Pregled bibliografske jedinice broj: 208078
Došljaci u hrvatskoj renesansnoj drami
Došljaci u hrvatskoj renesansnoj drami // Krležini dani u Osijeku 2004. – ; ; Zavičajno i europsko u hrvatskoj drami i kazalištu / Hećimović, Branko (ur.).
Zagreb : Osijek: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ; Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku ; Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2005. str. 43-60 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 208078 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Došljaci u hrvatskoj renesansnoj drami
(Newcomers in Croatian Renaissance drama)
Autori
Ljubić, Lucija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Krležini dani u Osijeku 2004. – ; ; Zavičajno i europsko u hrvatskoj drami i kazalištu
/ Hećimović, Branko - Zagreb : Osijek : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ; Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku ; Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2005, 43-60
Skup
Krležini dani u Osijeku 2004. – ; ; Zavičajno i europsko u hrvatskoj drami i kazalištu
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 07.12.2004. - 10.12.2004
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
hrvatsko kazalište; hrvatska drama; renesansa
(Croatian theatre; Croatian drama; Renaissance)
Sažetak
Prikazane konture dramskih došljaka koje ova analiza prati od Hvaranina Lucića i Parožića, preko Dubrovčana Nalješkovića, Držića i Sasina, a završile s ponovno jednim Hvaraninom, Benetovićem, neosporno svjedoče o čvrstoj duhovnoj i književnoj povezanosti hvarskih i dubrovačkih renesansnih dramatičara. Likovi došljaka u renesansnu su dramu prodirali postupno. Otvaranje realističnoga prostora u pastorali obilježilo je dovođenje likova seljaka, a razvojem komedije i obradom tema iz svakodnevice pružena je mogućnost da se na sceni pojave i likovi došljaka. Izuzev Lucićeve Robinje, gdje likovi došljaka ostaju u petrarkističkom ozračju, u ostalim se dramskim tekstovima došljaci kreću komediografskim žanrovima, uglavnom u eruditnoj ili u seljačkoj komediji. Skupina našijenskih došljaka veća je od likova stranaca, što se može temeljiti na realnom udjelu u broju stanovništva, ali i na njihovu jačem utjecaju na svakodnevni život Dubrovnika i Hvara. Budući da došljaci ne tvore tematsku okosnicu izabranih drama i ne stvaraju osnovnu intrigu pa nerijetko ostaju u pratnji glavnih zbivanja, zanimljivo je uočiti visok stupanj podudarnosti u oblikovanju tih likova. Neosporno, razlog se može tražiti i u poštivanju pojedinih komediografskih žanrova pa prema tome i u oblikovanju tipova, ali i među likovima došljaka uočljive su razlike. Dubrovački su dramatičari, posebice Nalješković i Držić, bili grublji i oporiji, dok se u nekoliko hvarskih dramskih tekstova uočava više želje za smijehom i intrigom, komični žalci rjeđe su upereni protiv došljaka, a češće su motivirani staleškim razlikama.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti
POVEZANOST RADA
