Naslov
Međuodnos izravnog oporezivanja potrošnje i olakšica u hrvatskome poreznom sustavu
(The interaction of direct consumption taxation and tax reliefs in the Croatian tax system)

Autori
Blažić, Helena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Ekonomski fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
08.04

Godina
1999

Stranica
390

Mentor
Sever, Ivo

Ključne riječi
direktno oporezivanje potrošnje; porez na dohodak; porez na dobit; porezne olakšice;
(direct consumption taxation; personal income tax; corporate income tax; tax reliefs)

Sažetak
Hrvatska je prva zemlje u svijetu, koja je prihvatila koncept potrošno utemeljenog izravnog oporezivanja, kako na razini pojedinca, tako i poduzeća i to tzv. alternativni model. U usporedbi s dohodovnim konceptom, može se reći da se radi o posebnim olakšicama za dohotke od kapitala odnosno uloženi kapital. Polazeći od danog sustava, koji je uspoređen is dohodovnim konceptom, svrha je rada utvrditi kompatibilnost nestandarnih olakšica s postojećim sustavom, te njihove različite učinke efikasnosti i pravednosti, kao i postojećih standardnih olakšica i njihovih modifikacija. Za razliku od standardnog modela oporezivanja potrošnje, gdje se isključivanjem olakšica tj. stavaka koje nisu niti potrošnja niti štednja iz porezne osnovice na godišnjoj razini, ostvaruje i njihovo neoporezivanja na životnoj razini, taj učinak izostaje u hrvatskome sustavu. Načelo porezne sposobnosti daje opravdanje za olakšice u vezi s troškovima stjecanja dohotka od rada (objektivno - ekonomsko neto načelo). Za razliku od njih, gdje je argumentacija slična kao i kod dohodovnog koncepta, kod olakšice za obrazovanje postoji i dodatna argumentacija neutralnosti odnosno horizontalne pravednosti zbog dodatne porezne diskriminacije investicija u ljudski kapital kod alternativnom modela. Opravdanje za olakšicu za dobrotvorna davanja obitelji ne može se tražiti u načelu porezne sposobnosti, već ostvarenju učinaka efikasnosti. Cost-effectiveness analizom se dokazalo da je ova olakšica efikasna. Pri tome je, dinamički računano, utvrđen fiskalni odljev od cca 0,6-0,8 prihoda poreza na dohodak. Inače, gubitak poreznih prihoda bi bio nešto veći u slučaju uvođenja olakšice za zdravstvene izdatke - cca 4,2 prihoda poreza na dohodak odnosno olakšice za cjelokupne obrazovne izdatke obitelji - cca 2,5%. Simulacijom je dokazano da bi se tehnikom poreznog kredita, odobrenog po opadajućoj ljestvici, moglo olakšice za medicinske izdatke i obrazovanje koristiti i u svrhe postizanja učinaka povećanja vertikalne pravednosti (mjerene tehnikom Suitsovih indeksa i provjerene Gini koeficijentima). Također bi se trebala povećati osnovna (osobna, kao i obiteljske olakšice, jer se u protivnom oporezuje egzistencijalni minimum, što ima i negativne učinke efikasnosti. Nadalje, obiteljske bi se olakšice moglo transformirati u refundirajući porezni kredit, pri čemu bi se mogla izvršiti i eventualna integracije s dječjim doplatkom. Na razini poduzeća, olakšica tipa ubrzane amortizacije ne daje iste učinke kao u zemljama dohodovnog koncepta, jer se upravo zaštitnom kamatom neutralizira rezultirajuća porezna ušteda. Iako zaštitna kamata ima prednosti financijske i investicijske neutralnosti, znatan je i njen porezni izdatak, koji iznosi oko trećine prihoda ovog poreza (ukoliko se računa na temelju pozitivne porezne osnovice i pozitivne porezne obveze) odnosno čak i polovine prihoda ovog poreza (ukoliko se uzmu u obzir i buduća uvećanja porasta potraživanja za budući povrat poreza zbog većeg prijenosa gubitka unaprijed). Uvažavajući iskustva zemalja u razvoju, kao i tranzicijskih ekonomija, uputnije bi bilo, ukoliko se želi dati dodatni poticaj investicijama, primijeniti tehniku, koja daje trenutnu i sigurnu koristi, i to za nove investicije, npr. investicijski porezni kredit. Istraživanje je istodobno istaknulo i argumente u korist uvođenja poreza na imovinu, te uključivanja nasljedstava i darova, te iznadprosječnih dohodaka od kapitala na individualnoj razini u poreznu osnovicu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA