  # l+g+gf!!?4 ! "  # l +g+gf!!?'    3 r +g+gf?"    3 r +g+gf?"  "  # l +g+gf!!?l(     3 r +g+gf?"(  B   `DԔ?"q  NG*HI>f?e"  # l+g+gf!!?5  "  C Z+g+gf!!?yK Bid Documentation.docyK ../../Projekti/Lucka uprava Rijeka/CBO-Hlaca/Bid Documentation.doc"H  "  C +g+gf!!? yK  Seaports Law/Port authority.docyK ../../Projekti/Lucka uprava Rijeka/CBO-Hlaca/Seaports Law/Port authority.doc" {    HG*HI>f?"  # l+g+gf!!? % "  # l+g+gf!!? ' !     `f3o?"Pd(! ! C x+g+g!f?"o l  " " # l+g+g"f!!?  !  # # lgggg#1?p  B $  `DԔ?"4B %  `DԔ?"\B S  ??` M?k t _Toc497902569 _Toc497902570 _Toc497902571 _Toc497902572KV`VIYb[k_VVwY[k ajAR%)*1 !+-5689DEMNVX`acdijnost}~  #$+-JKY $%.0349<CDOQTUXZnowx~     ! # ) * + , 4 6 @ C M O [ ] c e k m t v  !!!!!!!!*!+!5!8!@!A!H!I!L!M!P!R!^!_!`!a!n!p!v!w!x!y!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!"" """""!","."1"2"8"9";"<"=">"J"K"V"W"`"a"m"n"s"t"|"}""""""""""""""""""""""""""""""""""""### # #####$#%#1#2#@#A#H#I#J#K#T#U#a#c#k#l#u#x#############################$$$ $$$$$$ $($)$1$3$7$8$:$;$B$C$K$L$T$U$_$`$j$k$v$x$|$}$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$% %%%% %&%TT\&\]]^^^^0_8_F`L`Xb:c@cUe[e gggkkk,.`auw~ !DEef* + 0 4 Q S !"PQ`a!"PRhj,-Z[noUXZnM!P!""##3$'%*%W%Y%&&I&J&&&&&(())++,,..1 1M1O1/202A2B222222222e3f33344544455e5f5555566M6N6b6c66666p7q77788m8n888}:~:< <====>?3?Q?e?f?AARASAWAXAAAAA,B-B2B3BjBkBpBqBBBBBzC{CCCCD?DXDDDDD=EVEFFMFNFFF1G2GGGAHBHHHHHHH'I(IIIJJJKKKLL&N'NfOgOOPQP]P_PQQSSKVLV_V`VVVWWXXHYJYwYxYZZ>[?[`[b[[[[[\\r]t]]]^^^^/_0_____E`F```6a7aaaaa!b"bTbXbZbbb7c:cccAdDdwdzdddddefCfFfffgggghhh hhhhhhhhhhhiiBiDiRiTifihiiiiiiijj_j`j{j~jjjkk&k(k:k;k]k_ksktkkkkkkkkk333333.auwf4 S Rj[o02B22222f55N6c6SAXAAA-B3BkBqB{CCCDHHLV`Vs]]aaXbgghhhhhDiRiTifiiiii`j|jk&k_kkkkk,`a2 4 QRSbXbTcUcCdDdLdMdTdVdXdYd]d`dbdcdddedgdhdidjdldmdqdtdvdxdgkAlenR!`JDkBC :!x!EPa,pk*f/̴6/R!3yc57O2: ғ%d;D s<8Gc=O7=@dSXBن  >N{L@_2fNvJ#Or"0u*Qez jR ʾ9wWؼ63[C~] ]vD`fmeqy}g Uh@ `F~.*h^`OJQJ^Jo(h^`OJQJ^Jo(ohpp^p`OJQJ^Jo(h@ @ ^@ `OJQJ^Jo(h^`OJQJ^Jo(oh^`OJQJ^Jo(h^`OJQJ^Jo(h^`OJQJ^Jo(ohPP^P`OJQJ^Jo(l^`lo(.h ,,^,`OJQJo(h ^`OJQJo(oh   ^ `OJQJo(h   ^ `OJQJo(h ll^l`OJQJo(oh <<^<`OJQJo(h   ^ `OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(^`o(.z^`zo(.0^`0o(..0^`05o(...88^8`o(.... 88^8`o( ..... `^``o( ...... `^``o(....... ^`o(........ pp^p`o(.........8)^`5B*CJOJQJaJo(phhH8^`OJQJ^Jo(hHo8pp^p`OJQJo(hH8@ @ ^@ `OJQJo(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJQJo(hH8^`OJQJo(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8PP^P`OJQJo(hHh^`CJOJQJaJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`CJOJQJaJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`CJOJQJaJo(hHvh^`CJOJQJaJo(hHvh^`OJQJo(hHhm m ^m `OJQJo(hHh==^=`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh}}^}`OJQJo(hH8)^`5B*CJOJQJaJo(phhH8)^`5B*CJOJQJaJo(phhH=8pp^p`OJQJo(hH8@ @ ^@ `OJQJo(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJQJo(hH8^`OJQJo(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8PP^P`OJQJo(hH8)^`5B*CJOJQJaJo(phhH8^`OJQJ^Jo(hHo8pp^p`OJQJo(hH8@ @ ^@ `OJQJo(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJQJo(hH8^`OJQJo(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8PP^P`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(h^`OJQJ^Jo(ohpp^p`OJQJ^Jo(h@ @ ^@ `OJQJ^Jo(h^`OJQJ^Jo(oh^`OJQJ^Jo(h^`OJQJ^Jo(h^`OJQJ^Jo(ohPP^P`OJQJ^Jo(^`OJPJQJ^J)8)^`5B*CJOJQJaJo(phhH pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH. \ ^ `\o(. PH^`Po(hH. H^`o(hH..  ^`o(hH..  ^`o(hH... ^`o(hH .... ^`o(hH ..... ^`o(hH ......  8`8^8``o(hH.......  ^`o(hH........h^`CJOJQJaJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHh^`CJOJQJaJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH^`o(.h^`CJOJQJaJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`CJOJQJaJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(h^`OJQJ^Jo(ohpp^p`OJQJ^Jo(h@ @ ^@ `OJQJ^Jo(h^`OJQJ^Jo(oh^`OJQJ^Jo(h^`OJQJ^Jo(h^`OJQJ^Jo(ohPP^P`OJQJ^Jo(h^`CJOJQJaJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`CJOJQJaJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`CJOJQJaJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH ^`hH. ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH.C 9wW`fme`3[XBPa,y}g6/UhfN%d;O2:yc5Gc=f/jR] ]!3>N{Ls<0u*Q!x!7=@J#OLF~L L @cOJQJ^Jo(" DefQP$Sa$$X         ^ {        rNR        rNR        `        2                        ,j6%       rNR        XtP        rNR        rNR        rNR                 rNR        rNR        rNR        ]bz                 /-,wa |:>EN- P|fetu3:Z~ 8'oXbX!'#}6#W0 B1W57[q>CNC[yIoJ>vOR8zR We WGWNXXaXYtZY^ a}bAcfiljr-np@pq:rjr}x):gg)=.cx]i(-pB\4P+[&lJ%w5#Jyc6D) N,{I5ZAxKbJ~JZ. xq9X '>3+ w!ej <=Q?f?BB{CVEFHH\ghh hhhhhhCiSigiii}jk'k^kkkkkk@aa^aap&'(+/5kPPBPDPTPVPXP^PfPUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial9Garamond;|i0Batang?5 z Courier New;Wingdings"qhlflfS2S2!0x24d&b&b 3qH ? B1FKORI`TENJE POMORSKOG DOBRA U GOSPODARSKOM RAZVOJU POMORSTVA NA JADRANUAlenAlen|                       CompObjKj