Pregled bibliografske jedinice broj: 207177
Komparativna studija obrazovanja učitelja i nastavnika i percepcija sustava inicijalnog obrazovanja učitelja i nastavnika u Hrvatskoj
Komparativna studija obrazovanja učitelja i nastavnika i percepcija sustava inicijalnog obrazovanja učitelja i nastavnika u Hrvatskoj // Prema novom kurikulumu u odgoju i obrazovanju / Murn, Ante ; Nenadić-Bilan, Diana ; Bacalja, R. ; Klarin, Mira (ur.).
Zadar: Stručni odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece Sveučilišta u Zadru, 2005. str. 59-69 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), ostalo)
CROSBI ID: 207177 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Komparativna studija obrazovanja učitelja i nastavnika i percepcija sustava inicijalnog obrazovanja učitelja i nastavnika u Hrvatskoj
(Comparative study of initial teacher education and perception of Croatian teacher education system)
Autori
Vizek Vidović, Vlasta ; Pavin, Tea
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), ostalo
Izvornik
Prema novom kurikulumu u odgoju i obrazovanju
/ Murn, Ante ; Nenadić-Bilan, Diana ; Bacalja, R. ; Klarin, Mira - Zadar : Stručni odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece Sveučilišta u Zadru, 2005, 59-69
ISBN
978-953-7237-07-3
Skup
Prema novom kurikulumu u odgoju i obrazovanju
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 20.05.2005. - 21.05.2005
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
inicijalno obrazovanje učitelja i nastavnika; komparativna analiza; nastavničke kompetencije
(initial teacher education; comparative analysis; teachers' competences)
Sažetak
Inicijalno obrazovanje i kontinuirano stručno usavršavanje od ključne su važnosti u svakoj zemlji, budući da je kvaliteta učiteljskog/nastavničkog kadra jedan od glavnih čimbenika koji djeluju na ishode obrazovnog procesa te na razinu obrazovnih postignuća učenika. U središtu suvremenih istraživanja na području obrazovanja učitelja i nastavnika je pitanje same organizacije inicijalnog obrazovanja, a provedena komparativna analiza sustava obrazovanja učitelja i nastavnika u različitim europskim zemljama ukazuje na postojanje niza različitosti. Neke od razlika se očituju u stupnju (de)centraliziranosti političke odgovornosti te u razini institucija na kojima se obrazovanje nastavnika odvija. Razlike također i postoje u odnosu na modele po kojima je studij organiziran, pa tako u nekim zemljama dominira paralelni, u nekima sukcesivni, a u nekima modularni model. U novije vrijeme javlja se i integrirani pristup (primarno u Švedskoj i Finskoj). Bez obzira na neke razlike u organizaciji inicijalnog obrazovanja učitelja i nastavnika, jasno je izražena težnja za harmonizacijom sustava obrazovanja učitelja i nastavnika te je u Europi vidljiv trend prijelaza obrazovanja učitelja i nastavnika na razinu sveučilišnih studija, a velika pažnja se posvećuje povezivanju teorijskog i praktičnog dijela nastave i osposobljavanju studenata za samostalno provođenje istraživanja i korištenje obrazovne tehnologije. Također se u što većem stupnju nastoji ostvariti međusobna suradnja visokoškolskih institucija, istraživačkih jedinica i agencija za osiguravanje kvalitete, a od iznimne važnosti je i povezivanje sveučilišta s nastavnim bazama – školama u kojima studenti obavljaju praksu, te kvalitetna izobrazba nastavnika-mentora. Percepcija inicijalnog obrazovanja učitelja i nastavnika u Hrvatskoj ispitana je na uzorku od 1334 učitelja i 2134 nastavnika osnovnih škola, 1044 nastavnika srednjih škola te 949 budućih nastavnika tj. studenata razredne nastave i nastavničkih fakulteta. Općenito, možemo reći kako većina sudionika stupanj stečenih nastavničkih kompetencija tijekom studija iz pojedinih područja učiteljskog/nastavničkog rada procjenjuju relativno slabim. Rezultati također ukazuju kako je nužno čim prije poraditi na kvalitetnom programu studija za psihološko-pedagošku izobrazbu te posebno programu razredne praksu i metodike tijekom studija. S obzirom da studentske procjene kvalitete i stečenog stupnja nastavničkih kompetencija nisu ništa bolje od zaposlenih nastavnika (već upravo suprotno), čini se kako nema znatnog pomaka u kvaliteti pojedinih dijelova studijskog programa, a glavni čimbenik koji doprinosi nastavničkom osjećaju kompetentnosti je zapravo iskustvo stečeno tijekom rada. Sudeći prema rezultatima provedenog istraživanja, promjene u sustavu obrazovanja učitelja i nastavnika su nužne primarno u pogledu poboljšanja kvalitete programa studija koji se tiče stjecanja nastavničkih kompetencija izvan područja samog nastavnog gradiva.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
0100503
Ustanove:
Institut za društvena istraživanja , Zagreb
Profili:
Tea Pavin Ivanec
(autor)