Naslov
Kliničko-laboratorijske i epidemiološke značajke domicilnih gnojnih meningitisa i utjecaj vremenskog intervala od početka bolesti do primjene antibiotika na ishod bolesti
(Community-acquired bacterial meningitis in adults: clinical features, and influence of antibiotic timing to disease outcome)

Autori
Lepur, Dragan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
22.03

Godina
2005

Stranica
53

Mentor
Baršić, Bruno

Ključne riječi
meningitis ; antibiotici ;
(meningitis ; antibiotics)

Sažetak
Tijekom posljednjih desetljeća nije došlo do značajnijeg napretka u dijagnostici i liječenju odraslih bolesnika s gnojnim meningitisom. Jedna od kontroverzi jest i utjecaj vremenskog intervala do primjene adekvatnog antibiotika na ishod bolesti. Cilj ove studije jest analizirati klinička i laboratorijska obilježja domicilnih gnojnih meningitisa, definirati prediktore i rizične skupine za nepovoljni ishod bolesti te utvrditi utjecaj vremenskog intervala do primjene adekvatnog antibiotika na ishod bolesti. Retrospektivnom studijom je obuhvaćeno 214 bolesnika u dobi od 14 i više godina koji su hospitalizirani zbog domicilnog gnojnog meningitisa u periodu od 1. siječnja 1990. godine do 31. prosinca 2000. godine. Bolesnici su podijeljeni u dvije skupine prema ishodu bolesti: povoljnu (GOS 4-5) i nepovoljnu skupinu (GOS 1-3). Izvršena je usporedba relevantnih kliničkih i laboratorijskih varijabli obiju skupina. Posebno je analiziran odnos vremenskog intervala do primjene adekvatnog antibiotika i ishoda bolesti. Multivarijatnom logističkom regresijskom analizom varijabli za koje je utvrđena statistički značajna razlika tijekom komparacije ispitivanih skupina određeni su neovisni prediktori nepovoljnog ishoda. Za sve domicilne gnojne meningitise neovisni prediktori nepovoljnog ishoda jesu nazočnost kroničnih bolesti, dob  50 godina, primjena adekvatnog antimikrobnog lijeka nakon više od 24 sata po nastupu poremećaja svijesti i težina bolesti. Pneumokokna etiologija ovom metodom nije utvrđena kao neovisni rizični faktor. Prediktori nepovoljnog ishoda, a koji su odraz težine bolesti jesu pojava konvulzija tijekom bolesti, GCS  10, skretanje u lijevo u diferencijalnoj krvnoj slici  12%, povišene vrijednosti transaminaza te izraženija hipokalijemija. U subpopulaciji pneumokoknih meningitisa kronične bolesti nisu neovisni faktor rizika za nepovoljni ishod unatoč statistički značajnoj razlici između ispitivanih skupina (p=0, 007). Starija dob i kašnjenje u liječenju se i kod pneumokoknih meningitisa potvrđuju kao neovisni čimbenici rizika. Od varijabli koje su funkcija težine bolesti, kao neovisni čimbenici rizika utvrđeni su nizak GCS ( 10), skretanje u lijevo u DKS te povišene vrijednosti AST. Rana primjena adekvatnog antimikrobnog lijeka jasno je povezana s povoljnim ishodom bolesti. Rizičnu skupinu čine bolesnici stariji od 50 godina s pneumokoknim meningitisom i kroničnim bolestima. Buduće dijagnostičke i terapijske napore valja usmjeriti prema poremećajima moždane cirkulacije, a temelj liječenja treba biti očuvanje primjerenog moždanog protoka krvi kako bi se spriječila sekundarna ishemijska oštećenja. Imperativi su danas rana dijagnoza gnojnog meningitisa i primjena adekvatnog antimikrobnog lijeka neposredno nakon uzimanja materijala za mikrobiološku dijagnostiku, a najkasnije unutar 24 sata od nastupa poremećaja svijesti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA