Pregled bibliografske jedinice broj: 204603
O subjektnim rečenicama uz obezličene glagole
O subjektnim rečenicama uz obezličene glagole // Od fonetike do etike : zbornik o sedamdesetgodišnjici prof. dr. Josipa Silića / Pranjković, Ivo (ur.).
Zagreb: Disput, 2005. str. 199-206
CROSBI ID: 204603 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
O subjektnim rečenicama uz obezličene glagole
(On subject sentences with impersonal verbs)
Autori
Mihaljević, Milan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Od fonetike do etike : zbornik o sedamdesetgodišnjici prof. dr. Josipa Silića
Urednik/ci
Pranjković, Ivo
Izdavač
Disput
Grad
Zagreb
Godina
2005
Raspon stranica
199-206
ISBN
953-6770-69-5
Ključne riječi
hrvatski jezik, subjektne rečenice, obezličeni glagoli, generativna gramatika
(Croatian language, subject sentences, impersonal verbs, generative grammar)
Sažetak
U članku se preispituje tradicionalna pretpostavka da su rečenične dopune uz obezličene glagole subjektne rečenice. Najprije se navode argumenti za takvu razredbu, a zatim argumenti koji govore protiv nje. Autor pokazuje da kriterij za razvrstavanje rečenica ne može biti mogućnost zamjene imenskom skupinom u određenom padežu, jer tada rečenične dopune uz obezličene glagole mogu biti razvrstane i među subjektne i među objektne rečenice jer kod nekih govornika mogu biti zamijenjene i imenicom u nominativu i imenicom u akuzativu. U suvremenim lingvističkim teorijama koje pretpostavljaju obostrano jednoznačan odnos između argumentne (tematske) i sintaktičke strukture te rečenice moraju u polaznoj sintaktičkoj strukturi biti na položaju izravnog objekta. Kao razlog za pomicanje imenskih skupina s položaja objekta na položaj subjekta uzima se potreba da se imenskoj skupini pridruži/provjeri padež. Isti bi razlog trebao vriijediti i za pomicanje rečeničnih dopuna, a to znači da odgovor na pitanje jesu li rečenične dopune uz obezličene glagole subjektne ili objektne rečenice ovisi o tome može li rečenica imati padež. Neki primjeri pokazuju da za takvu pretpostavku u hrvatskom jeziku nema valjana razloga, pa stoga autor zaključuje da je tu riječ o objektnim rečenicama i da je tradicionalna razredba najvjerojatnije pogrešna.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA