Naslov
Biološka podloga posttraumatskog stresnog poremećaja
(Biological basis of posttraumatic stress disorder)

Autori
Pivac, Nela ; Kozarić-Kovačić, Dragica ; Muck-Šeler, Dorotea ; Mustapić, Maja ; Deželjin, Martina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka - drugi hrvatski kongres o psihofarmakoterapiji s međunarodnim sudjelovanjem / Jakovljević, Miro - Zagreb : Medicinska naklada, 2005, 52-53

Skup
Drugi hrvatski kongres o psihofarmakoterapiji s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 03.10.2005. - 07.10.2005

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
posttraumatski stresni poremećaj; osovina hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda; osovina hipotalamus-hipofiza-štitna žlijezda; serotonin i monoaminooksidaza u trombocitima; dopamin beta hidroksilaza; psihotički simptomi
(posttraumatic stress disorder; hypothalamic-pituitary-adrenal axis; hypothalamic-pituitary-thyroid axis; serotonin and monoamine oxidase in platelets; dopamine beta hydroxylase; psychotic symptoms)

Sažetak
Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) je teška, često kronična psihijatrijska bolest, karakterizirana kompleksnom kliničkom slikom, praćena različitim komorbidnim bolestima, poremećajima ponašanja i zloporabom droga i alkohola. Pretpostavlja se da PTSP nastaje kao posljedica abnormalne aktivnosti različitih neurobioloških sustava. Smatra se da su različiti neurotransmitorski i neuroendokrini sustavi (GABA, glutamat, noradrenalin, dopamin, serotonin, acetilkolin, opioidi, osovina hipotalamus-hipofiza-ndbubrežna žlijezda (HHN) i hipotalamus-hipofiza-štitna žlijezda (HHŠ) promijenjeni u PTSP-u, te da su njihove promjene odgovorne za pojavu raznovrsnih simptoma karakterističnih za PTSP (izbjegavanje, anksioznost, noćne more, razdražljivost, preosjetljivost, ljutnja, impulzivnost, agresivnost). Istraživanja različitih bioloških signala ili biomarkera može olakšati postizanje ciljeva moderne medicine, a to su odgovarajuća farmakoterapija za individualnog bolesnika u određenoj fazi bolesti, bolja karakterizacija podtipova bolesti, predviđanje suicidalnog ponašanja, diferenciranje određenih simptoma ili sindroma, i pojašnjenje nastanka PTSP-a. Biološki pokazatelji kao što su serotonin i monoaminooksidaza u trombocitima, dopamin beta hidroksilaza u plazmi, hormoni (kortizol, hormini štitne žlijezde), ili lipidi, određeni su pomoću spektrofluorimetrijskih, fotometrijskih, enzimatskih, radioimunokemijskih, te luminoimunokemijskih metoda. Svi rezultati obrađeni su jednostrukom analizom varijance i Tukeyovim testom multiple komparacije podataka. U studiju su uključena 93 hrvatska ratna veterana kojima je dijagnosticiran, prema kriterijima MKB-10, sadašnji i kronični PTSP, kao posljedica borbenog iskustva. Klinički simptomi praćeni su pomoću kliničke skale za PTSP (CAPS), skale pozitivnih i negativnih psihotičkih sindroma (PANSS), Hamiltonova ocjenska ljestvica za depresiju i anksioznost. Nisu pronađene značajne razlike u koncentraciji serotonina u trombocitima ili aktivnosti dopamin beta hidroksilaze u plazmi između skupina bolesnika s PTSP-om ili odgovarajućih zdravih muškaraca. Aktivnost monoaminooksidaze u trombocitima, i razina trijodtironina (T3) i kortizola u plazmi bila je povećane u ratnih veterana s PTSP-om prema kontrolnim muškarcima. Budući da je dio bolesnika razvio teži oblik PTSP-a, s pojavom psihotičnih ili depresivnih simptoma, studije koje će istražiti povezanosti perifernih bioloških pokazatelja i pojave psihotičnih i/ili depresivnih simptoma u PTSP-u su u tijeku

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA