ࡱ> vxu5@bjbj22 .XX;7bbbjLt8<,$t,"\\"~~~~~~K!M!M!M!M!M!M!$"R4%q!u~~~~~q!~~!~,~~K!~K!BV? @!~P HM$L ?! !0," x%%!d4@d|@%!<~~~~~~~q!q!ttD f"ttMr. sc. Dragan Damjanovi Sveu iliate u Zagrebu Filozofski fakultet HR  10 000 Zagreb, Ivana Lu ia 3 E-mail: poganovci@yahoo.com Klju ne rije i: Fran Funtak Josip Gossein Rudolf `vagel - Leai Sakralna arhitektura Drveni Be , bolnica kod Braadina Vukovar Kapela na ergaju kod Braadina Vukovarski in~enjer Fran Funtak (1881. - 1960.) meu najplodnijim je arhitektima Slavonije u prvoj polovini 20. stoljea. Od svoga povratka sa akolovanja u Budimpeati, 1905. godine, do smrti, 1960. projektirao je bezbrojne mostove, stambene i javne objekte, sinagoge i crkve. Unutar njegova opusa kvalitetom se osobito isti u sakralni objekti. Crkve koje je projektirao u Batini u Baranji, zatim u tada njema kom selu Krndiji kod akova, te gradiu `idu u sredianjem dijelu Srijema predstavljaju nesumnjivo najbolje sakralne graevine meuratne Slavonije. Crkva u Krndiji remek djelo je art  deco arhitekture, aidska pokazuje jasne odjeke njema kog ekspresionizma, dok je batinska na pola puta izmeu art  decoa i moderne. Kao Ovaj tekst obrauje najmanje sakralno zdanje koje je Funtak parojektirao, kapelu u ergaju, aumi nedaleko sela Braadina, izmeu Vukovara i Vinkovaca. arhitekta za tada najzna ajnije novogradnje katoli kih crkvi u akova ko  srijemskoj biskupiji Funtaka je favorizirao tadaanji biskup Antun Akaamovi, pa je mogue kako je on inicirao i odabir upravo Funtaka kao projektanta ergajske kapele. Kapela se imala sagraditi izmeu Braadina i Vukovara, 2,7 kilometara udaljena od vukovarske kudeljare, uz samu cestu koja povezuje ova dva naselja, a u blizini mjesta gdje je, za vrijeme Prvog svjetskog rata, bio smjeaten austrijski ratni logor (nazivali su ga, vjerojatno posprdno, Drvenim Be om). Vojni logor Austro  ugarske vojske bio je jedan od najveih takove vrste u cijeloj Monarhiji. Njegovo lociranje u Braadin zasigurno je bilo uvjetovano strateakim razlozima. Prvo otvoreno bojiate Monarhije u Prvom svjetskom ratu, prema Srbiji, nalazilo se tek nekoliko desetaka kilometara ju~nije od lokacije logora. Ispo etka je bolnica bila namijenjena isklju ivo lije enju osoba oboljeli od zaraznih bolesti, no kako se rat sa Srbijom i Crnom Gorom i u Srijemu i u Bosni odu~io, tako je u Braadin po eo stizati i sve vei broj ranjenika. Braadinska bolnica bila je zapravo ogroman vojni logor, sa 7000 kreveta, vlastitim elektri nim instalacijama, krematorijem, pekarom, vlastitom stokom: kravama, volovima, ovcama, te uzgajaliatima peradi i kunia. Arhitektonski, bilo je rije  o izuzetno zanimljivom sklopu. Radijalno zasnovane ulice dijelile su naselje na 6 jednakih odsje aka, uz poseban, izdvojeni ulazni dio, uz cestu Braadin  Vukovar. Naselje je imalo dvije drvene crkve, te brojne barake sagraene od istog materijala. Upravo zbog materijala, od kojih je Drveni Be  bio sagraen, ve 1915. godine izbio je prvi po~ar u kojem su, meutim, stradale samo dvije graevine. Logor nee biti takve sree na kraju rata, kada je cijeli izgorio u golemom po~aru. Mogue je kako je zeleni kadar bio odgovoran za spaljivanje Drvenog Be a, budui da je u zadnjoj godini rata bio vrlo aktivan na slavonskom podru ju. Na mjestu logora, nakon zavraetka Prvog svjetskog rata, sagraena je drvena kapela kao uspomena na nj, koja se meutim ubrzo, vjerojatno po etkom tridesetih godina, sruaila zbog troanosti. Nije poznato da li je ova kapela ve bila locirana uz aumu ergaj, preko puta mjesta gdje se nalazio Drveni Be , ili na samoj njegovoj lokaciji. Bilo kako bilo, kada se odlu ilo podii novu graevinu, mjesto uruaene drvene, odlu ilo se je smjestiti je s ju~ne strane ceste, odmah uz rub ergajske aume. Kapela nije predstavljala samo mjesto uspomene na logor, ve je trebala slu~iti i puno prakti nijoj svrsi. Naime, kako katolici veinski pravoslavnog sela Braadina nisu imali svoju kapelicu, ergajska je trebala poslu~iti njima za povremene mise. Istodobno, dvadesetih godina nastaje naselje Lu~ac, izmeu Vukovara i Braadina, uglavnom od optanata iz Maarske, djelom i katolika, koji takoer nisu imali vlastitu crkvu, tako da bi i njima poslu~ila ova graevina. Podizana je kao zajedni ka zadu~bina dvaju vlastelinstava  Vukovarskog grofova Eltz i obli~njeg, Nuatarskog, grofova Khuen  Belassi. Prvotno, izrada projekta je dodijeljena lokalnom vinkova kom zidarskom majstoru, Josipu Gosseinu, no po svoj se prilici Eltzovima nije svidio, budui da su kasnije zadu~ili Frana Funtaka da na ini novi. Prvi projekt, Josipa Gosseina, predvia vrlo jednostavnu kapelu pravokutnog tlocrta s predvorjem. Gossein je predvidio da zidovi kapele budu zidani, a zvonik drven. Na glavno pro elje djelom se spuata krov, ime se zasigurno ~eli aludirati na narodno graditeljstvo. Brod se otvara velikim polukru~nim prozorima. I unutraanjost i vanjatina crkve vrlo je jednostavno raa lanjena, plitkim lezenama. Najraskoanija je trebala biti ~eljezna ograda na ulazu kapele s art  deco detaljima raa lambe. Oltar kapelice zamialjen je vrlo jednostavno, kao velika drvena pregrada s, zanimljivo, papinskom krunom na vrhu. Oblikovni jezik primijenjen na oltaru vrlo je blizak neoromanici, ato jasno govori o Gosseinu kao tradicionalnom i uvelike neukom majstoru, koji produ~uje, duboko u 20. stoljee, elemente arhitekture karakteristi ne za 19. stoljee. O Josipu Gosseinu znamo vrlo malo. Izvori tek navode kako je rije  o majstoru zidaru iz Vinkovaca, zasigurno jednom od brojnih zidara koji su tada djelovali i u veim i u manjim gradovima Slavonije, pa i u cijeloj Hrvatskoj. Vukovarskom se vlastelinstvu vjerojatno nije svidjela ovakva prejednostavna kapela, kao ni injenica da je projektira jedan lokalni zidar. Iz istih razloga oni predaju Franu Funtaku zadau da izradi nove nacrte. Kako e daljnji tekst pokazati, Funtakov je nacrt uvelike sli an Gosseinovom, ato se zasigurno mo~e tuma iti injenicom kako je Funtak, izraujui novi projekt, morao poativati osnovne parametre objekta zadane Gosseinovim nacrtom, vjerojatno jer je stariji nacrt ve uaao u proceduru kojom se htjela ishoditi graevna dozvola. Funtakov projekt za kapelu nastao je u srpnju 1936. godine. Odabir Funtaka kao projektanta kapele od strane Vukovarskog i Nuatarskog vlastelinstva bio je viae nego logi an. Funtak je tada apsolutno najplodniji, najzna ajniji, no istodobno i najkvalitetniji projektant u Vukovaru, koji je za Eltzove ve radio niz zna ajnih poslova od ponovnog premjeravanja njihova dvorca, preko projektiranja brojnih gospodarskih i sli nih zdanja kako u samom Vukovar, tako i na pustarama vlastelinstva oko grada, na Grabovu, Ov ari i Jakobovcu. Funtak projektira kapelu kao skromnu graevinu pravokutnog tlocrta s trijemom na ulazu i polukru~nom apsidom. Zidana je od opeke, s drvenim zvonikom postavljenim iznad trijema. Uporaba drvene grae za toranj, kao i spuatanje kroviata prema zabatu, te ostavljanje vidljivim greda krova na glavnom pro elju kapele, iako u Funtaka i u stambenoj arhitekturi raairen element, ve~u ovu kapelu s narodnim graditeljstvom ato nas ne treba uditi jer, ovisno o namijeni objekta, Funtak znade pozajmljivati motive i iz etnoloake graditeljske baatine, na ato ga je nesumnjivo naveo ruralan prostor u koji graevina sjeda. Samo u upotrebi drvene grae i oblikovanju kroviata nalazimo paralele s narodnim graditeljstvom, svi su ostali elementi raa lambe pro elja kapele karakteristi ni za Funtakov arhitektonski stil sredine tridesetih, negdje na pola puta izmeu art  decoa i moderne arhitekture Na uglove stupaca trijema postavlja motiv nekaneliranoga polustupa, s kvadrati nim postamentom i jednostavnom pravokutnom plo om kao kapitelom, isto kao na uglovima transepta 1937. godine nadograene crkve u selu Strizivojni. Sli an motiv polustupa postavljen je i na unutraanje uglove stubova trijema. Pro elje kapele u gornjemu se dijelu otvara s polukru~nim prozorom ili mo~da niaom predvienom za smjeataj skulpture, teako je sa sigurnoau ustvrditi. Sa strana niae  prozora, nalaze se dva kri~a, koje ponavlja i na ulaznom zidu u kapelu.    ( @  J  D :<LNZ0L>BF"n .Ӹ˰˰˰˰˰˰˰˨˨˨˨ˠ˗ˠˠ˨˨˨jh^F0JCJUaJ h^FCJh^Fh^FCJh^FCJaJhomCJaJh CJaJh^5CJ(\aJ(hV!CJaJh^CJaJh^5CJ\aJh^5CJ(aJ( h^5CJh^5CJ\hV!5CJ\34`  ( @ \  J L N P h$ (*B1p#p#p#p#p#p#tp#p#p#p#p#p#p#p#p#p#tp#p#p#p#p#p#p# p#$a$$`a$$a$$a$$a$ޑVX&Z!|!f%%( ())))R*b*v**:... /00B1@3T3n5555x687:7<777777&8(8<<(@*@FR׹ĹU!jh,Yh,Y0JCJUaJh,Yh,YCJaJh,YCJaJh,YhomCJaJh,Yh^CJaJjh^0JCJUaJhomCJaJh^CJaJAB17d;,@PBUJWh[]_Feg:pvwwwwwxxxy p#p# p#p#p#p#p#p#p# p#p#p# p#p#p#p#p#p#p#p#p#p# $ & Fa$gd^$ & Fa$$a$$`a$ $`a$gd,Y$a$ $`a$gdZIstovjetno rijeaene kri~eve nalazimo i na pro elju rimokatoli ke crkve Srca Isusova u `idu, te u unutraanjosti crkve u Strizivojni i Batini. Na bo ne zidove postavlja velike polukru~ne prozore. Prozorska stakla dijeli na niz pravokutnih malih okana. Zidovi kapele izmeu prozora raa lanjeni su jednostavnim lezenama. Unutraanjost kapelice ostavljena je potpuno neraa lanjenom, osim plitkih polukru~nih niaa prozora i pojasnice na spoju svetiata s brodom. Kapela je trebala biti vrlo malenih dimenzija. Predvorje je bilo kvadrati nog tlocrta 4,0 metra dugo i 4,0 metra airoko, dok je sam brod, zajedno sa svetiatem, bio dug 6,30 metara, a airok, kao i predvorje, 4,0 metara. Na kraju se valja osvrnuti i na oblikovno rjeaenje ulaznih vrata. Vrata su izraena od ~eljeza i podijeljena na polja vrlo karakteristi na u Funtakovoj arhitekturi tridesetih. Cijeli sredianji dio vrata dijeli na niz malih staklenih okana koji tvore motiv kri~a u sredini kojeg je kru~nica, identi no s rjeaenjem okana na prozorima batinske crkve. Gornji dio vrata ostavljen je neostakljen s okvirom kakav nalazimo u gornjim dijelovima prozora krndijske crkve (pravokutni ~eljezni ramovi spojeni pregradama pod pravim kutom). Za razliku od Gosseina, Funtak, na ~alost, ne izrauje nacrte za oltar kapele. Cijela njezina unutraanjost rijeaena je izuzetno jednostavno, bez gotovo ikakvih arhitektonskih elemenata. Unutraanjost nije bila presvoena, ve je imala strop. Rebro na prijelazu iz broda u svetiate u vraivalo je stropnu konstrukciju. Izvoenje zidarskih radova trebao je izvraiti Josip Wein, osje ki zidarski majstor, koji je izvodio sve Funtakove objekte u tom gradu 1922.  1923. godine. Osje ki se majstor sigurno bira kako bi se dobila vea kvaliteta izvedenog rada. Tijekom 1937. godine izraen je oltar namijenjen kapeli, s motivom  Madona od istiliata , kojeg su Eltzovi naru ili od mladog ~upanjskog skulptora Rudija `vagela  Leaia. Obraanje na jednog domaeg slavonskog kipara zasigurno je motivirano svojevrsnim loklapatriotizom. Leai je upravo sredinom tridesetih zavraio svoje akolovanje na Akademiji u Zagrebu (klasa R. Jeana Ivanovia i R. Frangeaa Mihanovia), a iza sebe je ve imao i Grand prix sa Svjetske kolonijalne izlo~be u Parizu iz 1931. godine. Radi u realisti nom stilu ponajprije plakete i portrete. Madona od istiliata nije bilo jedino njegovo djelo za sakralne prostore, radio je joa i glavni oltar u crkvi Svetog Mihovila u osje koj Tvri. Kome je trebala biti posveena kapela nigdje se direktno ne navodi. No, kako je Rudi `vagel trebao izraditi oltar posveen Madoni od istiliata, nesumnjivo je istom titularu bila posveena i cijela crkva. S obzirom na injenicu da se graevina namjeravala pretvoriti u hodo asni ki lokalitet, posveta Majci Bo~joj ini nam se joa uvjerljivijom. Neuobi ajen segment povijesti ove crkve svakako je namjerava orijentacija u smjeru istok  zapad,  dijalgonalno u odnosu na polo~aj ceste koja je povezivala Braadin s Vukovarom. Kako se nakon Tridentskog koncila katoli ke crkve naj eae orijentacijom prilagoavaju datostima terena, ovakav polo~aj kapele ini se vrlo neuobi ajenim. Mogue je kako se htjelo vraanjem na srednjovjekovnu orijentaciju crkvi oja ati veze s tradicijom, ato je tendencija koju smo ve primjetili i u oblikovnom jeziku objekta, s tim da se oblikovni tradicionalizam viae referirao na narodno graditeljstvo, dok se samo u orijentaciji osjea pozivanje na srednjovjekovno graditeljstvo. Meutim, mo~e se ponuditi i jedno drugo, vjerojatnije, objaanjenje. Kapela je svojim dijagonalnim polo~ajem u odnosu na cestu Braadin - Vukovar bila nastavak osi glavne ulice Drvenog Be a, dakle njezinom se orijentacijom, ako ne konkretnim polo~ajem na mjestu nekadaanje bolnice, odlu ila sa uvati memorija na zbivanja u Prvom svjetskom ratu i veza nove graevine sa starijim lokalitetom. Kapela, usprkos svim opse~nim pripremama, na kraju ipak nije bila realizirana. U po etku graenje je omeo nedostatak graevinske dozvole, koja je dobivena od strane Tehni kog odjeljenja Savske banovine tek 9. 3. 1937. godine, gotovo godinu dana nakon nastanka projekata za njezinu izgranju. No, i nakon ishoenja svih potrebnih dozvola, gradnja ipak nikako nije zapo injala, sasvim sigurno zbog nedostatka novca. Inicijative za izgradnju ponovno se aktualiziraju po etkom 1939., tako da se, krajem sije nja iste godine, produ~uje i graevna dozvola, s ciljem da se odmah zapo ne s izgradnjom. Tada je meutim ve bilo kasno. Skori po etak Drugog svjetskog rata i s njim povezana pomutnja u gospodarstvu, koja je pogodila i Eltzovo i Khuen  Belassijevo vlastelinstvo, onemoguili su realizaciju ovog zanimljivog objekta. Usprkos tomu ato nije realizirana kapela na ergaju predstavlja, u svojim projektima, zoran primjer kako se zamialjao manji sakralni objekt u tadaanjoj Slavoniji. Literatura: *** Gradnja zavjetne kapelice, Sremske novine, Vukovar, br. 4., 22. 1. 1938., str. 2 Antun Dorn, Razvoj zdravstvenih ustanova u Vukovaru, u: Medicinski centar Vukovar, Vukovar 1976., str. 135  136 Enciklopedija hrvatske umjetnosti II, Leksikografski zavod Miroslav Krle~a, Zagreb, 1996 Izvori: DAOS, Fond 13., Vukovarsko Vlastelinstvo Eltz (u citatima navodi se skraenica VUV) Podrijetlo ilustracija: Drveni Be , razglednica iz oko 1915. godine u vlasniatvu Zlatka Kara a u Zagrebu Josip Gossein, Kapela na ergaju, bo no pro elje, DAOS, Fond 13., VUV, kutija br. 346., god 1935/36 Josip Gossein, Kapela na ergaju, popre ni presjek, pogled prema ulaznim vratima, DAOS, Fond 13., VUV, kutija br. 346., god 1935/36 Josip Gossein, Kapela na ergaju, popre ni presjek, pogled prema svetiatu, DAOS, Fond 13., VUV, kutija br. 346., god 1935/36 Fran Funtak, Kapela na ergaju, bo no pro elje, DAOS, Fond 13., VUV., kutija 347., god. 1937., Fran Funtak, Kapela na ergaju, glavno pro elje, DAOS, Fond 13., VUV., kutija 347., god. 1937., Fran Funtak, Kapela na ergaju, popre ni presjek, pogled prema ulaznim vratima, DAOS, Fond 13., VUV., kutija 347., god. 1937., Fran Funtak, Kapela na ergaju, tlocrti, DAOS, Fond 13., VUV., kutija 347., god. 1937.,  DAOS, Fond 13., VUV., kutija 346., god. 1937., Kapela u aumi ergaj; Stati ki ra un-tehni ki opis  Antun Dorn, Razvoj zdravstenih ustanova u Vukovaru, u: Medicinski centar Vukovar, Vukovar 1976., str. 135 - 136  Dorn, navedeno djeo, str. 136  Dorn, navedeno djeo, str. 136  ***Gradnja zavjetne kapelice, Sremske novine, Vukovar, br. 4., 22. 1. 1938., str. 2  DAOS, Fond 13., VUV, kutija br. 346., god 1935/36  Planovi kapele preuzeti iz DAOS, Fond 13., VUV., kutija 347., god. 1937., umetnuti su u fascikl  Tekui spisi i razno , o kapeli i u Sremskim novinama, god. XLII., 22. 1. 1938., br. 4., str. 2.  DAOS, Fond 13., VUV., kutija 346., god. 1937., Kapela u aumi ergaj; Stati ki ra un-tehni ki opis  Tako 1935. godine Funtak projektira neku vrstu ladanjske kue Marije Gelis nedaleko Vukovar, s joa izrazitijom komponentnom narodnog graditeljstva.  DAOS, Fond 13., VUV., kutija 346., god. 1937., Kapela u aumi ergaj; Stati ki ra un-tehni ki opis  DAOS, Fond 13., VUV., kutija 347., god. 1937., s nacrtima su zajedno i spisi s tehni kim opisom kapelice koji detaljno navode materijale od kojih se podi~u pojedini dijelovi graevine  *** Gradnja zavjetne kapelice, Sremske novine, Vukovar, br. 4., 22. 1. 1938., str. 2  Biografski podaci o Rudolfu `vagelu  Leaiu prezueti su iz Enciklopedija hrvatske umjetnosti II, Leksikografski zavod Miroslav Krle~a, Zagreb, 1996.  DAOS, Fond 13., VUV., kutija 346., god. 1937., Kapela u aumi ergaj; Stati ki ra un-tehni ki opis  Isto  DAOS, Fond 13., VUV., kutija 347., god. 1937., Dopis savske banovine br. V  813  1937., 5. 3. 1937.  DAOS, Fond 13., VUV., kutija 349., god. 1939., Dopis Vukovarskog vlastelinstva br. 971/1939., od 20. 5. 1939., na Tehni ki odjeljak pri Sreskom na elstvu u Vukovaru; doslovno se ka~e  Poato je meutim od tog dana odobrenja do danas proalo 2 godine, mi smo naumili zapo eti sa samom izgradnjom, to uljudno molimo, da biste spomenutu graevnu dozvolu produ~ili na daljnje 2 godine, a mi emo svakako ovu gradnju izvesti joa tokom ove godine. PAGE  PAGE 5 RU>VBV`VdVDWFWJWWWXXbYYb\\\\]_______`*`aa a"abbb&ccccccdeeBeDef,g.gggghhhh^i`inipi jj"j.jj^kkkkkk@B: Title$a$5CJ0\tH hR@Rh Body Text Indent 2, uvlaka 2$`a$CJ<B@b< Body Text$a$CJaJU Z b!K"&(*.G/0Q? dld_}l?d_Q?  "& "& "& "& "& "&('1Q?`0Dg%&'(4Z(!!#9%&&(E*e.1B2C2D2E2F2R2S223r3s3{3333;44#555_6667778797:7;77818Q8889:::;<< ==z=6?7?@?A?B?M?N?O?R?0000000000p00p0000000000p00000p000p0 0 0 00000000000 0 0 000 000 0 0 0 0 0 0 0 0000000p000000p00000000000M900M900M900M90000M900M900 R >7???B?L?O?R?/0CDfg$)35YZ'(!!!!##8%9%%&&&((D*E*d.e.11A2F2Q2S233q3s3z3{33333:4;444"5#55555^6_66657;7=77S8888899:::::;;;<<<< = ===y=|=5?7?R?=(X((/)F2S222s3{333;7888:< ==7?R?;77?R?DraganDragan DamjanovicDragan DamjanovicDragan DamjanovicDragan DamjanovicDragan DamjanovicDragan DamjanovicDragan Damjanovicdubravka botica9 ~w cx)ty,HZa^`CJo(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`CJo(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.c9 )ty>OW ^/$ZomV!,Y^F  R?@Hp HQ? 068RUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"1d,Fꔦb>.do 5 r!~4d7? 3AH(?^$Kapela na ergaju kod Braadina, 1937Dragandubravka botica   Oh+'0  $0 L X dpx%Kapela na ergaju kod Bradina, 1937sofapeDragannragragNormalndubravka botica26rMicrosoft Word 10.0@ @*9@L>.՜.+,0P hp  Homend7A %Kapela na ergaju kod Bradina, 1937%Kapela na ergaju kod Bradina, 1937 TitleNaslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQSTUVWXYZ[\]^_`abcdfghijklnopqrstwRoot Entry F`u$Ly1TableR%WordDocument.SummaryInformation(eDocumentSummaryInformation8mCompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q