Pregled bibliografske jedinice broj: 208080
Privatni prostor kao mjesto radnje u suvremenoj hrvatskoj drami
Privatni prostor kao mjesto radnje u suvremenoj hrvatskoj drami // Dani hvarskoga kazališta (XXXII) – ; ; ; ; Prostor i granice hrvatske književnosti i kazališta / Nikola Batušić et al. (ur.).
Zagreb : Split: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ; Književni krug Split, 2006. str. 360-374 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 208080 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Privatni prostor kao mjesto radnje u suvremenoj hrvatskoj drami
(Private spaces as scene of action in contemporary Croatian drama)
Autori
Ljubić, Lucija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Dani hvarskoga kazališta (XXXII) – ; ; ; ; Prostor i granice hrvatske književnosti i kazališta
/ Nikola Batušić et al. - Zagreb : Split : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ; Književni krug Split, 2006, 360-374
Skup
Dani hvarskoga kazališta (XXXII) – ; ; ; ; Prostor i granice hrvatske književnosti i kazališta
Mjesto i datum
Hvar, Hrvatska, 04.05.2004. - 07.05.2004
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
suvremena hrvatska drama; hrvatsko kazalište; prostor
(contemporary Croatian drama; Croatian theatre; space)
Sažetak
U radu je riječ o mjestu radnje u hrvatskoj drami devedesetih, pri čemu su polazište analize privatni prostori koji se pojavljuju u odabranim dramskim tekstovima te se istražuje njihova dramska funkcija i utemeljenost u odnosu na motive, temu i likove u drami. Suvremena hrvatska drama tijekom posljednjih petnaestak godina doživjela je određene mijene koje se odražavaju i u autorskom odabiru o smještanju radnje u prikladan prostor. Privatni prostori kao polazište (najčešće spavaća soba i kuhinja) u suvremenoj hrvatskoj drami uglavnom signaliziraju i obuhvaćaju obiteljske odnose, najčešće muško-ženske kao i komunikaciju s pokojnim članovima obitelji (Posljednja karika Lade Kaštelan ; Svećenikova djeca Mate Matišića, Jug II Davora Špišića), a mogu se pojaviti kao neutralan odabir kojemu se ne pridaje posebna pozornost. Nadalje, privatni prostori u drami devedesetih postoje i kao mjesto s kojega se projiciraju javni prostori, ali i sami mogu biti projekcije (Bijelo Dubravka Mihanovića).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti
