ࡱ> q`(ebjbjqPqP *::(6 6 6 6 L LD!!!!!!!!sCuCuCuCuCuCuC$:EhGC!!!!!C!!>D:::!R!!sC:!sC::G=o=!! T6 B4_==TD0Dg=BH(:BHo=BHo=!!:!!!!!CC: !!!D!!!!$6 6   Uzgoj lucerne na kalciziranim tlima K. Karali, Tihana Tekli, Z. Lon ari, Meri Engler, Gordana Bukvi, Irena Jug i P. Stoj evi Poljoprivredni fakultet, Trg Sv. Trojstva 3, 31000 Osijek; e-mail:  HYPERLINK mailto:kkaralic@pfos.hr kkaralic@pfos.hr Sa~etak Kalcizacija je neophodna agrotehni ka mjera popravke ekstremno kiselih tala za uzgoj lucerne, te su provedeni trogodianji poljski i jednogodianji pokus u posudama s ciljem utvivanja utjecaja kalcizacije i humizacije kiselog tla na prinos lucerne. Rezultati ukazuju na zna ajno poveanje prinosa biomase lucerne nakon kalcizacije i gnojidbe stajnjakom, a najzna ajniji porast prinosa ostvaren je kombinacijom dvostruke razine kalcizacije i dvostruke razine organske gnojidbe. Nije utvrena zna ajnost dvostruke razine kalcizacije u odnosu na jednostruku razinu. Klju ne rije i: pH reakcija tla, kalcizacija, organska gnojidba, lucerna, prinos Uvod Aciditet tla jedan je od glavnih ograni avajuih imbenika uzgoja ratarskih usjeva (Rengel 2002) koji prijeti dugoro noj odr~ivosti mnogih agroekoloakih sustava. Takvo stanje indicira potrebu za korekcijom kisele reakcije tla. Kalcizacija je uobi ajena agrotehni ka mjera kondicioniranja takvog ekcesivnog aciditeta tla. Dodavanjem kalcija i aplikacijom organske tvari zna ajno se poveava pH vrijednost tla (Lucresio and Duque 1999). Optimum za uzgoj lucerne (Medicago sativa L.) je neutralna raekcija tla, iznad pH 6,5. Netolerantnost lucerne prema uvjetima reakcije tla ispod pH 6,5 otvara mogunost koritenja lucerne kao biljke indikatora u ispitivanju korekcije reakcije tla. Neutralizacijom kiselosti tla Ca, Mg i K karbonatom, najvii prinos lucerne se ostvaruje pri optimalnoj pH vrijednosti, a biljke prema usporedbi prinosa najpozitivnije reagiraju na kalcij, zatim magnezij te manje pozitivno na kalij (Taneva 1998). Toksi no djelovanje Mn glavni je limitirajui imbenik uzgoja lucerne na nekalciziranim tlima (Su and Evans 1996). Primjena kalcizacije zna ajno poveava rast korjena, prinos zelene mase i sadr~aj proteina lucerne (Grewal and Williams 2003). Cilj istra~ivaja je utvrditi utjecaj razli itih doza kalcizacijskog materijala i gnojidbe stajnjakom na prinos biomase lucerne. Materijal i metode Pokusi kalcizacije uz humizaciju stajnjakom i gnojidbu mineralnim gnojivom postavljeni su na dva lokaliteta isto ne Hrvatske: Osilovac i Dalj Planina. Kao biljka indikator na oba pokusa zasijana je lucerna sorte Osje ka 66. Na poljskom pokusu u Osilovcu provedeno je trogodianje istra~ivanje, dok je u Dalj Planini postavljen pokus u posudama te je realizirana prva godina od predvienog trogodianjeg ispitivanja. Utvreno je po etno stanje kiselosti tla mjerenjem pH u destiliranoj vodi, 1 M KCl (Vukadinovi i Berti 1988) na lokalitetu Osilovac: pHH2O 5,21 i pHKCl) 3,98 te je odreena hidroliti ka kiselost tla 5,25 mmol 100 g-1 tla. Pokus u posudama na lokalitetu Dalj Planina postavljen je s dva razli ita tla: tlo lakae teksturne klase s podru ja Donjeg Miholjca i po etnim stanjem kiselosti: pHH2O 5,27 i pHKCl 3,96 te hidroliti kom kiselosti 4,94. Drugo je tlo te~e teksturne klase s podru ja Magadenovca i po etnim stanjem kiselosti: pHH2O 5,18 i pHKCl 4,06 te hidroliti kom kiselosti u iznosu od 5,69. Na lokalitetu pokusa u Osilovcu primjenjeno je 6 tretmana kalcizacije i humizacije stajnjakom u 4 ponavljanja na parcelama povrine 600 m2: 0, stajnjak, jednostruka razina kalcizacije, jednostruka kalcizacija i stajnjak, dvostruka kalcizacija, dvostruka kalcizacija i stajnjak. Doze kalcizacije su 7,4 i 11,2 t karbokalka/ha, a doza stajnjaka je 40 t/ha. Na svim varijantama kalcizacije i humizacije primjenjena je ista osnovna gnojidba: N 218kg/ha, P2O5 237 kg/ha, K2O 509 kg/ha. Pokus u posudama volumena 20 L, dubine 25 cm i povrine 0,09 m2 postavljen je na lokalitetu Dalj Planina u 10 tretmana i 4 ponavljanja za oba tla, a primjenjeni su slijedei tretmani: 0 bez gnojidbe, 0 s mineralnom gnojidbom, kalcizacija, dvostruka razina kalcizacije, stajnjak, dvostruka razina stajnjaka, kalcizacija i stajnjak, dvostruka kalcizacija i stajnjak, kalcizacija i dvostruki stajnjak, te dvostruka kalcizacija i dvostruki stajnjak. Doze kalcizacije su 7,5 i 15 t mikalka/ha (65% CaO), a stajnjaka 20 i 40 t/ha. Na svim varijantama, osim 0 bez gnojidbe, primjenjena je ista osnovna gnojidba: N 100 kg/ha, P2O5 200 kg/ha, K2O 300 kg/ha. Uzorkovanje biljne tvari za svaki pojedini otkos na oba pokusa obavljeno je u fenofazi cvatnje. Tijekom trogodianjeg istra~ivanja dobiveno je ukupno 9 otkosa s pokusa u Osilovcu, te tri otkosa lucerne iz jednogodianjeg pokusa u posudama. Komponente prinosa lucerne s pokusa u posudama utvrene su za svaki otkos pojedina no. Pri tome je u svje~em stanju izmjerena ukupna masa, zatim masa lista i masa stabljike. Isto tako, u suhom je stanju odreena ukupna masa, zatim masa lista i masa stabljike. Na navedenom pokusu utvrena je visina biljaka u cm i broj biljaka za svaki pojedini tretman. Na uzorcima lucerne uzetim s kontrolnih povraina od 0,25 m2 na lokalitetu Osilovac, odreena je masa svje~e i suhe tvari. Rezultati i rasprava Obradom podataka na lokalitetu Osilovac su utvreni najni~i prinosi suhe tvari lucerne za varijantu tretmana bez kalcizacije i gnojidbe organskim gnojivom za svaku pojedinu godinu trogodianjeg istra~ivanja. Tretman s dvostrukom razinom kalcizacije i dvostrukom razinom stajnjaka rezultirao je najveim prosje nim prinosom suhe tvari u svakoj ispitivanoj godini. Mase prinosa suhe tvari kretale su se prosje no za tri otkosa godianje od 2,6 do 6,9 t/ha (Tablica 1). U pogledu utjecaja ispitivanog efekta kalcizacije i humizacije`bnp  *   " 4  z @~BL\^dfprvx|ӷήh;CJmHsH h;CJh-mHsHh;mHsHh#5mHsHh;6mHsHh;0J>*B*phjh;U h;6jh;6Uh#5CJmHsHh;CJmHsHh;h;mHsHh;4`b( * " 4 <BL*&--- $T`Ta$gd-$a$ $T`Ta$gd7`T`Tgd7 ]^gd#5 ]`(e&(46<>DFRT`btv|~(*.08:DFXZ^`jl ",.46>@DFNPVX\ h-CJh;CJmHsH h;CJ\\^rtz~ nprtwx7(Xdfxz|~߻߻𭣭~h7h7CJH*aJmHsHh7CJH*mHsHh;vCJmHsHh7CJmHsHh;CJmHsHh;h^ICJaJh7CJaJhp!h;6CJaJh-CJaJhp!h;CJaJ h^ICJ h;CJh;CJmHsH1~"prtv !!t!v!!!""8#:#B#C#N#O#P#Q#^#_#k##########\&]&&&&&h($CJmHsHh-CJmHsHh;CJH*mHsHh;B*CJmHphsHh!CCJmHsHh7h7CJH*aJmHsHh7CJmHsHh;CJH*mHsHh;CJmHsHh7CJH*mHsHh;vCJmHsH4&&&&&))))&,(,-----/0 00000$000000000000000011$1(1214161R1Z1h1j1z1|1111111111@`BBBɿh2CJmHsHUhqg%CJmHsH h;CJh;CJmHsHh;h;5mHsHh;CJH*mHsHh-CJmHsHh;CJH*mHsHh;CJmHsH@, u 2002. i 2003. godini nije utvrena statisti ka zna ajnost razlike dvostruke razine kalcizacije u odnosu na jednostruku razinu. U 2002. godini zabilje~en je najsna~niji utjecaj gnojidbe organskim gnojivom, nadalje utvreno je slabljenje efekta humizacije u 2003. godini, dok se u 2004. godini utjecaj navedenog efekta posve izgubio. Tablica 1. Prinos suhe tvari lucerne u t/ha na lokalitetu Osilovac (prosjek vrijednosti tri otkosa) Tretman2002.2003.2004.STukupno(9 otkosa)02,6 a4,3 a3,7 a10,6 akalcizacija I5,0 b 5,7 b5,7 b16,5 bkalcizacija II5,4 b6,3 b6,9 c18,6 cLSD 0,050,90,70,71,40bez stajnjaka3,4 a5,1 a5,6 a 14,2 astajnjak 40 t/ha5,3 b5,8 b5,2 a16,3 bLSD 0,050,50,70,91,20 Ukupna masa suhe tvari u 2003. i 2004. godini je bila statisti ki vrlo zna ajno vea u odnosu na 2002. godinu, a nije utvrena statisti ka opravdanost razlike mase suhe tvari izmeu 2003. i 2004. godine.Statisti kom obradom podataka za lokalitet Dalj Planina, utvrena je statisti ki vrlo signifikantana vrijednost F testa s obzirom na utjecaj kalcizacije i humizacije na ostvareni broj biljaka i visinu lucerne na pokusu u posudama. Tablica 2. Komponente prinosa lucerne u t/ha u pokusu u posudama Tretmanbroj biljaka/m2visina cmukup. svj. tvarukup. suha tvarsuha tvar listsuha tvar stab.0472,237,424,87,54,43,1min.gnojidba586,742,250,413,67,06,6Ca747,848,068,619,210,09,22 Ca773,348,768,719,810,49,4stajnjak617,844,954,115,07,87,12 stajnjak687,847,663,918,29,68,6Ca stajnjak812,250,582,423,712,411,3Ca 2 stajnjak771,150,067,919,09,89,22 Ca stajnjak826,751,177,821,711,310,52 Ca 2 stajnjak812,252,984,623,612,111,6LSD 0,0565,63,911,13,01,41,7Donji Miholjac812,2 49,3 77,7 21,1 11,1 9,9 Magadenovac610,0 45,3 50,9 15,1 7,8 7,4 LSD 0,0537,83,810,2 3,51,71,9 Tretman bez kalcizacije i organske gnojidbe rezultirao je najni~im prinosom te najslabijim sklopom. Kalcizacija je zna ajno poveala broj i visinu biljaka, a najzna ajnije poveanje ostvareno je u kombinaciji sa stajnjakom. Prinos zelene mase svje~e tvari kretao se od 24,8 t/ha do 84,6 t/ha (Tablica 2). Kalcizacijski tretmani rezultirali su zna ajnim poveanjem ukupnih prinosa svje~e tvari i suhe tvari. Dvostruka razina stajnjaka u kombinaciji sa jednostrukom kalcizacijom djelovala je na smanjenje prinosa svje~e i suhe tvari lucerne u odnosu na ostale kombinacije kalcizacije i stajnjaka. Suha tvar lista i stabljike takoer je zna ajno poveana tretmanima kalcizacije i kombinacijom sa organskom gnojidbom Ukupna suha tvar, te suha tvar lisne mase razultirala je najveim prinosom pri jednostrukoj i dvostrukoj kalcizaciji i gnojidbi organskim gnojivom, dok je za iste tretmane zabilje~en identi ni broj biljaka/m2. Na pokusu u posudama nije utvrena statisti ki opravdana razlika izmeu dvostruke i jednostruke razine kalcizacije. Literatura Grewal, H.S., Williams, R. (2003). Liming and cultivars affect root growth, nodulation, leaf to stem ratio, herbage yield and elemental composition of alfalfa on acid soil, Jurnal of Plant Nutrition, 26(8): 1683-1696 Lucresio, E.S., Duque, C.M. (1999). Alleviating soil acidity with organic matter, lime and phosphorus application, CMU Jurnal of Science, 8: 1, 2-20; 28 ref Taneva, M. (1998). An attempt to distinguish plant response to soil pH from the response to Ca2+ when liming acid soils, Jubilee scientific conference "50 years of the Institute for Soil Science in Bulgaria". Session II. "Soil contamination and soil degradation". Pochvoznanie, Agrokhimiya y Ekologiya, 33: 4, 79-82; 5 ref Rengel, Z. (2002). Role of pH in Avaliability of Ions in Soil. In: Handbook of Plant Growth. pH as the Master Variable. New York, Basel: Marcel Dekker, Inc.: 323-350 Su, C.M., Evans, L.J. (1996). Soil solution chemistry and alfalfa response to CaCo3 and MgCo3 on an acidic gleysol, Canadian Jurnal of Soil Science, 76 (1): 41-47 Vukadinovi, V., Berti, B. (1989). Praktikum iz agrokemije i ishrane bilja, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Osijek Abstract Lime aplication is esential agricultural practice in alfalfa production for correction extreme soil acidity. Three year field experiment and one year pot experiment were conducted to investigate alfalfa yield response to liming and organic fertilizaton of acid soils. Liming nad humization significantly increased alfalfa yield. The most significant increase of alfalfa yield was achieved by doubled liming and organic fertilizer doses. At the same time, doubled liming without organic fertilizer did not significantly infulece on yield comparing to single liming dose. Key words: soil pH, liming, organic fertilizer, alfalfa, yield -BBjCzCCCCC $$Ifa$T`Tgd-BB&ChCjCCCfGhGvGxGGGGGGGGGGGGGGHH,H.H0H2HKJKVK`KKKKKKKKL&L@LLLVL~LLLLLLM M2MTM`MjMM NBNNNNNfOhOOOR S$V&VWW,WX뮪h-h;CJaJh; h;h;h|!(CJmHsHhz1CJmHsHh;mHsHh;CJhmH nH sH tH h;CJH*mHsHh;CJmHsHh-h;mHsH=IIJ(JFJfJ $$Ifa$fJhJlJxJ3*! $$Ifa$ $$Ifa$kd $$Ifl֞ Lz#.......04 laxJJJJJJ $$Ifa$ $$Ifa$JJJJ3*! $$Ifa$ $$Ifa$kd$$Ifl֞ Lz#.......04 laJJJJJJ $$Ifa$ $$Ifa$JJKK3*! $$Ifa$ $$Ifa$kd}$$Ifl֞ Lz#.......04 laKK"K,K6K>K $$Ifa$ $$Ifa$>K@KJKVK3*! $$Ifa$ $$Ifa$kd7$$Ifl֞ Lz#.......04 laVK`KjKtK~KK $$Ifa$ $$Ifa$KKKK3*! $$Ifa$ $$Ifa$kd$$Ifl֞ Lz#.......04 laKKKKKK $$Ifa$ $$Ifa$KKKK3*! $$Ifa$ $$Ifa$kd $$Ifl֞ Lz#.......04 laKL LLL&L $$Ifa$ $$Ifa$&L(L@LLL3*! $$Ifa$ $$Ifa$kde $$Ifl֞ Lz#.......04 laLLVL`LjLtL~L $$Ifa$ $$Ifa$~LLLL3*! $$Ifa$ $$Ifa$kd $$Ifl֞ Lz#.......04 laLLLLLL $$Ifa$ $$Ifa$LLLM3*! $$Ifa$ $$Ifa$kd $$Ifl֞ Lz#.......04 laM MMM(M2M $$Ifa$ $$Ifa$2M4MTM`M3*! $$Ifa$ $$Ifa$kd $$Ifl֞ Lz#.......04 la`MjMtM~MMM $$Ifa$ $$Ifa$MMMMM3*** $$Ifa$kdM $$Ifl֞ Lz#.......04 laMMMMM $$Ifa$MMMNN3*** $$Ifa$kd$$Ifl֞ Lz#.......04 laN N,N8NBN $$Ifa$ $$Ifa$BNDN\NjNvN3*** $$Ifa$kd$$Ifl֞ Lz#.......04 lavNNNNN $$Ifa$ $$Ifa$NNNNN3*** $$Ifa$kd{$$Ifl֞ Lz#.......04 laNNNNN $$Ifa$NNNWW31(&T`Tgd-kd5$$Ifl֞ Lz#.......04 laW,WXZ\]0_`"`4`dd(egd-$a$gd ' $T`Ta$gd$d$a$ X&YZ>ZZZ^^^^0_`"`2`4`R`l``````aaab*bbbbتppppdppUdh2h 'CJaJmH sH h/CJaJmH sH h2hLCJaJmH sH h2h)_?CJaJmH sH h* \h"5CJaJmH sH h* \h"5mH sH h;CJmHsH"h-h;CJH*aJhmHsH"h-h;CJH*aJhmHsHh-h;CJaJh-h;CJaJhmHsHh-h;CJaJhbbbcc,cdddddd(eָh-h1VCJaJmHsHh-h1V6CJaJmHsHh1VCJaJmH sH h2hLCJaJmH sH h2h<CJaJmH sH h2h* \CJaJmH sH h/CJaJmH sH h2hBmCJaJmH sH  (. A!"#$% DyK kkaralic@pfos.hryK 0mailto:kkaralic@pfos.hr$$If!vh55555#v:V l05/ 4$$If!vh55555#v:V l05/ 4$$If!vh55555#v:V l05/ 4$$If!vh55555#v:V l05/ 4$$If!vh55555#v:V l05/ 4$$If!vh55555#v:V l05/ 4$$If!vh55555#v:V l05/ 4$$If!vh55555#v:V l054$$If!vh5.5.5.5.5.5.5.#v.:V l05./ 4$$If!vh5.5.5.5.5.5.5.#v.:V l05./ 4$$If!vh5.5.5.5.5.5.5.#v.:V l05./ 4$$If!vh5.5.5.5.5.5.5.#v.:V l05./ 4$$If!vh5.5.5.5.5.5.5.#v.:V l05./ 4$$If!vh5.5.5.5.5.5.5.#v.:V l05./ 4$$If!vh5.5.5.5.5.5.5.#v.:V l05./ 4$$If!vh5.5.5.5.5.5.5.#v.:V l05./ 4$$If!vh5.5.5.5.5.5.5.#v.:V l05./ 4$$If!vh5.5.5.5.5.5.5.#v.:V l05./ 4$$If!vh5.5.5.5.5.5.5.#v.:V l05./ 4$$If!vh5.5.5.5.5.5.5.#v.:V l05./ 4$$If!vh5.5.5.5.5.5.5.#v.:V l05./ 4$$If!vh5.5.5.5.5.5.5.#v.:V l05./ 4$$If!vh5.5.5.5.5.5.5.#v.:V l05.48@8 Normal_HmH sH tHF@F Heading 1$@&5CJmHsHuB@B Heading 2$@&6mHsHuB@B Heading 3$@&5mHsHu>@> Heading 4$$@&a$5R@R Heading 5$@&]^5mHsHuDA@D Default Paragraph FontVi@V  Table Normal :V 44 la (k@(No List 0U@0 Hyperlink>*B*4B@4 Body Text$a$\C@\ Body Text Indent$dha$CJmHsHtH u<P@"< Body Text 2$a$CJ( 01LM.qr  .5;AHIX^djqr{ %5DTUW]bgkost  "',045AGLQV[`aouz %+17=BCOV\bhmrs|!!!"-#p$%%0&2&;&u(v((000000(00000(00080000H00000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00(0(000000000000\~&B6IXb(e4=]^-CCNDDD(E~EEIfJxJJJJK>KVKKKKK&LLL~LLLM2M`MMMMNBNvNNNNW(e356789:;<>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\(e(X /679RTvx}~LMln  "#)*01:;>?FHMNTU]^efhistz{#'(+/9:=?GHKLQRYYacdijqs{|  ),78ABBJKNP_`ijmnprtuvwxy  $%./1279?GOPZ[]^deghtu}~  $%(9=>IJLMUV]^himn|}      # $ & ' ) * - . 8 9 @ A I K S T U V Z [ b d { |     j k   E I % % # $ : : M O wwz{KKKL7<>@FGJKXY^_z| !#pr|} HI]^qr~    ,-7:?CJKMNUVabcdnoqr{|  TUW]bt "5AGLaouz#%*+0CUV[\asb c 4!6!!!!!""""d"j"""""",#-#3#@###$$i%j%%%0&;&;&@&J&N&V&&&&&&&+'7'N'Q'R'\''''''''B(J(v(((((((((((((( /6KMHX8' ) d -.|pr   -.45:;@AGIWX]^cdijprz{~  $%45CDSUW]at !5@GKanuy   $%*+0CNOUV[\as{|!!!",#-#?#@#o$p$%%%%/&N'Q'v(((33333333333333b~%%0&1&2&&G''((}|9B0^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.}|9$/($qg% '|!(z1#5)_?!CVD^I1V* \Bm;v7L<"T--2p!;  .5;AHIX^djqr{ %5DTUW]bgkost  "',045AGLQV[`aouz %+17=BCOV\bhmrs|!!%G'(sH@t(t(5=BBt(t(88 8 8888!( (@D@$L@(0@UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"1 h({f.{f,{f"I"I24d((+2HX(?;2#Uzgoj lucerne na kalciziranim tlima KrunoslavZdenko Loncaric Oh+'0 ( H T ` lx$Uzgoj lucerne na kalciziranim tlima Krunoslav Normal.dotZdenko Loncaric5Microsoft Office Word@V@@^@(Ϛ@̣"՜.+,D՜.+,T hp  KRUNOI( $Uzgoj lucerne na kalciziranim tlima Title 8@ _PID_HLINKSAhm]mailto:kkaralic@pfos.hr  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_abcdefghjklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FgData `1TableiRHWordDocument*SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q