Naslov
Topos krčme u suvremenoj hrvatskoj drami
(Tavern in Contemporary Croatian Drama)

Autori
Petranović, Martina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Dani hvarskoga kazališta (XXXII) &#8211 ; ; ; ; Prostor i granice hrvatske književnosti i kazališta / Nikola Batušić et al. - Zagreb : Split : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ; Književni krug Split, 2006, 375-393

Skup
Dani hvarskoga kazališta (XXXII) &#8211 ; ; ; ; Prostor i granice hrvatske književnosti i kazališta

Mjesto i datum
Hvar, Hrvatska, 04.05.2004. - 07.05.2004

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
suvremena hrvatska drama; krčma
(contemporary Croatian drama; tavern)

Sažetak
Kroz niz svojih mutacija, krčma je podjednako bila slikom čovjeka u svijetu, koliko i slikom svijeta u čovjeku. Dramatičari su u njoj prepoznali prostor druženja, razbibrige, dokoličarenja i neobaveznih razgovora, no u nizu drama ona je ipak prikazana kao tragičan zbroj ljudske potrage za boljim i smislenijim životom, postaja na kojoj se tuga ili prisebnost utapaju u alkoholu, prostor čovjekovih nadanja o izlasku iz samoće i osjećaja egzistencijalnog beznađa, mjesto ogoljavanja intime pojedinca. Budući da se tematiziranje krčme mahom vezivalo uz refleksno reagiranje dramatičara na suvremenu zbilju, mogli bismo je promatrati i kao svojevrsni lakmus papir aktualnih povijesnih, sociopolitičkih i kulturoloških fenomena i promjena. Tako se tijekom prve polovice devedesetih dramska krčma uvelike naslanjala na ratnu i političku tematiku, u prvome redu na posljedice što ih rat i politika imaju na svakodnevnicu, emocionalni život i etiku pojedinca. U drugoj polovici devedesetih, točnije na mijeni stoljeća, portretiranje krčme kao metafore stanja kolektivnog duha i mentaliteta, kako u ruralnoj, tako i u urbanoj sredini, pokazatelj je novih mijena u zbilji, pa se u djelima Vidića i Perišića prokazivanjem kriminalizacije, socijalne bijede, duhovne i moralne pauperizacije te sveopćeg srozavanja ugleda i udjela kulture u suvremenom hrvatskom društvu očituje polemika s tranzicijskom stvarnosti. Omiljeni teren za iskrcavanje ključnih društvenih problema, krčma je tako (p)ostala sinonimom divljaštva, primitivizma i neciviliziranosti suvremenoga čovjeka, odnosno simbolom duhovne tromosti i bezizlaznoga vrzina kola koje još od Kraljeva pleše na ovim prostorima odvodeći u propast svakog tko se u nj uhvati, no upravo su se dramskim prosvjedom protiv mentaliteta krčme kao slike poseljačenog, bordeliziranog i estradiziranog svijeta, pojedini suvremeni dramatičari približili Krleži. Stoga se i nameće zaključak kako se kroz topos krčme u hrvatskoj drami od devedesetih naovamo mogu razabrati obrisi ispovjedaonice, javne govornice i, donekle, propovjedaonice.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti

POVEZANOST RADA