ࡱ> tvsq`bjbjqPqP 4::.jjjj,66666666QSSSSSS$ hw66w664066QQ6* j24dr.rr 6|$666ww 666   Kompjutorski model izrade preporuka gnojidbe i ekonomske analize ekoloake biljne proizvodnje Z. Lon ari, Ru~ica Lon ari, Tihana Tekli, Meri Engler, K. Karali, Brigita Popovi Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Trg Sv. Trojstva 3, HR-31000 Osijek, zdenkol@pfos.hr Sa~etak Porast ekoloake poljoprivrede u cijelom svijetu utjecao je i na razvoj ekoloake poljoprivrede u Hrvatskoj. Postojei zakoni i pravilnici za ekoloaku poljoprivredu zahtijevaju kontinuiranu analizu kvalitete i kontaminacije tla i gnojiva. Ovaj komjutorski program za izradu gnojidbenih preporuka i ekonomsku analizu ekoloakog bilinogojstva kreiran je kao pomo farmerima u edukacijskom, savjetodavnom i analiti kom smislu. Program se sastoji od tri osnovna dijela: odreivanje pogodnosti tla za ekoloako bilinogojstvo, izra un gnojidbene preporuke i ekonomska analiza. Pogodnost tla zasniva se na koncentraciji atetnih i toksi nih tvari u tlu, s posebnim osvrtom na razinu humusa ako je ona ni~a od 2%. Gnojidbene preporuke zasnivaju se na iznoaenju hraniva, analizi tla i gnojivima dozvoljenim u ekoloakom bilinogojstvu. Ciljni prinosi i prinosi koji se posti~u u ekoloakom bilinogojstvu ni~i su u odnosu na konvencionalnu poljoprivredu, a koli ina godianje apliciranog duaika organskim gnojivima limitirana je na 170 kg ha-1 te je zbog toga raspolo~ivost duaika koriatena kao limitirajui initelj visine ciljnog prinosa. Trei dio programa uklju uje pojednostavljenu ekonomsku analizu ekoloakog bilinogojstva. Program korisniku dozvoljava promjenu koli ina, cijena i troakova koji su u programu postavljeni na odreenu po etnu vrijednost. Prema tome, vrlo je jednostavno usporediti razli ite proizvodne uvjete i analizirati ekonomsku va~nost plodnosti tla, ulaganja u proizvodnju, cijena ili bilo kojeg drugog initrelja. Ekoloaki poljoprivrednici u Hrvatskoj pokazali su veliki interes za pomo u educiranju i savjetima, ali trnutno ipak nisu spremni u potpunosti suraivati. Klju ne rije i: sustav za donoaenje odluka, ekoloaka poljoprivreda, fertilizacija, analiza troakova, profitabilnost Uvod Uzgoj biljaka zahtijeva aplikaciju gnojiva u koli inama koje odgovaraju zahtjevima biljke i staniata, a uva~avaju i aspekte profitabilnosti u specifi nim proizvodnim i tr~ianim uvjetima. poveavanje ekoloake proizvodnje diljem svijeta utjecalo je i na hrvatsku poljoprivredu i Sabor je 2001. godine donio zakone i pravilnike kojima regulira ekoloaku poljoprivrednu proizvodnju. Prema postojeoj legislativi uporaba tla i gnojiva u ekoloakoj poljoprivredi podrazumijeva kontinuiranu kontrolu kvalitete i posebice kontaminiranosti tla i gnojiva. U 2003. godini 62 proizvoa a upisana su u upisnik proizvoa a u ekoloakoj proizvodnji, a tijekom 2004. godine joa 68. Znaju li oni dovoljno o zakonskim regulativama, obavezama i mogunostima s aspekta gnojidbe, zaatite bilja, kvalitete tla i gnojiva, profitabilnosti, strukturi troakova proizvodnje, tr~iatu i prinosu u ekoloakoj poljoprivredi? Da li je njihova vizija ekoloake poljoprivrede zapravo tzv. "povijesna slika" ekstenzivne poljoprivrede ili su orijentirani prema optimalnom financijskom rezultatu? Ovaj kompjutorski program mo~e pomoi jer je kreiran kao sustav za donoaenje odluka, uklju uje legalne obaveze i ograni enja u uporabi gnojiva u okviru gnojidbenih preporuka kao i alat za ekonomsku analizu. Stoga se mo~e upotrijebiti u razli ite edukacijske, savjetodavne, predikcijske ili analiti ke svrhe. Cilj ovoga rada je opisati takav kompjutorski program i istai neke probleme ekoloakog bilinogojstva u Hrvatskoj. Materijal i metode Zakoni i pravilnici uklju eni u program doneaeni su tijekom 2001. i 2002. godine, a program je kreiran koristei rezultate razli itih gnojidbenih pokusa u isto noj Hrvatskoj (Lon ari et al.1999b, 1999c, 2003a). Takoer, koriateni su i objavljeni rezultati drugih autora i organizacija (IFA, 2004). Ekonomska analiza koja ini veliki dio programa kreirana je na temelju analize gnojidbenih pokusa i anketnog istra~ivanja s proizvoa ima u Hrvatskoj. Cijene ugraene u program su prosje ne cijene ili za Osje ko-baranjsku ~upaniju ili za cijelu Hrvatsku. Anketnim istra~ivanjima obuhvaeno je 45 ekoloakih proizvoa a u Hrvatskoj registrioranih 2003. godine prvo telefonskim kontaktom, a zatim i anketom u pisanoj formi. Rezultati s diskusijom Kompjutorski program sastoji se od tri glavna dijela: odreivanje pogodnosti tla za ekoloaku poljoprivredu, izra un gnojidbene preporuke i ekonomska analiza. Pogodnost tla zasniva se na koncentraciji atetnih i toksi nih tvari u tlu ekstrahiranom zlatotopkom. Prag pogodnosti je specifi an za pojedine elemente: 0,8 mg kg-1 za Cd i Hg, 10 za Mo i As, 30 za Ni i Co, 50 za Cr, Cu i Pb te 150 mg kg-1 za Zn, i nije uvjetovan ostalim svojstvima tla koja odreuju kvalitetu tlaand are independent of other measures of soil quality (kao npr. sadr~aj humusa ili pH reakcija tla). Ukoliko je koncentracija ni~a od dozvoljene (prag pogodnosti), program nastavlja sa slijedeim koracima, a u suprotnom aplikacija nakon upozorenja na previsoku koncentraciju prestaje s radom. Slijedei se korak odnosi na humus, a samo ako je koncentracija humusa niska program savjetuje da je po~eljno da bude viae od 2% humusa. Ipak, treba rei da je sadr~aj humusa vrlo bitan pokazatelj plodnosti tla i ima odgovarajui zna aj u drugom dijelu programa gdje se pomou prora una mineralizacije izra unava optimalna gnojidba duaikom. Gnojidbene preporuke zasnivaju se na iznoaenju hraniva ciljnim prinosom, na rezultatima analize tla i gnojivima dozvoljenim u ekoloakom bilinogojstvu. Za izra unavanje preporuke gnojidbe neophodne su slijedee analize tla: pH reakcija tla i KIK za preporuku kalcizacije, sadr~aj humusa i mineralnog duaika za gnojidbu duaikom, raspolo~ivi fosfor i pH tla za preporuku gnojidbe fosforom, raspoo~ivi kalij i tekstura za preporuku gnojidbe kalijem, raspolo~ivi mikroelementi, sadr~aj humusa i pH za preporuku gnojidbe sa Fe, Zn, Mn, Cu i B. U program je ugraena jednostavna formula za preporuku gnojidbe duaikom: kg N ha-1 = iznoaenje kg N ha-1  kg Nmin ha-1  mineralizirani N kg ha-1 (Lon ari et al., 2003b). f h j   * , 8 : D F J L f h j l z |  v ٽٴ٨yhCJaJhhhCJaJ!HhCfhhhCJaJhhCJaJhCJaJmH sH h` 5CJaJh` 6CJaJh` h` CJaJhcCJaJh` CJaJ h` ha5B*CJaJphhc5B*CJaJph.h j   , HJ46@###)))f2ag  !@h`hgd $h`ha$gdgdZh $T`Ta$gd h`hgdh $T`Ta$gdhgd` v 26>@DFZ\nprt(,FHJhjvֽhhCJaJmH sH hh6CJaJh66CJaJhhCJaJh'/CJaJh4eCJaJhB%5CJH*aJhB%5CJaJhB%5hhCJaJhB%5hB%5CJaJhB%5CJaJmH sH 8vx|~046>@JLZ\np h;gh;gB*CJaJphh;gB*CJaJmH phsH h` CJaJh` 5CJaJhhCJaJh66CJaJh`hhCJaJmH sH hhCJaJmH sH hhhhCJaJ<"$&(68VXZ\jlrt024BNln   * , 6 8 L N f h z | "ȽhshsB*CJaJphhsB*CJaJmH phsH hsCJaJhsCJaJmH sH hshsCJaJhsB*CJaJphh;gB*CJaJphh;gB*CJaJmH phsH h;gh;gB*CJaJph6""######$$$$$$$&$,$.$0$2$@$B$J$L$R$T$X$Z$h$v$x$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$%%"%$%&%(%0%2%8%:%L%ȸhGvB*CJaJphhGvhGvB*CJaJphhGvB*CJaJmH phsH hZhCJaJhZh5CJaJhsh` CJaJhsB*CJaJphhshhB*CJaJph,B,F,H,L,N,R,T,V,X,\,f,j,l,p,r,t,v,z,,,,,,,,,,,ɶɶɶɶɶɶɶ h_hhB*CJH*aJph%hhhhB*CJaJmH phsH h_hhB*CJaJphh_CJaJh_B*CJaJmH phsH h_h_B*CJaJphA,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,, ----2-4-:-<-D-F-N-P-V-X-j-l-r-x-z-------ξξݭξݗ}}}}2HhCfhhhhB*CJaJmH phsH *HhCfh_hhB*CJaJph h_hhB*CJH*aJphh_B*CJaJmH phsH h_hhB*CJaJph%hhhhB*CJaJmH phsH h_h_B*CJaJph1---------------6.8.<./f2z2|22жАufuZJ;JhhB*CJaJphhB*CJaJmH phsH hB*CJaJphh_hhB*CJaJphh_B*CJaJphh_h_B*CJaJphh_B*CJaJmH phsH *Hh6Dfh_hhB*CJaJph2Hh6DfhhhhB*CJaJmH phsH *HhCfh_hhB*CJaJph2HhCfhhhhB*CJaJmH phsH 2222222222222222222233$3&3,3.30323D3F3\3^3`3b3l3n3t3v33333333333333333444 444 4$4(4*4:4<4B4D4F4H4N4P4T4V4h4j44444444444444hB*CJaJmH phsH hhB*CJaJphX44444444444455 5 55555"5$5*5,50525D5F5V5X5h5l5x5z5555555555555555r6v6z6~6666666666,707274767:7hhhB*CJaJph%hhhhB*CJaJmH phsH hB*CJaJphhB*CJaJmH phsH hhB*CJaJphC:7>7D7L7N7V7X7\7^7`7b7f7j7p7t7v7x7~777777777777777777777777VWWWஙph4ehhB*CJaJphh4eB*CJaJphUh B*CJaJph(hhhhB*CJH*aJmH phsH %hhhhB*CJaJmH phsH hhB*CJaJphhB*CJaJmH phsH hhhB*CJaJph hhhB*CJH*aJph,Na procjenu mineralizacije duaika utje e sadr~aj humusa, pH, prosje na temperatura tla tijekom vegetacije te trajanje vegetacije usjeva (Lon ari et al., 2003c). Formule za fosfor i kalij su sli ne: kg ha-1 = iznoaenje kg ha-1 FP (ili FK). FP (0-2) i FK (0-1.5) su faktori koji ovise o pH ili teksturi tla, te o koli ini raspolo~ivog fosfora i kalija utvrenoj AL metodom (Vukadinovi et al., 1996). Ciljni prinosi i prinosi koji se posti~u u ekoloakom bilinogojstvu ni~i su u odnosu na konvencionalnu poljoprivredu, a koli ina godianje apliciranog duaika organskim gnojivima limitirana je na 170 kg ha-1 te je zbog toga raspolo~ivost duaika koriatena za korekciju visine ciljnog prinosa, a samim time i gnojidbenih preporuka. Kona ni korak u izradi gnojidbene preporuke je izra un potrebnih koli ina gnojiva prema izra unatoj optimalnoj koli ini hraniva u gnojidbi i koncentraciji hraniva u gnojivu (vapno ili dolomit za kalcizaciju, stajnjak, kompost ili drugo organsko gnojivo, kalijeva sol, fosforiti ili druga gnojiva i minerali). Takoer, korisnici programa mogu prema rezultatima analiza vlastitih gnojiva promijeniti koncentracije hraniva koje su za pojedina gnojiva u programu postavljene kao po etne vrijednosti. Poato svako organsko gnojivo kupljeno s neke druge ekoloake farme mora biti analizirano, program uklju uje i test pogodnosti organskog gnojiva zasnovan na dozvoljenim koncentracijama teakih metala. Trei dio programa je ekonomska analiza ekoloakog bilinogojstva. Struktura troakova u programu je napravljena prema istra~ivanjima provedenim anketiranjem proizvoa a (Lon ari et al., 1999a). U programu su omoguene promjene strukture i iznosa troakova (sjeme, gnojiva, troakovi mehanizacije, nadnice i sl.) te je vrlo jednostavno usporeivanje razli itih proizvodnih uvjeta i analiziranje ekonomske va~nosti plodnosti tla, ulaganja u proizvodnju, cijena i svih ostalih initelja. Ekonomski dio programa uklju uje izra un ukupnog prihoda, varijabilnih troakova, fiksnih troakova i profita. Varijabilni troakovi mijenjaju se promjenom opsega proizvodnje, a uklju uju troakove: sjemena ili presadnica, pesticida, gnojiva, uslu~ne mahanizacije, goriva, ulja i maziva, analize tla i gnojiva, nadnica i ostale troakove specifi ne za pojedine proizvodnje. Telefonsko anketiranje 45 ekoloakih proizvoa a registriranih 2003. godine pokazalo je njihovu veliku zainteresiranost za edukaciju (93%) i spremnost za suradnju uklju ujui i prikupljanje podataka za validaciju opisanog programa. Meutim, samo 14 proizvoa a (31%) zaista je ispunilo anketu koja je nakon telefonskog razgovora poslana poatom. Literatura International Fertilizer Industry Association. 2004. www.fertilizer.org/ifa Lon ari, R., Toli, S. and Ranogajec, Lj. 1999a. Efficiency of Vegetable Production in Donji Miholjac. Poljoprivreda 2: 61-66. Lon ari, Z., Tekli, T., Berti, B., Jug, D. and Vidovi, I. 1999b. The concentration and removal of nutrient by brassicas. Poljoprivreda 2: 47-51. Lon ari, Z., Tekli, T., Lon ari, R., Vidovi, I. and Jug, D. 1999c. The plant population influence on yield and market price influence on profit of high tunnel grown bell pepper. Poljoprivreda 2: 53-59. Lon ari, Z., Tekli, T., Paradjikovi, N. and Jug. I. 2003a. Influence of Fertilization on Early Savoy Cabbage Yield. Acta Hort. 627: 145-152. Lon ari, Z., Vukadinovi, V., Berti, B. and Tekli, T. 2003b. Calculator for the Brassicas Fertilization Recommendation. Acta Hort. 627: 153-160. Lon ari, Z., Vukadinovi, V., Berti, B. and Tekli, T. 2003c. The Optimizing of N-Fertilization by Soil Organic Matter Mineralization. Proc. 14th Intl. Symposium of Fertilizers CIEC, Debrecen, Hungary 22-25 June. p. 112-118. Vukadinovi, V., Lon ari, Z. and Tekli, T. 1996. The Implement of the AL-method in Fertilizer Recommendations in Agriculture. Proc. 18th Intl. Conf. Information Technology Interfaces ITI'96, Pula, Croatia 18-21 June. p. 313-318. ABSTRACT Computer system for fertilizer recommendations and economic analyses of ecological production of field crops in Croatia The increase in organic farming all over the world has influenced its development within Croatian agriculture. Existing laws and regulations for organic farming require ongoing analyses of soil and fertilizer quality and contamination. This computer system for fertilizer recommendation and economic analyses of field crops organic production has been created to help farmers in educational, advisory and analytical ways. The computer program is based on existing laws and regulations, and composed of three major parts: testing of soil suitability for organic farming, calculating fertilizer recommendations and economic analysis. The soil suitability testing is based on the concentration of harmful or toxic components in soil, with a separate recommendation that humus content is higher than 2%. Fertilizer recommendations are based on nutrient removal, soil analyses and the fertilizers allowed in organic farming. Expected and achieved yields in organic farming are lower than in conventional farming and the amount of nitrogen applied by organic fertilizer is limited to 170 kg ha-1; therefore nitrogen availability is used for estimating target yield limitations. The third part of the program includes simplified economic analyses of organic farming. All amount, price or cost structure changes are allowed. Thus, it's very simple to compare different production conditions, and to analyze the economic importance of soil fertility, production investments, prices or any other factor. The organic farmers in Croatia have shown a great interest in receiving help in education and advice, but at the moment aren t ready to cooperate more completely. Key words: decision support system, organic farming, fertilization, costs analysis, profitability WW W$W(W*W.WWDWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWXXݰ𠑠ݰ|k||| h4ehhB*CJH*aJph(hhhhB*CJH*aJmH phsH h4eh4eB*CJaJphh4eB*CJaJmH phsH  h4ehhB*CJH*aJphh4eB*CJaJphh B*CJaJmH phsH %hhhhB*CJaJmH phsH h4ehhB*CJaJph*XX$X&X.X0X:XX@XDXFXLXNX^X`XfXhXjXnXpXrXtX|X~XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXYY Y YY$YZZ ]ʻ௻h4eCJH*aJh4eCJaJ%hhhhB*CJaJmH phsH h4eB*CJaJphh4ehhB*CJaJph*HhDfh4ehhB*CJaJphh4eB*CJaJmH phsH h4eh4eB*CJaJph6 ]]]] ]"]0]2]6]8]N]R]b]f]t]v]|]~]]]]]]]]]]]]]]]]]^^^^^^_ _2_6_D___aalbnbtbvb|bbbbbbbŹŹŹŹ%hhhhB*CJaJmH phsH hJahhB*CJaJphhJaB*CJaJphh4eB*CJaJphh4eh4eB*CJaJphh4eB*CJaJmH phsH h4ehhB*CJaJph;bbggvjxjzjjjRmnlpppqqZr^rtttƳq^KK66(hhhB*CJH*aJmH phsH %hh B*CJaJmH phsH %hhB*CJaJmH phsH hhhB*CJaJph%hhhB*CJaJmH phsH hShaQ5CJaJhgt75CJaJhaQhaQCJaJ%h hhB*CJaJmH phsH h B*CJaJphh h B*CJaJphhJahJaB*CJaJphhJahhB*CJaJphgxjzjj(k(lRmnp8qsttttuuʂ̂$a$gd $a$gdgt7gdS ^`gdhgdhgdhgdaQ$a$gdh  !@h`hgd tttttuuuuuuuuUx#1O4A \ ` > y~-P<xX,aQIEO ?K_"si6O^n82{/w4[t> .s26:Lfhz&9DGyY0Y\C`'qKzIGS)R _..y_0@j.j.|6=77j.j. .  "$&*,.4VUnknown Joanna StoneJoanna Stone20041209T082621920J Joanna StoneG: Times New Roman5Symbol3& : Arial?5 : Courier New5& zaTahoma"1tF{ftF'T'T!24d.. 2QHX)?zI2BIntenzitet disanja tla kao indikator mineralizacije organske tvariZdenko LoncaricZdenko LoncaricOh+'0(< T`    DIntenzitet disanja tla kao indikator mineralizacije organske tvariZdenko Loncaric Normal.dotZdenko Loncaric14Microsoft Office Word@@8u+@' @ʴ'՜.+,04 hp   PF OsijekT. CIntenzitet disanja tla kao indikator mineralizacije organske tvari Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKMNOPQRSUVWXYZ[\]^_`abdefghijlmnopqruRoot Entry FwData L1TableTrWordDocument4SummaryInformation(cDocumentSummaryInformation8kCompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q