Pregled bibliografske jedinice broj: 205029
Stratigrafija krednih naslaga otoka Visa (Jadransko more, Hrvatska)
Stratigrafija krednih naslaga otoka Visa (Jadransko more, Hrvatska) // Knjiga sažetaka = Abstracts book : 3. hrvatski geološki kongres = Third Croatian Geological Congress / Velić, Ivo ; Vlahović, Igor ; Biondić, Ranko (ur.).
Zagreb: Hrvatski geološki institut, 2005. str. 73-74 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 205029 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Stratigrafija krednih naslaga otoka Visa (Jadransko more, Hrvatska)
(Stratigraphy of Cretaceous Deposits of the Island of Vis (Adriatic Sea, Croatia))
Autori
Korbar, Tvrtko ; Husinec, Antun ; Palenik, Damir ; Fuček, Ladislav ; Vlahović, Igor ; Sokač, Branko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Knjiga sažetaka = Abstracts book : 3. hrvatski geološki kongres = Third Croatian Geological Congress
/ Velić, Ivo ; Vlahović, Igor ; Biondić, Ranko - Zagreb : Hrvatski geološki institut, 2005, 73-74
ISBN
953-6907-07-0
Skup
3. hrvatski geološki kongres
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 29.09.2005. - 01.10.2005
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
kreda; stratigrafija; plitkomorski karbonati; otok Vis; Hrvatska
(Cretaceous; stratigraphy; shallow marine carbonates; island of Vis; Croatia)
Sažetak
Otok Vis čini prostranu antiformnu strukturu, pravca pružanja istok – zapad. U području Komiškog zaljeva u krilima nalazimo slijed naslaga kredne starosti, koji je u tektonskom (dijapirskom) kontaktu s trijaskim vulkanogeno-sedimentno-evaporitnim kompleksom u jezgri. Detaljni litostratigrafski stupovi snimljeni su kroz kredne plitkomorske karbonate duž zapadnih obala otoka Visa. Analizom lito- i biostratigrafskih podataka prikupljenih tijekom snimanja i obrade stupova dobiven je jasan uvid u stratigrafiju, te su izdvojene neformalne jedinice koje odgovaraju formacijama i članovima. Neke jedinice litološki i stratigrafskim položajem odgovaraju ranije izdvojenim jedinicama na širem području, pa su neformalni nazivi tih jedinica preuzeti iz ranijih radova. Najstarije naslage karbonatnog slijeda čine neokomski dolomiti peritajdalnih obilježja. Monotoni slijed peritajdalnih ciklusa metarskih debljina prekinut je u donjem aptu izmjenom nekoliko litotipova vapnenaca istaloženih u uvjetima izražene paleookolišne dinamike. Sljedeći markantni horizont nalazi se u gornjem dijelu albskih naslaga, a obilježavaju ga orbitolinidno-radiolitidna litosoma i decimetarski horizonti laporovitog materijala, koji odgovaraju stratigrafskoj razini tzv. “ kvarcnih pijesaka“ . Ponovni izostanak peritajdalnih ciklusa s naznakama otvorenije cirkulacije obilježava početak gornjocenomansko– ?donjoturonske jedinice koju čine masivni i nodularni vapnenci s većim ili manjim udjelom bioklasta školjkaša, debeloljušturastih radiolitida i kaprinida. Pojava fenestralnih madstona s vrlo oskudnim fosilnim sadržajem, a naviše i brojnih eolisakusa, obilježava početak najmlađe turonsko– ?konijačke kredne jedinice na otoku Visu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Hrvatski geološki institut
Profili:
Ladislav Fuček
(autor)
Branko Sokač
(autor)
Antun Husinec
(autor)
Damir Palenik
(autor)
Igor Vlahović
(autor)
Tvrtko Korbar
(autor)