Naslov
Istraživanje stanovništva sjevernog Jadrana
(Population research in the north Adriatic)

Autori
Vekarić, Nenad

Izvornik
Sveti Vid : zbornik (1333-221X) 10 (2005); 69-77

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, kongresno priopcenje, stručni

Ključne riječi
stanovništvo; Sjeverni jadran; povijesna demografija
(population; North Adriatic; historical demography)

Sažetak
Temeljena na sjajnoj tradiciji, od visokih dometa zagrebačke statističke škole još iz 19. stoljeća, do vrhunskih povijesnodemografskih radova Frana Vrbanića, Milana Kresera, Milovana Zoričića, Fedora Mikiča i dr., nastalih u vremenu kad još uvijek ne postoji termin povijesna demografija, istraživanja stanovništva u Hrvatskoj su u posljednjih tridesetak godina u velikom zamahu. Obrađeno je na tisuće matičnih knjiga. Pregledano je i objavljeno dosta povijesnodemografskih vrela. Objavljen je velik broj mikrostudija. Izvedeno je nekoliko sjajnih projekata, od Korenčićeva priručnika o stanovništvu i naseljima Hrvatske s osnovnim demografskim pokazateljima od 1857. do 1971. godine, priručnika koji je mnogima uštedio ogromnu istraživačku energiju, pa do jedinstvenog projekta Leksika prezimena, koji nema nijedna druga zemlja. Sjeverni Jadran pripada relativno dobro istraženim područjima u Hrvatskoj. Disperzija tih istraživanja nije jednaka. Budući da ne postoje jedinstveni projekti koji bi sveobuhvatno istraživali stanovništvo, ni na razini cijele Hrvatske niti na regionalnoj razini, razvoj tih istraživanja teče stihijno, stvarajući dobro istražene “ oaze” , koje će to biti ili zahvaljujući sreći što se pojavio uspješni istraživač ili zahvaljujući istraživačkim mogućnostima koje su vrlo različite, oviseći i o sačuvanim izvorima i o zemljopisnoj poziciji i o povijesnim okolnostima. Tako će otoci, kao zemljopisni izolati, biti bolje obrađeni od kopnenog dijela zbog bolje sačuvanih izvora i zbog veće istraživačke šanse koju nude zbog neprotočnosti stanovništva, koja otvara mogućnost da se uoče stabilne karakteristike. Selo će biti bolje istraženo od grada jer je istraživačka tema sagledivija, a broj vrela dovoljno malen da ne onemogući individualno istraživanje. U tom kontekstu najbolji zasad ostvareni rezultati odnose se na povijesnodemografska i antropologijska istraživanja kvarnerskih otoka i na istarske mikrostudije, a najveći posao koji predstoji jest temeljita povijesnodemografska analiza grada Rijeke.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA