ࡱ> 9 Ubjbj"4\l:::::::Nrrrr,NV=U?U?U?U?U?U?U$W YcU5:cUA::VAAA::=UA=UAAIV}O@::AP 7cN$r8O APV0VOxZ@NZAPANN::::INTENZITET DEPRESIVNOSTI I ANKSIOZNOSTI KOD OVISNIKA O ALKOHOLU SANDRA KOCIJAN LOVKO1, SANJA MAROEVI2, TIHANA JENDRI KO3, LANA MU}INI-MASLE2, ANITA ALEGI3 Opa bolnica Zabok1, Zabok, Hrvatska, Psihijatrijska bolnica Vrap e2, Zagreb, Hrvatska, Klini ka bolnica Dubrava3, Zagreb, Hrvatska Uz ovisnost o alkoholu se esto javljaju vrlo izra~eni simptomi depresivnosti i anksioznosti koji nu~no ne potvruju dijagnozu neovisnog depresivnog ili anksioznog poremeaja. Cilj ovog rada bio je procijeniti intenzitet depresivnosti i anksioznosti kod ovisnika o alkoholu 5. dana po dolasku na odjel (po zavraenoj detoksikaciji) i usporediti ga s vrijednostima tih istih varijabli testiranih nakon 3 tjedna provedena na odjelu uz primjenu psihosocijalnog programa lije enja ovisnosti o alkoholu. Drugi dio zadatka bio je usporediti intenzitet depresivnosti i anksioznosti ovisnika o alkoholu pri 1. testiranju i retestiranju s intenzitetom depresivnosti i anksioznosti usporedne skupine. Ispitivanje je provedeno na uzorku od 30 ovisnika o alkoholu koji su udovoljavali dijagnosti kim kriterijima prema MKB-10. Usporednu skupinu sa injavalo je 30 ispitanika iz ope populacije (bez dijagnoze psihijatrijskog poremeaja). U obradi su koriateni STAI 1 i STAI 2- za procjenu intenziteta anksioznosti i Beckova samoocjenska ljestvica za procjenu intenziteta depresivnost. Analizom rezultata istra~ivanja zaklju ujemo da je doalo do statisti ki zna ajnog pada intenziteta depresivnosti i anksioznosti u promatranom periodu od 3 tjedna te da su srednje vrijednosti intenziteta depresivnosti i anksioznosti (STAI 1 i STAI 2) kod 1. testiranja i retestiranja klini ke skupine, viae od srednjih vrijednosti istih varijabli kod usporedne skupine. S obzirom na relativno mali broj ispitanika , dobivene rezultate treba interpretirati kao trend koji otvara mogunost za daljnja ispitivanja na veem broju ispitanika. Klju ne rije i: alkoholizam, intenzitet, depresivnost, anksioznost, komorbiditet, teorije, tretman Adresa autora: Sandra Kocijan Lovko, dr. med. OB Zabok, trg D. Domjania 6 49 210 Zabok, Hrvatska e-mail: sandra.kocijan@zg.hinet.hr UVOD Pijenje alkoholnih pia u Hrvatskoj je vrlo raairena pojava te se broj ovisnika o alkoholu procjenjuje na 250 000 s veom u estaloau javljanja kod muakaraca, tako da na 7 muakaraca dolaze 4 ~ene. Ovisnost o alkoholu zahvaa sve sfere ~ivota pojedinca inei ga s vremenom insuficijentnim u obiteljskom, radnom i airem druatvenom okru~enju. Osim toga, kod ovisnika o alkoholu javljaju se puno eae nego u opoj populaciji i neki komorbiditetni poremeaji1. Meu njima su anksiozni (9.4% kod ovisnika o alkoholu vs. 3.7% u opoj populaciji) i depresivni poremeaji zastupljeni u zna ajnom postotku2. Studije koje govore u prilog tome navode slijedee podatke: 15-38% veliki depresivni poremeaj, 11-17 % distimija, 6-33% fobije, 3-25% generalizirani anksiozni poremeaj, 2-21% pani ni poremeaj (Hasselbrock et al., 1985; Black et al., 1987; Powell et al., 1987; Ross et al., 1988; Hertz et al., 1990; Tomasson and Vaglum, 1995.)3. Neke druge studije navode da se ta vea u estalost javljanja anksioznih poremeaja kod ovisnika o alkoholu odnosi na pani ni poremeaj i socijalnu fobiju, dok se kod ostalih anksioznih poremeaja i velikog depresivnog poremeaja u estalost javljanja ne razlikuje od u estalosti javljanja tih poremeaja u opoj populaciji. Razlike meu navedenim studijama vjerojatno su uzrokovane nepreciznim razdvajanjem neovisnih depresivnih i anksioznih poremeaja od izra~enih simptoma depresivnosti i anksioznosti koji se javljaju u sklopu ovisnosti o alkoholu2. Pojedina istra~ivanja govore u prilog tome da alkohol mo~e biti sredstvo koje se koristi u svrhu samo-lije enja simptoma agorafobije i socijalne fobije, a kao prethodnik se ponekad javlja kod pani nog poremeaja4. Kada je rije  o depresivnosti i anksioznosti studije su pokazale (vrlo esto se radilo o psihofarmakoloakim studijama) da dolazi do zna ajnog pada depresivnosti i anksioznosti unutar perioda od prva 3-4 tjedna nakon prestanka pijenja uz primjenu specifi ne terapije, kao i bez nje (West and Gocka, 1986; Brown and Schuckit, 1988; Schuckit et al, 1990; Thevos et al., 1991; Malcolm et al., 1992; Heinz et al, 1996; Lejoux, 1996.)3,5. Zbog navedenog poterban je minimum od 3 tjedna apstinencije da bi se izdiferencirala grupa s dualnom dijagnozom (ovisnosti o alkoholu i depresivnog ili anksioznog poremeaja) na temelju trenutnih simptoma6,7. Cilj ovog rada bio je: procijeniti intenzitet depresivnosti i anksioznosti kod ovisnika o alkoholu petog dana po dolasku na odjel (tj. nakon zavrene detoksikacije) i usporediti ga s vrijednostima tih istih varijabli testiranih 3 tjedna kasnije, usporediti intenzitet depresivnosti i anksioznosti ovisnika o alkoholu pri 1.testiranju i retestiranju s intenzitetom depresivnosti i anksioznosti usporedne skupine. ISPITANICI I METODE U istra~ivanje je bilo uklju eno 44 ispitanika od kojih je 14 tijekom predvienog perioda za istra~ivanje odustalo zbog samovoljnog prekida lije enja. Od preostalih 30 ispitanika u istra~ivanju je sudjelovalo 9 ~ena i 21 muakarac. Vea zastupljenost muakaraca sukladna je veoj prevalenciji javljanja tog poremeaja u muakom spolu te njihovom veom zastupljenoau na Odjelu za alkoholizam i druge ovisnosti PB Vrap e, gdje se istra~ivanje i provodilo. Ispitanici u klini kom uzorku udovoljavali su dijagnosti kim kriterijima za ovisnost o alkoholu prema MKB-10. U istra~ivanje nisu bili uklju eni bolesnici s komorbiditetnim anksioznim i depresivnim poremeajima, psihozama, kao ni psihoorganski promijenjeni. Starost ispitanika klini ke skupine kretala se u rasponu od 25 do 50 godina, s prosje nom starosnom dobi od 37 godina, a minimalni broj godina akolovanja iznosio je 8. Kao usporedna skupina odabran je tzv. Prigodni uzorak kojeg je sa injavalo 30 ispitanika iz ope populacije (bez dijagnoze psihijatrijskog poremeaja) odabranih po nekim relevantnim karakteristikama klini ke skupine. Dakle, radilo se o jednakom dobnom rasponu, jednakoj zastupljenosti prema spolu i pribli~no jednakom stupnju naobrazbe. Za procjenu intenziteta depresivnosti koriatena je Beckova samoocjenska ljestvica (Beck Depression Inventory, u daljnjem tekstu BDI)8, za procjenu intenziteta anksioznosti koriateni su: STAI-1 (za trenutnu anksioznost) i STAI-2 (za anksioznost kao osobinu li nosti)9. Navedeni instrumenti na klini koj skupini primijenjeni su 5. dan po dolasku na odjel (po zavraenoj detoksikaciji) te nakon 3 tjedna provedena na odjelu uz primjenu psihosocijalnog programa lije enja ovisnosti o alkoholu koji je uklju ivao grupnu psihoterapiju, radno-okupacionu terapiju i edukaciju o alkoholom izazvanim poremeajima. U analizi rezultata koriatene su metode deskriptivne statistike, korelacije, t-test i analiza varijance (ANOVA). REZULTATI Pri prvom testiranju bio je primijenjen posebno konstruiran inicijalni upitnik opih demografskih podataka. Na 30 ispitanika koji su zavraili ispitivanje dobiveno je slijedee. Veina ispitanika klini ke skupine nalazila se na lije enju po drugi puta (14 ispitanika) ili po prvi puta (8 ispitanika), a manji broj ispitanika po trei puta (5 ispitanika), po peti puta (2 ispitanika) i po aesti puta (1 ispitanik). Inicijalni upitnik bio je primijenjen i kod usporedne skupine te je uo ena razli ita zastupljenost pojedinih odgovora izmeu usporedne i klini ke skupine. Tako se alkoholizam u obitelji u klini koj skupini javlja kod 7 ispitanika i to kod brata (ato navode 4 ispitanika) ili te kod oca u 3 slu aja, dok se u usporednoj skupini alkoholizam u obitelji ne javlja ni kod jednog ispitanika. Razlika se uo ava i kod stupnja zaposlenosti-18 ispitanika iz klini ke skupine te 27 ispitanika iz usporedne skupine. Kao razlog nezaposlenosti u klini koj skupini navode se otkaz u 7 slu ajeva, mirovina u 4 slu aja i u 1 slu aju nepoznati razlog. Opisujui odnose u sadaanjoj obitelji, veina ispitanika klini ke skupine govori u prilog povremenih problema-16 ispitanika, 5 ispitanika opisuje u estale probleme, a samo 9 ispitanika opisuje harmoni ne odnose pri emu moramo uzeti u obzir da ih osmero, od ukupno devetoro spomenutih, ~ive sami. U usporednoj skupini odnosi u obitelji su kod 21 ispitanika opisani kao harmoni ni, pri emu svih 21 ~ive u obiteljskoj zajednici, dok se povremeni problemi javljaju samo kod 9 ispitanika. Daljnje rezultate prikazat emo tabli no: Tablica.1 Prikaz prosje nih vrijednosti klini ke i usporedne skupine u ispitanim varijablama KLINI KA SKUPINA  M. (BDI18.310.78BDI R 12.08.85STAI 249.311.08STAI 1 50.113.86STAI 1R42.713.01USPOREDNA SKUPINABDI3.73.65STAI 2 37.1 7.99STAI 131.66.37Legenda: M-aritmeti ka sredina, (-standardna devijacija Tablica.2 Dobivene t-vrijednosti i razine zna ajnosti u varijablama BDI i STAI 1 kod klini ke skupine tp (nivo zna ajnosti)BDI-BDI R4.358<0.01STAI 1- STAI 1R2.951<0.05 Tablica.3 Rezultati ANOVE za ispitane varijable ( BDI, STAI 1, STAI 2) skupinaM(F p BDIusporedna 3.73.6532.982<0.01klini ka18.310.78STAI 1usporedna31.66.3715.871<0.05klini ka50.113.86STAI 2usporedna 37.17.995.455<0.01klini ka49.311.08 Tablica.4 Rezultati ANOVE za ispitane varijable (BDI, STAI 1) skupina M (FpBDIusporedna3.73.6524.79<0.01BDI Rklini ka12.08.85STAI 1usporedna31.66.379.37<0.05STAI 1 Rklini ka42.713.01RASPRAVA Prema prikazanim podacima vidljivo je da je alkoholizam u u~oj obitelji izra~en kod jednog broja ovisnika o alkoholu, dok se ne javlja u usporednoj skupini. Obzirom na mali broj ispitanika u naaem istra~ivanju, to govori samo o moguoj tendenciji eaeg javljanja ovisnosti o alkoholu u obiteljima gdje je ve alkoholizam prisutan. Iako to nije bila glavna tema naaeg istra~ivanja, ti podaci mogli bi govoriti u prilog koncepta obiteljske sklonosti za razvoj alkoholizma, pri emu je poznato da je rizik za razvijanje ovisnosti o alkoholu 3-4 puta viai kod osoba koje imaju bliske roake s ovisnoau o alkoholu10,11. Takoer mo~emo vidjeti da je u klini koj skupini manji je broj ispitanika zaposlen, ato mo~e ukazivati na injenicu koliko alkohol i posljedice pijenja utje u na radnu sposobnost (u estalo izostajanje s posla mo~e dovesti do otkaza ili zdravstveni problemi dovode do invalidnosti i prijevremene mirovine)4,12. U naaem istra~ivanju ovisnici o alkoholu navode razloge nezaposlenosti kao ato su otkaz ili mirovina. U prilog velikih posljedica alkoholizma su i podaci iz naaeg istra~ivanja koji nam pokazuju utjecaj alkohola na odnose u obitelji13. Tako se vidi da ispitanici iz klini ke skupine u veini slu ajeva navode barem povremene probleme, a dio njih i u estale probleme koji se u usporednoj skupini uope ne javljaju. S obzirom na relativno mali broj ispitanika, sve dobivene rezultate treba interpretirati s distancom, ali se mo~e ipak zaklju iti o prisustvu trenda u gore opisanom smislu. Nadalje, t-testom za male zavisne uzorke smo ~eljeli vidjeti razlikuju li se statisti ki zna ajno aritmeti ke sredine intenziteta depresivnosti, anksioznosti kao stanja i anksioznosti kao osobine li nosti kod klini ke i usporedne skupine (tablice 1 i 2). Rezultati koje smo dobili ukazuju na statisti ki zna ajne razlike, pri emu je vidljivo je da se intenzitet trenutne anksioznosti pri retestiranju u odnosu na 1.testiranje smanjio i da je ta razlika i statisti ki zna ajna. Takav pad bio je i o ekivan s obzirom na boravak u bolni kim uvjetima i apstinenciju uz kompleksni tretman farmakoterapijom (koja je uklju ivala sedative u svrhu kupiranja razvoja sindroma sustezanja), grupnom psihoterapijom, radno-okupacionom terapijom i edukacijom o alkoholom izazvanim poremeajima, ato je podudarno s nekim ranijim istra~ivanjima5,14. Jednak trend uo en je i kod razine depresivnosti koju smo procjenjivali Beckovom samoocjenskom ljestvicom, ato takoer potvruje rezultate drugih sli nih istra~ivanja3,6,15. Promatrajui klini ku skupinu pri 1. testiranju i usporednu skupinu, u odnosu na razinu depresivnosti, uo ena je ni~a srednja vrijednost u usporednoj skupini nego u klini koj (tablica 3). U odnosu na razinu trenutne anksioznosti (STAI 1), uo eno je da je srednja vrijednost ni~a u usporednoj skupini nego u klini koj. Ta razlika je potvrena kao statisti ki zna ajna. Dobivene rezultate potkrepljuju mnoge studije koje potvruju da se simptomi depresivnosti i anksioznosti u estalo javljaju kod ovisnika o alkoholu tijekom akutnog ili protrahiranog perioda sustezanja3,5,7. Pri tome ne smijemo zaboraviti ni injenicu da trenutna anksioznost (STAI 1) u stresogenim situacijama, dakle za osobu novim okolnostima, kao ato je hospitalizacija, raste9. Razina trenutne anksioznosti kod usporedne skupine je manja i stoga jer se nisu ni nalazili u situacijama koje bi za njih bile stresogene. Usporeujui razine anksioznosti kao osobine li nosti (STAI 2) usporedne i klini ke skupine, uo ava se viaa srednja vrijednost u klini koj skupini uz statisti ku zna ajnost razlike. Dobiveno se mo~e objasniti shvaanjem alkoholizma kao multidimenzionalnog poremeaja kod kojeg se isprepliu biologijske, sociologijske i psihologijske teorije. Ove posljednje navedene govore u prilog eufori nog djelovanja alkohola koje ima ulogu da ubla~i tjeskobu i unutarnju napetost koja se javlja kod pojedinaca u sklopu opisa li nosti (ato je anksioznost kao osobina izra~enija, to je vjerojatnije da e pojedinac u za njega prijeteoj situaciji i do~ivljavati ja a stanja anksioznosti)16. Dakle, takve osobe vei broj situacija procjenjuju opasnima ili prijeteima. Navedeni rezultati prikazani su u tablici 3. Promatrajui tablicu 4. koja se jednim dijelom odnosi na usporedbu stupnja depresivnosti kod klini ke skupine u retest situaciji i usporedne skupine, uo ava se statisti ki zna ajna razlika u smislu vee srednje vrijednosti kod klini ke skupine. Iako je ta razlika statisti ki zna ajna, u klini kom smislu nema istu te~inu budui da prosje ni broj dobivenih bodova u klini koj skupini ne dose~e kriti ni prag (40 bodova) koji bi se smatrao relevantnim za izra~enu depresivnost. To ujedno govori u prilog tvrdnji da se u sklopu alkoholizma depresivnost javlja samo kao popratni simptom koji ne potvruje dijagnozu depresije u promatranom periodu6,17. U drugom dijelu navedene tablice usporeuje se srednja vrijednost intenziteta trenutne anksioznosti klini ke grupe u retest situaciji s vrijednostima intenziteta usporedne grupe iste varijable. Ta razlika je takoer statisti ki zna ajna. O ito je da se ovisnici o alkoholu i nakon 3 tjedna hospitalnog lije enja do~ivljavaju anksioznijim u odnosu na opu populaciju, a sam rezultat nam govori u prilog klini ke zna ajnosti (norme za raspon dobi od 19 do 69 godina se za oba spola kreu u rasponu od 32.20 do 36.54). Osim depresivnosti kao popratnog simptoma (iako klini ki nezna ajnog) u sklopu ovisnosti o alkoholu, joa uvijek opstoji i anksioznost koja je klini ki zna ajna (iako je zabilje~en pad nakon 3 tjedna hospitalizacije ato smo prikazali u tablici 2). Teako je sa sigurnoau tvrditi da je vrijednost trenutne anksioznosti u retest situaciji odraz nekog anksioznog poremeaja, znajui da su se ispitanici klini ke skupine ponovo nalazili u stresnoj situaciji budui da im je slijedio zavraetak hospitalnog tretmana, a time i napuatanje zaatiene sredine. U daljnjoj obradi podataka zanimao nas je stupanj povezanosti izmeu stupnja trenutne anksioznosti i anksioznosti kao osobine li nosti i to unutar usporedne i klini ke skupine. Pearsonov koeficijent korelacije u obje skupine nam je pokazao statisti ki zna ajnu povezanost izmeu te dvije varijable (usporedna skupina: koeficijent korelacije STAI 1-STAI 2 = 0.599 uz nivo zna ajnosti od 1%; klini ka skupina: koeficijent korelacije STAI 1-STAI 2 = 0.611 uz nivo zna ajnosti od 1%). Time se potvruju istra~ivanja koja govore o tome da su osobe koje u sklopu svoje li nosti imaju izra~enu anksioznost, sklonije u ugro~avajuim situacijama ja e izra~avati i trenutnu anksioznost9. Ista navode da je povezanost meu rezultatima na STAI 1 ljestvici i STAI 2 ljestvici obi no viaa u uvjetima koji predstavljaju odreenu prijetnju samopoatovanju ili u uvjetima procjene osobne vrijednosti, ato bi mogao biti slu aj u naaim uvjetima istra~ivanja. ZAKLJU AK Promatrajui intenzitet depresivnosti i trenutne anksioznosti, koje se u sklopu alkoholizma esto javljaju, po detoksikaciji i nakon 3 tjedna boravka na odjelu, zaklju ujemo da je doalo do statisti ki zna ajnog pada obiju varijabli. To ukazuje na injenicu da je potreban odreeni period apstinencije (u naaem istra~ivanju 3 tjedna) da bi se izdiferencirala grupa s dualnom dijagnozom (ovisnosti o alkoholu i depresivnog ili anksioznog poremeaja). Usporedba klini ke skupine pri 1.testiranju (po detoksikaciji) i usporedne skupine, za ispitivanu varijablu intenziteta depresivnosti (BDI), trenutne anksioznosti (STAI 1) i anksioznosti kao osobine li nosti (STAI 2) ukazuje na statisti ki zna ajno viae vrijednosti u klini koj skupini na svakom od ovih promatranih parametara. Dobiveno potkrepljuju mnoge studije koje potvruju da se simptomi depresivnosti i anksioznosti u estalo javljaju kod ovisnika o alkoholu tijekom perioda sustezanja. Usporedba klini ke skupine u situaciji retesta i usporedne skupine pokazuje statisti ki zna ajno viae vrijednosti trenutne anksioznosti i intenziteta depresivnosti u korist klini ke skupine. Kada je rije  o intenzitetu depresivnosti, iako se radi o statisti ki zna ajnoj razlici, u klini kom smislu ona nema istu te~inu budui da prosje ni broj bodova u klini koj skupini ne dose~e kriti ni prag koji bi se smatrao relevantnim za izra~enu depresivnost. Obzirom na intenzitet trenutne anksioznosti, zaklju ujemo da se ovisnici o alkoholu i nakon 3 tjedna bolni kog lije enja do~ivljavaju anksioznijim u odnosu na usporednu skupinu i da sam rezultat govori u prilog klini koj zna ajnosti. Teako je tvrditi da je taj rezultat odraz nekog anksioznog poremeaja, znajui da su se ispitanici ponovo nalazili u stresnoj situaciji (zavraetak bolni kog lije enja, a time i napuatanje zaatiene sredine). S obzirom na relativno mali broj ispitanika, dobivene rezultate treba interpretirati kao trend koji otvara mogunost za daljnja ispitivanja na veem broju ispitanika, koja bi se dodatno mogla pozabaviti i utjecajem demisije kao sresogenog faktora u sklopu izra~ajnosti intenziteta ispitivanih varijabli, kao i pitanjem kako specifi ni psihoterapijski postupci utje u na ishod navedenih varijabli. LITERATURA Modesto- Lowe V, Krunzler HR. Diagnosis and treatment of alcohol- dependent patients with comorbid psychiatric disorders. Alcohol Res Health 1999; 23(2): 144- 9 Schuckit MA, Tipp JE, Bucholz KK, Nurnberger JI, Hesselbrock VM, Crowe RR, Kramer J. The life time rates of three major mood disorders and four major anxiety disorders in alcoholics and controls. Addiction 1997; 92(10): 1289- 1304 Driessen M, Meier S, Hill A, Wetterling T, Lange W, Junghanns K. The course of anxiety, depression and drinking behaviours after completed detoxification in alcoholics with and without comorbid anxiety and depressive disorders. Alcohol and alcoholism 2001; 36(3): 249- 255 Schuckit MA. Alcohol- related disorders. U: Kaplan HI, Sadock BH. Comprehensive Textbook of Psychiatry, 6 izd. Baltimore 1995; 775 Wetterling T, Junghanns K. Psycopatology of alcoholics during withdrawal and early abstinence. European Psychiatry 2000; 15(8): 483- 488 Brown SA, Inaba RK, Gillin JC, Schuckit MA, Stewart MA, Irwin MR. Alcoholism and affective disorder: clinical course of depressive symptoms. Am J Psychiatry 1995; 152(1): 45- 52 Schuckit MA, Hesselbrock V. Alcohol dependence and anxiety disorders: what is the relationship? Am J Psychiatry 1994; 151: 1723- 1734 Beck AT et al. Inventory for measuring depression. Archives of General Psychiatry 1961; 4: 561- 571 Spielberger CD. Upitnik anksioznosti kao stanja i osobine li nosti. Jastrebarsko: Naklada Slap, 1998 Ameri ka psihijatrijska udruga. Dijagnosti ki i statisti ki priru nik za duaevne poremeaje: DSM-IV. 4.izd. Jastrebarsko: Naklada Slap, 1996 Bierut LJ, Dinwiddie SH, Begleiter H, Crowe RR, Hesselbrock V, Nurnberger JI, Jr Schuckit MA, Reich T. Familial transmission of substance dependence: Alcohol, marijuana, cocaine and habitual smoking: A report from the Collaborative Study on the Genetics of Alcoholism. Arch Gen Psychiatry 1998; 55(11): 982 Feng W, Zhou W, Butler JS, Booth BM, French MT. The impact of problem drinking on employment. Health Econ 2001; 10(6): 509- 521 Jacob T, Seilhamer RA. Alcoholism and family interaction. Recent Dev Alcohol 1989; 7: 129- 145 Malka R. Role of drug therapies in the treatment of alcoholism: alcohol and anxiety- alcohol and depression. Clin Neuropharmacol 1988; 11(2): S69- 73 Willenberg LM. Measurrement of Depression in Alcoholics. Journal of Stud on Alcohol 1986; 47(5) Blane HT, Leonard KE, editors. Psychological Theories of Drinking and Alcoholism. Ed 2. Guilford, New York, 1999. Hodgins DC, Dufour M, Armstrong S. The reliability and validity of the inventory to diagnose depression in alcohol- dependent men and women. J Subst Abuse 2000; 11(4): 369- 378 SUMMARY INTENSITY OF DEPRESSION AND ANXIETY IN ALCOHOL DEPENDENTS SANDRA KOCIJAN LOVKO1, SANJA MAROEVI2, TIHANA JENDRI KO3, LANA MU}INI- MASLE2, ANITA ALEGI3 General Hospital Zabok1, Zabok, Hrvatska, Psychiatric Hospital Vrap e2, Zagreb, Hrvatska, University Hospital Dubrava3, Zagreb, Hrvatska Alcoholism is often accompanied by prominent symptoms of depression and anxiety that do not necessarily confirm the diagnosis of depressive or anxiety disorder. Objective of this article was to assess the intensity of depression and anxiety in alcohol dependents on the 5th day from admission to the ward (after the detoxification) and to compare it with the results of the very same variables examined after they spent 3 weeks on the ward with psychosocial alcohol dependence treatment program applied. The other part of the objective was to compare intensity of depression and anxiety in alcohol dependents at the moment on first testing and second testing, to the intensity of depression and anxiety of the control group. Research was conducted on the sample of 30 alcohols dependent that complied with ICD-10 diagnostic criteria. Comparative group comprised 30 examinees from general population (without diagnosis of psychiatric disorder). STAI 1 and STAI 2 were used for assessment of the intensity of anxiety as well as was Becks self-evaluation scale for assessment of the intensity of depression. When analysing research results we concluded that in the observed 3 week time-period, intensity of depression and anxiety decreased with statistical significance and the average values of intensity of depression and anxiety (STAI 1 and STAI 2) at the point of first testing and second testing of the clinical group are higher than the average values of the same variables of the comparative group. Considering relatively small number of the examinees, these results should be interpreted as a trend that offers possibilities for further research on a larger number of examinees. Key words: alcoholism, intensity, depression, anxiety, comorbidity, theories, treatment :<df "JL~T8:&!(!""2&8&''4455`FFFFFFFFFFFFFGG GGGGGʽʽʽʯʽʽʽCJaJ jsCJOJQJ^JaJCJOJPJQJ^JaJCJOJQJ^JaJH* 6CJ]6CJH*OJQJ]^J6CJOJQJ]^JCJCJH*CJC>@HJL~TVXZ\^`bdfh$a$$ a$ Uhjlnprtvxz@'(()))))-/$d^`a$ & Fd^d^ d^`$a$/356899.909:n<r?fA:EEEEEEEEEEEE^F`FF $$Ifa$$a$d^FFFFFFG GGiD`` $$Ifa$$$If4\{ [k  '  ' '  62  22  22  22  24a$IfGGG&G@GJGxhrri` $$Ifa$ $$Ifa$$If$$If4\{ [k  #'' 62  22  22  24aG"G$G&G>G@GHGJGLGNGZG\GdGfGpGrGtGvGGGGGGGGGGGGGGGGGGGHHH HHHHH$H&H@HBHJHLHNHPH\H^HfHhHpHrHtHHHIIIIIIIIIIJ J JJJJ8J:JK@KBKHKJK^K`KfKhKpKrK~KKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKLL LLLL"L$L,L.L8L>L@LLLNLbLdLlLnLvLxLLLLLLLLLLLLLLHMJM jsCJOJQJ^JaJCJOJQJ^JaJCJOJPJQJ^JaJCJaJT`JbJdJfJhJjJqhhhh $$Ifa$$$If\n.,@62  22  22  22  24ajJlJnJJKKKKK:K@Kqoooffffff $$Ifa$$$IfD\n.,@62  22  22  22  24a @KBKJK`KhKrK90000 $$Ifa$$$Ifֈ a !&  & & & &    62  22  22  22  22  22  24arKKKKK.`($If$$If4ֈ a !" """""  62  22  22  22  22  22  24a $$Ifa$KKKKKKKKC$$If4ֈ a ! """  62  22  22  24a$If $$Ifa$KKKKLL $$Ifa$LLL$L.L7`1(( $$Ifa$$If$$If4ֈ a !" """""  62  22  22  22  22  22  24a.L:LL@LNLdLnLC$$If4ֈ a ! """  62  22  22  24a$If $$Ifa$nLxLLLL.`$$If4ֈ a !"  """" "   62  22  22  22  22  22  24a $$Ifa$LLLLLLLLC$$If4ֈ a !  " " "     62  22  22  24a $$Ifa$$IfLLLLFMHMLM^MdMhMlMpM $$Ifa$ JMLM\M^MbMdMfMhMjMlMnMpMrMxMzMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMNNNNN&N(N0N2NN@NNNPNRNbNdNlNnNxN~NNZSdSUUWW``N $$Ifa$>N@NRNdNnNzN7.... $$Ifa$$$If4ֈ M 5e" """" "  t62  22  22  22  22  22  24azN|N~NNNNC7.d^ $d^a$$$If4Dֈ M 5e"  " " "    t62  22  22  22  24a$IfNjSVYjZ`Lbbdޣ<>ĤȤsuU 6CJH*] 6CJ]CJH*CJ 1h/ =!"#$% i8@8 NormalCJ_HaJmHsHtH:@: Naslov 1$$@&a$ 5CJ\4@4 Naslov 2$@& 6CJ]6A@6 Zadani font odlomkaFC@F Uvu eno tijelo teksta ^>B@> Tijelo tekstaCJOJQJ^JDP@D Tijelo teksta 2$ a$CJZR@"Z Tijelo teksta, uvlaka 2$x \^x `\a$4\@A$%&rst?l ikdp01;<]WA!k!l!m!n!o!p!q!r!s!t!u!!!!!""" "$")"/"0"1"7"D"I"J"K"R"W"]"^"_"f"s"y"z"{""""""""""""""""""""###~#############################$$$&$.$0$2$A$D$E$I$T$X$]$d$j$k$l$u$z$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$%%%%%%%G%H%J%S%V%X%Z%\%]%a%k%o%t%z%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%Y(),++//B3c68==@@@BBDHHIII=J%K6LLCMM{NNDOOQQQyRR+SQSSSTTTTTTTWTXTTTAUBUCU[[[2\3\6\00000000000000000000000000000000000000000 0 00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 00 000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0  0  0  0  0  0 00 00000000000S0S0S0S0S0S00S0S0S0[0GVJJM2UY`jvh/FGJGrGGHLHrHIJVJ`JjJ@KrKKKL.LnLLLpMMMN>NzNNfUZ\]^_abcdefghiklmnopqrstuwxyz{|}~U[er'fr3< u            & * + - . 0 9 > ? A B D M U V Y Z `  -5AMO\&##A$B$Z%[%^-j-".2.Y.b.d/l/m/z/11/4B44466a9g9::0<6<<<=={??Q@_@>AKABBDDHHIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIII J JJJJJ!J"J(J=JEJJJNJSJZJ_JiJnJyJ~JJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJK K%K-K1K6K:K>KBKLKPKUKYKbKfKiKjKpKqKsKtK{K}KKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKL LLLLLL6L>LCLJLLLSLTL]LbLhLmLsLxLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLMMMM M MMM M!M+MCMHMMMRMWM]MbMjMoMvM{MMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMN NNNN#N$N'N(N/N0N9N;N?N@NBNCNFNGNSNUNWNZNdN{NNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNOOOOOOOOP PPPP!P"P*P/P4P8P@PAPMPNPPPQPZP[PePgPnPpPyP{PPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPQQ QQQQQ$Q)Q/Q4Q7Q8Q>Q?QAQJQRQVQ`QbQhQiQmQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQRRRR R RRRRR!R#R*R+R.R/R6R8R?R@RCRDRNRPRTRURcRyRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRSSSSSSSSSS)S1S3S7S?SASDSESISQSXS]ScSgSpStSwSxSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSTTTTTTUUU%UCUMUNUPUQUVUWUbUcUeUfUoUpUxUyU{U|UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUVV V VVVVVVV'V(V+V,V3V4V6V7V>V?VIVMVPVUVXVYV]V^VgVkVnVoVsVuVzV{V~VVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVW W WWWW W)W2W9W;W>W?WDWEWIWJWLWMWPWQWZW[W^WbWiWjWsWtWvWwWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWXXXXX XXXXX X!X$X%X.X2X5X6XZ?ZFZGZMZNZPZQZZZ[Z]Z^ZhZiZlZmZtZ}ZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZ[ [ [ [[[[[![#[.[/[9[:[?[@[F[G[I[J[M[N[W[Y[^[_[f[g[m[n[p[q[|[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[\\\\\\&\(\1\6\?A#'qt">Uk hijkcdop/1:<\]VW@!A!j!v!!!! "" "#"$"(")"."1"6"?"C"D"H"K"Q"R"V"W"\"_"e"n"r"s"x"{"""""""""""""""""""""""""""##}################"$&$-$.$0$2$@$A$C$E$H$I$S$T$W$X$\$]$c$d$i$l$t$u$y$z$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$%%F%J%R%S%U%X%\%]%`%a%j%k%n%o%s%t%y%z%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%X(Y())++,+++////A3B3b6c688====@@@@BBDDHHIIII?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FJc1TableZWordDocument"SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjkObjectPoolJcJc  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q