Pregled bibliografske jedinice broj: 203227
Aktivnost egzocelularnih enzima vinskih kvasaca izoliranih sa graševine
Aktivnost egzocelularnih enzima vinskih kvasaca izoliranih sa graševine, 2005., diplomski rad, Agronomski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 203227 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Aktivnost egzocelularnih enzima vinskih kvasaca izoliranih sa graševine
(Screening for the production of extracellular enzymes by Saccharomyces spp. isolated from Grasevina)
Autori
Vidović, Martina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Agronomski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
16.09
Godina
2005
Stranica
66
Mentor
Orlić, Sandi
Ključne riječi
egzocelularni enzimi; kvasci; vino
(extracellular enzymes; yeast; wine)
Sažetak
Tijekom proizvodnje vina odigravaju se brojne kemijske reakcije čiju dinamiku uvjetuje prisutstvo enzima. Oni se sintetiziraju od strane kvasaca koji su nositelji alkoholne fermentacije. Vrlo je značajno utvrditi sintetiziraju li pojedini kvasci egzocelularne enzime, te shvatiti mehanizam njihovog djelovanja. Najznačajniji egzocelularni enzimi su glukozidaza i pektinaza. Nakon prešanja grožđa, mošt pokazuje određenu viskoznost zbog prisutnosti pektina. Zato je uloga pektinaza vrlo važna jer se pomoću njih vrši hidroliza pektina, a time se smanjuje viskoznost mošta čime je bistrenje mošta puno lakše. Glikozidaze su pak odgovorne za oslobađanje arome pojedinih sorta grožđa. Neki sojevi kvasaca tijekom fermentacije stvaraju određene količine H2S-a što je vrlo nepoželjno svojstvo jer ovaj spoj daje vinu vrlo neugodan miris (na trula jaja). Killer sojevi kvasaca imaju svojstvo izlučivanja toksina na koje su oni otporni, a za neke druge sojeve ti su toksini letalni. Zbog toga je značajno odrediti killer pozitivne sojeve koji uz druge pozitivne enološke karakteristike mogu koristiti kao starter kulture u proizvodnji vina. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi sintetiziraju li izolirani sojevi kvasaca egzocelularne enzime (β glukozidazu i peptinazu), te posjeduju li mogućnost sinteze H2S, te ispitana je rasprostranjenost killer fenomena kod kvasaca izoliranih iz Graševine sa različitih područja Slavonije. Rezultati istraživanja pokazuju da je od ispitivanih 57 sojeva kvasaca samo jedan nije sintetizirao H2S. Svi ispitivani sojevi kvasaca nisu sintetizirali ß glukozidazu, a samo njih 8 pektinazu, a kod njih 13 je utvrđen ds plazmid koji je nositelj killer karaktera.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA