Naslov
Numerička analiza fitocenoloških snimaka u bukovo-jelovim šumama (Abieti-Fagetum s. L.) u Hrvatskoj
(Numerical analysis of phytosociological releves in beech-fir forests (Abieti-Fagetum s. L.) in Croatia)

Autori
Franjić, Jozo ; Škvorc, Željko ; Čarni, Andraž

Izvornik
Šumarski list : znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva (0373-1332) 125 (2001), 1-2; 19-26

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Abieti-Fagetum; bukovo-jelove šume; numerička analiza; Hrvatska
(Abieti-Fagetum; beech-fir forests; numerical analysis; Croatia)

Sažetak
Bukovo-jelove šume (Abieti-Fagetum s. L.) prostiru se u dinarskome području (Lika i Gorski kotar) i u panonskome području (planine savsko- dravskoga međuriječja) Hrvatske. Za bukovo-jelove šume u dinarskome području u uporabi je naziv Omphalodo-Fagetum Marinček et al. 1992, dok je pitanje panonskih bukovo-jelovih šuma taksonomski ostalo neriješeno.Koristeći sve dosad objavljene fitocenološke radove o bukovo-jelovim šumama u Hrvatskoj, napravljena je numerička analiza fitocenoloških snimaka. Analizirano je ukupno 216 snimaka iz 11 izvora, od čega je 78 snimaka iz dinarskoga i 138 snimaka iz panonskoga područja. Prosječan broj vrsta po snimci je 36 (41 u dinarskom i 34 u panonskom području). Na tim snimkama provedene su dvije metode multivarijatne statističke analize - klasterska analiza i multidimenzionalno skaliranje. Rezultati obiju metoda se podudaraju, a radi bolje preglednosti za interpretaciju izabrani su rezultati multidimenzionalnoga skaliranja. Tom su analizom snimke podijeljene u četiri jasno uočljive skupine. Prvu skupinu čine snimke iz dinarskoga područja, koje su prilično homogene, drugu skupinu čine snimke iz panonskoga područja, koje su također jasno odvojene, ali manje homogene. Treću i četvrtu skupinu predstavljaju snimke koje su načinjene na degradiranim staništima panonskih bukovo-jelovih šuma. Jednu od njih čine snimke gdje je dominantna vrsta breza, uz manje učešće bukve i jele (niži stupanj sukcesije), dok drugu skupinu čine snimke gdje su dominantne vrste bukva i jela (viši stupanj sukcesije). Obije te skupine se vrlo dobro razlikuju međusobno, kao i od tipičnih panonskih i dinarskih bukovo-jelovih šuma. Rezultati dosadašnjih istraživanja gotovo se u potpunosti podudaraju s rezultatima numeričke analize fitocenoloških snimaka, a razlika je u načinu prikazivanja rezultata, pri čemu je numerička analiza daleko prihvatljivija i lakša za interpretaciju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Šumarstvo

POVEZANOST RADA