ࡱ> 5@bjbj22 .:XX/ .4$NNNX KKK88K,dLX /h$MLpM"MMM3i3i3i$Rh%N;mh3i;m;mNNMM;mJ/NMNM;mHYnNNMM lK 0/ QfQ@b4X4NNQN3iCjkk3i3i3iX X D&/dX X /Tanja Grade ak-Erdelji Filozofski fakultet, Osijek Konstruiranje stvarnosti: glagolski na in u svjetlu teorije kognitivne gramatike Na temelju engleskih konstrukcija s tzv. 'light' glagolima have, take, give i make prou it emo kognitivnu utemeljenost pojma glagolskog na ina kao jezi nog koncepta koji u sebi sublimira naizgled opre ne elemente sintakse i semantike. Pojam (ne)omeenosti podru ja koje se profilira pri procesu nominalizacije glagolskog elementa koji slu~i kao argument 'light' glagolima temeljni je dokaz o dubokoj konceptualnoj motiviranosti visokoga tvorbenog potencijala ovih perifrasti nih konstrukcija. I.1. Uvod Jezik i jezi ne strukture nisu tek puki sklop slu ajnosti i arbitrarno povezivanje strukture sa zna enjem, ato pokazuje visoka razina motiviranosti za uporabu velike veine tradicionalno zanemarivanih, viae ili manje idiomatiziranih jezi nih jedinica koje polako, ali sigurno dobivaju svoje jasnije obrise sa svakim novim otkriem na polju kognitivne lingvistike. Nije stoga neobi no ato, naizgled suviane, perifrasti ne strukture u engleskom jeziku kao ato su take a glance ili have a drink kada bivaju suprotstavljene svojim, na prvi pogled sinonimnim, strukturno jednostavnijim parnjacima glance (gl.). i drink (gl.) u mnogim slu ajevima dobivaju prednost, pri emu njihov odabir nije strogo kontekstualno uvjetovan, ve nosi izvjesnu razinu izvorne preferencije za tipi no uobli avanje svijeta oko nas s pomou njegovih referencijalnih vrijednosti, tj. imenica, dakle, vidljivih, opipljivih tvorevina. Ovaj se uzorak mo~e uo iti i u kombinacijama s drugim dvama tzv. 'light', tj. semanti ki osiromaaenim glagolima, give i make. Naa e, stoga, cilj biti ukratko opisati kako ove referencijalne vrijednosti sustavno povezuju semanti ki sadr~aj ovih izraza s neizbje~no povezanim morfoloakim i sintakti kim elementima jezika u izra~avanju glagolskog na ina kao vrlo bitne jezi ne i komunikacijske kategorije, time joa jednom potvrujui va~nost kopernikanskog obrata koji je izveo Langacker svojim objedinjavanjem tradicionalno razjedinjenih razina jezika u jedinstvenu, simboli ku refleksiju konceptualnog sadr~aja. I. 2. Analiza izraza Pri opisu strukture ovih konstrukcija, neizbje~no se vraamo na prvotne primjedbe o vrstoj isprepletenosti sintakse i semantike pri odreivanju pojedinih klasifikacijskih jezi nih skupina. Kako je ve napomenuto, temeljna se struktura ovih izraza sastoji od glagola have, make, give i take koje slijedi neodreeni lan i razli iti oblici imenica izvedenih iz glagola. Sama sintakti ka struktura fraze odra~ava kanonski tranzitivni model koji sadr~ava predikatni izraz s glagolom i imenicom u funkciji objekta, kojima prethodi tipi no ~ivi ('animate'), u veini slu ajeva ljudski subjekt. Kada se pojavljuje, neodreeni lan varira u svojim pojavnicama kao a ili an, ve prema fonoloakim preduvjetima koje nudi imenica u funkciji objekta (have a go, take an approach). Vrlo su este nadopune u obliku jednostavnih pridjeva, ali i slo~enijih pridjevskih izraza: What we're trying to do is to write cricket bats, so that when we throw up an idea and give it a little knock, it might travel. It came in from one side, and Hrun was forced to take a badly-judged standing jump to escape the flame. Tu je i mogunost koordinacije razli itih formalnih objekata, tako da nakon odreenog oblika  light glagola unutar izraza mo~emo imati i nekoliko poimeni enih glagola: (3) At traffic lights she gave it a wary smile and a strange look, pursed her lips and slid into gear playing Nina Simone's I need a Little Sugar in My Bowl. Glagoli preuzimaju sva morfosintakti ka obilje~ja glagolskih vremena i glagolskog vida (u smislu opreke 'simple' i 'progressive', te 'simple' i 'perfective' kao i njihovih kombinacija) ato je vidljivo i iz korpusa te primjera navedenih dalje u radu. Kombinacija 'perfectiva' i 'progressiva' kao jedne od slo~enijih kombinacija koja istovremeno izra~ava i slo~enost zna enja koje reflektira ne nalazi se u opreci s glagolskim na inom radnje koji ozna ava inkoativnost i iterativnost radnje i koja je tipi na za perifrasti ne izraze s 'light' glagolima, tako da je paralelizam uporabe glagolskog vida i glagolskog na ina unutar jednog te istog glagolskog izraza sasvim opravdan u primjerima kao ato su (4) At the same time, Spanish businesses have been taking a keen interest in the wave of economic liberalisation currently sweeping the continent. (5) Washing-machine manufacturers have been making a big splash about water consumption lately. Ako usporedimo moguu parafrazu ovih primjera s pomou jednostavnih glagola, uo it emo neke od osobina tipi ne za kontekst u kojemu se pojavljuju perifrasti ni izrazi: (4') ...have been taking a keen interest ...`" ?At the same time, Spanish businesses have been keenly interested in the wave of economic liberalisation currently sweeping the continent. (5') `" Washing-machine manufacturers have been splashing (big) about water consumption lately. O ito je da je upravo mogunost modifikacije zna enja imeni nog dijela pridjevom temeljna motivacija za uporabu perifrasti ne konstrukcije u primjeru (5), dok bi se u prethodnom primjeru moglo uo iti kako je ispuatanjem 'light' glagola doalo do poremeaja u sustavu aspektualnosti, tako da nedostaje element privremenog trajanja kojima doprinosi glagolski vid 'progressiva'. Uvijek je mogue ubaciti oblik pomonog glagola be (have been being keenly interested), ali rezultat je stilisti ki neprihvatljivija re enica u kojoj se gubi i element aktivnog sudjelovanja agensa, tj. uvoenjem pasiva gubi se na zna enjskoj snazi koju donosi glagol take u aktivnoj konstrukciji. Strukturalno i sintakti ki najzanimljiviji dio konstrukcije upravo je imeni ki dio koji su razli iti autori promatrali iz viae razli itih kutova. Naj eae su se takve studije ograni avale na kombinacije 'light' glagola s jednostavnim oblicima glagola, tj. njihovim infinitivima. Pri tome npr. Dixon (1992: 344) primjeuje da su u kombinaciji s have i take to naj eae oblici neprijelaznih glagola ( ak dvije treine njegova korpusa, a prema naem korpusu make slijedi ovaj uzorak): I had/took a ride (on the elephant) izvedeno iz I rode (on the elephant), ali i prijelazni glagoli su vrlo produktivni, osobito u australskoj varijanti engleskog jezika (primjeri za koje Wierzbicka tvrdi da su neprihvatljivi u ameri koj varijanti): Can I borrow your ruler? daje Can I have a borrow of your ruler? dok John bit the cake kao perifrasti ni parnjak ima John had a bite of the cake. U ovom primjeru, za razliku od prethodnoga, trebalo je otvoriti novo sintakti ko mjesto za izvorni direktni objekt, poato je njegovo mjesto zauzeo imeni ki oblik izvornog glagola. Pri tome se u prvi plan stavlja prijedlo~ni izraz of + imenica za koji Norvig i Lakoff (1987) nalaze opravdanje u injenici kako se u veini slu ajeva kod poimeni enog glagola radi o dijelu neke vee (fizi ke) cjeline (a bite of the cake), tako da je zna enje partitivno, a ne lokacijsko, ato bi se moglo sugerirati ako bismo umjesto prijedloga of kao tipi an prijedlog uzimali from. Naaa je napomena kako je tipi no izvor nad kojim se izvodi aktivnost opisana poimeni enim glagolom ne~ivi objekt, tako da u tom smislu postoji i opozicija izmeu from kao tipi nog prijedloga za izra~avanje ljudskog izvora (He took it from me) i of kao jedinog mogueg rjeaenja u primjerima poput He had a read of the book. Ovo na elo ne objaanjava, meutim, i ovjereni primjer kada partitivno itanje u ovom smislu nije mogue: (6) Nicole made a theatrical sweep of her arm before leaving the room. ali je mogue predo iti si kako se partitivni izraz of her arm odnosi, zapravo, na cijeli proces odmahivanja rukom, pri emu se poimeni eni glagol metonimijski izdvaja kao dio relacijskog predikata profiliranog kao imenica u smislu koji smo u radu ve iscrpno objasnili. Takoer je uobi ajeno da perifrasti ni oblik nasljeuje i prijedloge tipi ne za jednostavni oblik glagola, ali i sve ostale vrste nadopuna, poput that i infinitivnih klauza, tako da imamo primjere poput: (7) His brother Gavin frets him, and he has a longing for (longs for) Gavin's wife, together with a more urgent one for a teacher at the school, Alison Houston. (8) The simple answer, I suppose, is that I take a look at (look at) myself and at the world around me. (9) It was too early to make a final determination (determine) to dismiss the final list of 30 men. (10) I had a feeling (I felt) that it would be for the best, I said, when I stopped on the hard shoulder that day. Kod opisa strukture joa je bitno uo iti dva razli ita uzorka koja slijede konstrukcije s 'light' give, pri emu se u veini slu ajeva radi o prijelaznim glagolima kao poimeni enom dijelu konstrukcija. Pri tome konstrukcija nasljeuje izvorne sintakti ke odnose s agensom, direktnim objektom i pacijensom kao indirektnim objektom (pri emu je u parafrazi indirektni objekt ostvaren tipi no neposredno nakon glagola, a ne prijedlo~nim izrazom s to): (11) John pushed Mary. ! John gave Mary a push. *John gave a push to Mary. Dixon (1992:345) naglaaava kako izvorni direktni objekt biva stavljen na mjesto neposredno nakon glagola kada se tematski izdvaja kao odreena, individualizirana referenca, a ato se za poimeni eni glagol a push ne mo~e rei, te on stoga nikako ne mo~e prethoditi visoko individualiziranom, ~ivom ( animate ) objektu kao ato je u ovom slu aju Mary. Drugi tip konstrukcija s give ine kombinacije s poimeni enim neprijelaznim i prijedlo~nim glagolima, pri emu one sadr~avaju ili ogoljeni glagol: John laughed. ! John gave a laugh. ili se u slu aju da je u izvornom primjeru prisutan prijedlo~ni objekt sam prijedlog gubi i indirektni objekt neposredno slijedi glagol give: John winked at Mary ! John gave Mary a wink. (usporedi s primjerom (11) gore). Kada se promatra imeni ki dio strukture, uo eno je kako zbog opsega moguih primjera veina autora pose~e za pojedinim dijelovima moguih pojavnica u korpusu, pri emu su naj eae upravo kombinacije s poimeni enim korijenskim oblicima glagola. Veina autora za njih tvrdi da upravo te strukture ine prototipne perifrasti ne konstrukcije s  light glagolima, upravo zato ato je na njima najvidljivija opreka izmeu jednostavnog oblika i njegove perifraze, kao i svih prateih pojava (metonimijskog profiliranja procesa u stvar, stavljanja u prvi plan glagolskog na ina, pridjevske modifikacije kao jakog argumenta za perifrazu i sl.). Za razliku od autora poput Dixona (1992), Wierzbicke (1982), Stein (1991) itd. smatramo kako bi se i derivacijski izvedene imenice mogle uklopiti u prototipnu strukturu, te smo glavninu svog korpusa od 450 primjera prikupljenih u dvama najopse~nijima korpusima engleskog jezika The Bank of English projekta COBUILD pri Sveu iliatu u Birminghamu, UK i British National Corpus izdava ke kue Oxford University Press organizirali na temelju podjele koju predla~u Brinton i Akimoto (1999), a koja reflektira razinu slo~enosti poimeni enog oblika u odnosu na njegov izvorni oblik. Glavni je razlog za uklju ivanje npr. derivacijskih oblika imenica nepostojanje paralelnih oblika nastalih preobrazbom iz glagola, a nije slu ajno ato je u veini tih primjera rije  o izvedenim oblicima sa sufiksima francuskog podrijetla (departure, argument, investment, conversation, reduction, revision, resolution) koji su se ukorijenili u svakodnevnoj uporabi i istisnuli iz uporabe mogui oblik nastao preobrazbom (iako Wierzbicka (1982) spominje oblik have an argue kao ovjeren, pregledom svog korpusa nismo uspjeli pronai niti jedan primjer za ovu kombinaciju, kao ni preobrazbom nastale oblike za ostale izvedenice). Oblicima s argument ili conversation moglo bi se takoer zamjeriti kako ne ispunjavaju preduvjet kratkoe trajanja radnje ili inkoativnosti, odnosno iterativnosti, ato smo iznijeli kao jedan od va~nijih semanti kih elemenata tipi nih za ove konstrukcije. Kao jedan od kontraargumenata mo~emo navesti elemente strukturalne ikoni nosti, gdje duljina oblika reflektira, u ovom slu aju, vremensku duljinu trajanja procesa opisanog imenicom, tako da ak i neovjereni primjeri s infinitivnom osnovom glagola kao npr. *have an argue ili *have a converse pobuuju osjeaj kratkoe procesa izra~enog na ovaj na in i uklapaju se u opu sliku koji nudi ovaj uzorak. I.3. Tvorbeni potencijal kao motivacija Upravo je produktivnost ovih konstrukcija ono ato ih izdvaja iz mase leksi kih kolokacija, jer je tvorbeni potencijal koji donose njihove strukturalne jedinice, a isto tako i sama inicijalna priroda svake od jedinica neupitna. Ono ato, naime, omoguuje visoku razinu produktivnosti visok je stupanj apstrakcije i shematizacije koju u konstrukciju donose glagoli, a s druge je strane to gotovo neiscrpan niz imeni kih struktura, od kojih je najvei dio, opet, svoje izvoriate naaao u kategoriji glagola koji tvorbenim procesom preobrazbe mijenjaju kategoriju vrste rije i i postaju, formalno gledano, imenice. Shemati nost je neizbje~no povezana s teorijom prototipova, jer se za uspostavljanje odnosa shemati nosti za pretpostavku uzima injenica kako upravo primjeri leksi kih elemenata koji su bli~i srediatu koncepta, dakle koji zauzimaju prototipniju poziciju s obzirom na druga, u odnosu na njih marginalnija zna enja, sadr~avaju komponente zna enja koja tvore strukturu potrebnu za prepoznavanje shemati nosti upravo tih jedinica zna enja. Prototipnost se u slu aju naaih primjera uglavnom odnosi na viae ili manje ogoljene elemente prisutne i u ostalim, od srediata koncepta udaljenijim, jedinicama zna enja, te su stoga pogodne za viaestruko kreativnu uporabu, pa tako i u kombinaciji s imeni kim elementima prisutnim u konstrukcijama koje prou avamo. Pri tome emo se poslu~iti modelom iz kognitivne gramatike gdje za ovu perifrasti nu strukturu Langacker nalazi motivaciju u simboli kom konstruiranju stvarnosti prema zahtjevima konteksta, a koji se oslanja i na jedno od na ela kognitivne gramatike, naime, da konkretne, fizi ke stvari imaju prednost pred apstraktnim pojmovima. Ova se tvrdnja nadovezuje i na injenicu da u mnogim slu ajevima kada slo~eniji oblici bivaju uporabljeni iako postoje i njihovi formalno jednostavniji parnjaci, ime je ugro~eno temeljno pravilo jezi ne ekonomije, perifrasti ne sile utje u na izbor oblika i da za izbor ovih perifrasti nih konstrukcija, nauatrb njihovim formalno jednostavnijim oblicima, npr. to have a drink nasuprot to drink postoji jako kontekstualno utemeljenje. Wierzbicka (1982), meutim, inzistira da bi trebalo postojati primjereno razlikovanje izmeu kombinacija glagola have i poimeni enog glagola kao ato je cough od onih s istim glagolskim korijenom kao ato je npr. lie-down, temeljei svoje argumente na interkontekstualnim vezama imenica s drugim glagolima. Naa je prijedlog da smo i ovdje, takoer, svjedoci pomaka polaziane to ke gdje je pojedina epizoda odreenog procesa izolirana te stavljena u poziciju u kojoj mo~e biti profilirana imenicom izvedenom iz glagola postupkom iste preobrazbe. To nije, meutim, samo slu aj razli itog konstruiranja, tj. uobli avanja situacije u jezi ne svrhe, ve ovdje preusmjeravamo profiliranje procesa cijele relacijske predikacije u njezino prominentnije nominalno podru je. Profil je glagola pomaknut na odgovarajui nominalni entitet, u ovom slu aju poimeni eni glagol, koji je stvorena procesom sekundarne nominalizacije, u kojoj je pojedina epizoda tog procesa profiliranog perfektivnim glagolom sada profilirana s pomou imenice. Langacker (1991:25) tvrdi da je "semantic contribution of nominalization (is) limited to profiling (an aspect of construal)" pogotovo stoga ato u ovom slu aju govorimo o nultoj derivaciji, tj. preobrazbi gdje konceptualni sadr~aj nije semanti ki preoptereen dodatnim sufiksima. Perfektivni karakter ovih konstrukcija zapravo slijedi Langackerovo opa~anje da: ...a perfective process profiles some kind of change through time, prototypically a physical action involving the transmission of energy (ibid: 21). Poimeni eni glagoli oslikavaju odreene  epizodi ne nominalizacije gdje oni profiliraju omeeno podru je iji konstituirajui elementi reflektiraju komponente ovog procesa prijenosa energije. Ako ove epizodi ne nominalizacije zamislimo kao posebna, omeena podru ja, mo~emo im, sukladno tomu, pripisati osobine brojivih imenica, ato je nadalje potvreno umetanjem neodreenog lana koji prethodi imeni kom dijelu strukture. Ova dodatna osobina potvrda je Langackerovoj primjedbi da postoji analogija izmeu brojivih imenica i perfektivnih glagola s jedne strane aspektualnog prostora i nebrojivih imenica i imperfektivnih glagola s druge (1991:21), a ato e biti detaljnije objaanjeno dalje u radu. U tom smislu mo~emo ovom pristupu pripisati i novo, metonimijsko itanje ovog procesa profiliranja. Ono ato ~elimo tvrditi jest da sekvencijalno skeniranje i profiliranje specifi nih relacija unutar procesa profiliranog perfektivnim glagolom aktivira krajnju zonu profiliranog podru ja, tj. svjedoci smo elaboracije rezultativnog aspekta profiliranog dogaaja. Ako smo u situaciji da koristimo frazu give a push ili make an argument, uporabljujemo metonimiju dio procesa umjesto cijelog procesa fokusiranjem na odreenu vremensku to ku ime se, stoga, referira na cijeli pozadinski dogaaj. Ova je metonimija, takoer, i dio perfektivnog karaktera ove konstrukcije koja referira na analogiju o epizodi nosti perfektivnog procesa. I.3.1 Nominalizacija U svezi s gore navedenom tvrdnjom, mo~emo pokuaati razotkriti prirodu ovog tipa nominalizacije. Na slikama 1a. i 1b. mo~emo uo iti kako se relacijska predikacija mo~e razlikovati od nominalne svojim temporalnim profilom, tako da kod glagola imamo sekvencijsko skeniranje serijom vremenski distribuiranih sastavnih stanja (1a).  SHAPE \* MERGEFORMAT  Slika 1a. Relacijska predikacija (Langacker 1991: 21) Svako od ovih sastavnih stanja profilira neku relaciju, koja prema Langackerovoj teoriji predstavlja jedan entitet i koje tvore kontinuum kada bivaju vremenski skenirane. Ovaj kontinuum stanja tvori apstraktno omeeno podru je koje mo~e biti profilirano s pomou imenice (1b).  SHAPE \* MERGEFORMAT  Slika 1b. Nominalna predikacija (Langacker 1991: 21) Ova je imenica neprocesualna i predstavlja organizaciju na jednoj viaoj razini jer ne profilira vremenske meupoveznice izmeu relacija. Odozdolni pristup ovom, u na elu 'usage-based' modelu, mo~e nai svoju potvrdu i na sljedeoj razini organizacije gdje smo svjedoci promjeni profila profiliranih komponenata, tj. sudionika u relacijskoj predikaciji. O ito je da smo ovdje prihvatili odnos glagola prema subjektu i objektu re enice kako ga je obrazlo~io Langacker (ibid.) On tvrdi da je glagol konceptualno ovisan o svojim imeni kim sudionicima ili, kako ih je Tuggy nazvao, inner subject and object (citirano u Langackeru, ibid.). Perifrasti na priroda ovih konstrukcija poma~e im da se prilagode specifi nim kontekstualnim zahtjevima kada postoji potreba za odreenijim utemeljenjem ('grounding') imeni kog sudionika. Ova razina organizacije predstavlja joa jednom model za moguu interpretaciju ovih perifrasti nih struktura te istovremeno naglaaava arbitrarnost razdvajanja gramatike na provizorne razine leksika, morfologije i sintakse. Ovdje smo svjedoci meuigre leksi ke razine (preobrazba glagola u imenice) sa sintakti kom strukturom re enice. Glagol cijeloj re enici pridonosi svojim procesualnim profilom, tj. profil je naslijeen od njegova jednostavnog, neperifrasti nog oblika. Imeni ki sudionici u predikaciji elaborirani su u ulogama trajektora (subjekt) i landmarka (objekt) re enice. U perifrasti noj konstrukciji landmark nasljeuje konceptualni sadr~aj po etnog glagola, a procesualna je sekvenca preslikana na 'light' glagole. Re eni na je struktura, stoga, sa uvana u obliku kanonske engleske re eni ne strukture subjekt-predikat-objekt. Izvjesna razina superiornosti koju pokazuju imenice pri ovom kodiranju dogaajne sheme posljedica je njihove konceptualne naravi. Imenice su prema kognitivnoj gramatici konceptualno nezavisne, tj. mo~emo o njima stvoriti unutraanju sliku, tj. koncept neovisno o ostalim sudionicima u daljnjim kognitivnim procesima i kona nom jezi nom izrazu. Imenica ozna ava (stvar( kao koncept koji tvori zasebni viae ili manje otvoreni prostor neovisan o vremenu (kako je nazna eno, imenice profiliraju atemporalnu relaciju), dok glagoli ozna avaju (proces( koji ima svoj temporalni profil i uslo~njen je od sekvence viae meusobno povezanih relacija koje svaka za sebe imaju potencijal biti kodirane kao zaseban, omeen entitet ili u sekvenci tvoriti omeeno podru je (u obama slu ajevima profilira se (stvar() (Langacker 1987:25). Ovo bi takoer mogao biti poticaj za stvaranje perifrasti nih struktura jer se nezavisnost koncepta imenice nudi kao osnovni psiholingvisti ki poticaj za stvaranje odreenog oblika poruke koja se prenosi. On je u memoriji govornika dostupniji jer je u izolaciji i njegova je shema odvojena od ostalih kompleksnijih shema koje uklju uju nekoliko sudionika ili viae razli itih relacija i suodnosa. Problem je s ovim strukturama da sama shema imenica koje su sastavni dio ovih izraza sadr~ava cijeli scenarij, a ato je posljedica njihova glagolskog izvoriata. Naime, u izrazu to give a kick sama imenica preslikava ne samo trenutak udaranja ve i ostale sudionike: agens i pacijens ili je struktura scenarija, tj. scene posljedica stapanja imenice s glagolom koji esencijalno kao svoju zna enjsku komponentu ima upravo prisutnost agensa i pacijensa. Jedno od moguih tuma enja za koncept (stvari( je da se ona mo~e promatrati i kao jedan od 'konceptualnih arhetipova' (Langacker 1991: 9) u smislu da je svakom, ve jednogodianjem djetetu, uo ljivo kako je fizi ki objekt neato ato je postojano u protjeku vremena. Takvo tuma enje mo~e opravdati kodiranje (procesa( kao inicijalno verbalno izra~enog koncepta, u formi imenice, tj. (stvari(, dakle ne ega trajnog, ato treba ostati kao posljedica aktivnosti, npr. give a blow. I iako bi se moglo ustvrditi da jedna tako univerzalna kategorija kao ato je (stvar( u svim jezicima biva kodirana s pomou formalnog morfoloakog oblika kao ato je imenica, u stvarnosti se tipoloaki jezici razlikuju do nevjerojatnih razmjera kada je u pitanju upravo ovaj arhetipski koncept. Sama injenica da drugi arhetipski koncept kao ato je (proces(, a koji je u engleskom jeziku tipi no konstruiran s pomou glagola mo~e dobiti i povrainsku realizaciju kao spoj glagola i imenice, a o emu se radi u slu aju naaih konstrukcija, daljnji je dokaz kako i konceptualni arhetipovi do~ivljavaju odreene modifikacije ili prilagodbe, ve u zavisnosti od metoda konstruiranja stvarnosti. Farrell (2001) se takoer suprotstavlja tradicionalnoj funkcionalnoj podjeli koja fokus stavlja na proces derivacija jedne vrste rije i u drugu i inzistira da za korijene rije i vrijedi na elo leksi ke podspecificiranosti ('lexical underspecification'), pri emu morfosintakti ki kontekst odreuje hoe li se neki koncept unutar dogaajne sheme kodificirati kao imenica ili glagol. Pri tome je va~no njihovo potencijalno zna enje koje se u ovisnosti o njihovu profiliranju unutar iste dogaajne okvirne sheme realizira kao imenica ili kao glagol. On isti e neke od 'thing-centered words' poput bag, saddle, shovel, pocket, hammer itd. i tzv. 'process-centered words' poput kiss, touch, walk, sneeze, jump itd. koji, meutim, usprkos tom njihovom sredianjem konceptualnom usmjerenju variraju izmeu kategorija imenica i glagola. Neiscrpan popis koji bi se dobio ovakvim predstavljanjem kodiranja leksi kih jedinica dao bi donekle opravdanje za vrlo visoku produktivnost koju pokazuju perifrasti ne konstrukcije s 'light' glagolima i poimeni enim glagolima (u tradicionalnoj nomenklaturi). I.4. Prijevodni ekvivalenti kao signali semanti ke promjene Joa jedna od osobina koja je uo ena prilikom prikupljanja korpusa za ovaj rad, a koja se nametnula kao uo ljivi razlikovni element ovih perifrasti nih konstrukcija u odnosu na jednostavne oblike glagola koji se mogu izvesti iz imeni kog dijela konstrukcije, bila je injenica da se pri usporeivanju prijevodnih ekvivalenata u hrvatskom jeziku u mnogim slu ajevima profilirala distinkcija izmeu uporabe ovih konstrukcija u kontekstu koji je jasno upuivao na promjenu glagolskog vida u odnosu na paralelni jednostavni oblik glagola. Prijevodni ekvivalenti na hrvatskom u velikom su postotku sadr~avali prefigirane glagole koji su svojom morfoloakom strukturom nametali sliku svraenog glagolskog vida, tako da imamo situaciju u kojoj se prijevod kao kontrastivni element uzima kao signal za semanti ku promjenu u drugom, ovom slu aju, engleskom jeziku. (12) a. Lucy was her immaculate self at work in the morning; they had a drink in the pub, and it was as if that evening, the story, the kiss, the flowers, had not been. b. Lucy je na poslu ujutro opet bila savraena kao i uvijek; popili su pie u pubu, i bilo je kao da te ve eri, pri e, poljupca, cvijea nije ni bilo. (13) a. Well, Charles, I've taken a good look at your latest victim. b. Pa, Charles, dobro sam pogledao tvoju posljednju ~rtvu. (14) a. Giving a deep sigh, she answered, `Of course, that's one of the reasons I'm so worried. b. Duboko uzdahnuvai, odgovorila je, 'Naravno, to je jedan od razloga zaato sam tako zabrinuta.' (15) a. Juliette Kando believes that whatever your age or fitness level you can correct bad habits and make a new start. Juliette Kando vjeruje da bez obzira na svoje godine ili fizi ku spremu mo~ete popraviti svoje loae navike i iznova zapo eti. Ova je promjena najuo ljivija pri prevoenju konstrukcija s poimeni enim glagolom (dakle u primjerima s have, take i give), dok su primjeri s glagolom make sadr~avali neato manji broj ovakvih preobrazbi, pa su i prijevodni ekvivalenti varirali u obliku i sadr~aju. Kao jedan od zaklju aka pri uo avanju ovih pojava koje su nam se kao govornicima hrvatskog jezika, dakle jednog od slavenskih jezika, nametnuli, bilo je upravo uo avanje morfoloaki utemeljene promjene koja reflektira paralelnu morfosintakti ku strukturu u engleskom kao germanskom jeziku. Uo ila se, dakle, razlika u formalnim razinama koje korespondiraju simbolizaciji jednog te istog koncepta. Dakle, kao zanimljiv se pokazao proces profiliranja kodirane dogaajne sheme u ovim dvama jezicima, tj. koji su mehanizmi koji pokreu aktiviranje upravo ovih odreenih struktura u konstrukciji razli itih procesa. Utemeljenost ove morfoloake promjene koja se ogleda u prefiksaciji nesvraenog oblika glagola koji u konstrukciji ima ulogu argumenta ovim, tzv. 'light', glagolima naali smo u nepodudarnim elementima profiliranja glagolskog vida u engleskom i hrvatskom jeziku. Opozicija svraeni/nesvraeni vid u hrvatskom jeziku o ito je isto morfoloakog karaktera, pri emu su afiksi poprimili visoku razinu gramatikalizacije, dok je u engleskom jeziku ova opreka formalno uobli ena morfosintakti kim sredstvima, pri emu najveu ulogu igraju pomoni glagoli be i have. Pri tome treba uo iti da i sami pojmovi svraenosti/nesvraenosti u engleskom jeziku po ivaju zapravo na opoziciji koja se namee sama od sebe iz perspektive govornika slavenskog jezika u kojem je ovaj aspektualni par uo ljivije gramatikaliziran, dok je u engleskom jeziku gramatikalizacija uo ljiva na razini opozicije 'progressive/non-progressive'. Comrie (1976: 12) tvrdi kako je od nepobitne va~nosti u engleskom jeziku razlikovati pojmove  perfect i  perfective koji se zbog terminoloake nepodudarnosti s lingvisti kim teorijama u drugim indoeuropskim jezicima vrlo esto mijeaaju. Ova dva pojma, opet, treba odvojiti od pojma nesvraenosti unutar kojega najprominentniju ulogu ima opozicija progressive/non-progressive (kao potkategorija pojma 'continuous' koji osim osobine 'progressive' ima i dodatnu kakvou 'nonstative'), koja se opet smatra potkategorijom nesvraenoga glagolskog vida i postaje najuo ljivija u opoziciji s tzv.  simple oblicima glagola koji su markirani samo glagolskim vremenom ( tense ) i koji tek u odreenom kontekstu, u zavisnosti od glagolskog na ina, poprimaju ili svraeni ili nesvraeni glagolski vid. On, dakle, isti e kako je u opoziciji ovih triju re enica: (16) a. John read the book. b. John has read the book. c. John was reading the book. u primjeru (16a.) rije  o svraenome glagolskom vidu kao nekoj vrsti 'default' vrijednosti, dok primjer (16b.)p  , @   ~    ".϶Ϫ~p~p~h~p\S\~phON{]mHsHhM1h&]mHsHhON{mHsHhM1h&6]mHsHhM1h&mHsHhM1h=5mHsHhCM5mHsHhM1hCM5mHsHhON{CJaJmHsHhCJaJmHsHh=6CJaJmHsHh=CJaJmHsHh=h=CJaJmHsHhM1h}5mHsHh=5mHsH 0hjlnp     $"$!!!!!!!!!!v:!!!!! !!!!!!!h`hgdM1$a$gdM1 $h^ha$gd= $h`ha$gdM1 $`a$gdM1gd=\`$ "$8 "$r|:ƻ~qgqZqhM1hRSCJOJQJhON{CJOJQJhM1hCMCJOJQJhM1h=5CJOJQJ\hCM5CJOJQJ\hM1h&5CJOJQJ\hM1hCM5CJOJQJ\hM1h=mHsHhCMmHsHhM1hRS6mHsHhmHsHhM1hRSmHsHhON{mHsHhM1h&mHsH!:\`jHLTZ "f l @!!ɾɮɮɮɮɒ}qfhM15\mHsHhM1hCM5mHsHhM1\mHsHhM1hCM\mHsHhM1hCMmHsH!hM1hCM56CJOJQJ\hM1hCM6CJOJQJ\hFCJOJQJ\hM1hCMCJOJQJ\hM1hFCJOJQJhM1hCMCJOJQJhM1hCM6CJOJQJ"~ n!!!!0#2##$$$&****!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!h^hgdM1 N^`NgdM1^gdM1gdM1 & F gdM1 h^`hgdM1 & F gdM1h^hgdM1h`hgdM1!!!!2#<#h#####$$$z%|%B'')****-*M*U********B,F,,,Ӽۯvvh]h]hFCJOJQJ\hM1hCMCJOJQJ\hM1hCM5CJOJQJhM1CJOJQJhM1h<.CJOJQJhCJOJQJhFCJOJQJhM1hCMCJOJQJhM1hM1mHsHhM1hCM5mHsHhM1mHsHhM1hCM\mHsHhM1hCMmHsHhM1hCM5\mHsH$***8-:-..H/p/t/4TCVCCCFGGqHrHH!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!$N^`Na$gdM1`gdM1gdM1^gdM1h^hgdM1gdM1h`hgdM1 N^`NgdM1,:->-@-B-F----.>.~....../H/p/00618122T2V22223z445R5556666j7t7x77´ʹ״rhM1h75LCJOJQJ\hM1hCM6CJOJQJ\hCJOJQJ\hFCJOJQJ\hM1h<.CJOJQJ\hM1hCM5CJOJQJhM15CJOJQJhM1CJOJQJhM1hCMCJOJQJhM1h<.CJOJQJhM1hCMCJOJQJ\,78888$8)8?8b8o88p:::::;Z;;;;<<`=x=>>??????@AJAAAAAAALBBB CTCVCֻ~hM1hCMmHsHhCJOJQJhM1hCM56CJOJQJhFCJOJQJhM1hCM6CJOJQJhM1hCMCJOJQJhM1h75LCJOJQJ\hM1hCM6CJOJQJ\hFCJOJQJ\hM1hCMCJOJQJ\.VCZClCCCCCNDbDD E(G0GGGGH H HHHHqHrHtHHHHHHHHHHHIIII?IBIEIõëõܜАvvjhM1h<.\mHsHhM1hCM56mHsHhM1hCM5mHsHhM1h<.6mHsHhM1hCM56\mHsHhDXCJOJQJhM1hCM6CJOJQJhM1hCMCJOJQJhM1hCM6mHsHhM1hCM5\mHsHhM1hCMmHsHhM1h<.mHsH)HHAIBIIIMMM,N.NPTYtbgggggr!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!  h`hgdM1`gdM1`gdM1gdM1h^hgdM1 N^`NgdM1h`hgdM1EIFIWIYI_IaI~IIJJJJJLLLLvMzMMMMMMOOOOPڴxnaTaJhDXCJOJQJhM1h<.CJOJQJhM1hM1CJOJQJhCJOJQJhFCJOJQJhM1hCM6CJOJQJhCJOJQJhnghCJOJQJhM1hCMCJOJQJhM1hCM5mHsHhM1hCM56mHsHhM1hCM6mHsHhM1hCMmHsHhM1hCM5\mHsHhM1hCM\mHsHPPQ"QQQ R(R.RRRdSlSpSSSSSS:T>TbTXXYY|ZZZ4[Z[[[B\D\F\]]]^R_f_j_`"a>a䩎{qqhCJOJQJ%jhM1hp0JCJOJQJUhM1hp6CJOJQJhM1hM1CJOJQJhM1hpCJOJQJhM1CJOJQJhM1h75LCJOJQJhM1h<.CJOJQJhFCJOJQJhM1hCMCJOJQJhM1hCM6CJOJQJ,>alatatbbbbbdddd e$eeetffffgggggggg.j4jl۵۵۫wi\R\hCJOJQJhM1h}CJOJQJhM1h=5CJOJQJh&5CJOJQJhM1h;15CJOJQJhM1h75L5CJOJQJhM1h=CJOJQJh&CJOJQJhCJOJQJ\hwppCJOJQJ\hM1hCM6CJOJQJ\hM1hCMCJOJQJ\hwppCJOJQJhM1hCMCJOJQJllnn0o:o@qBqqrrvwwwx,xHJxz|~ȕpr  "߻߯wi߯ߤ^^hM1h75LmHsHhM1haP5\mHsH#jhM1h}5U\mHsHhM1haPmHsHhwppmHsHhe\mHsHhM1h}mHsHhM1h}\mHsHhM1h75L5\mHsH*jhM1h}5U\mHnHsHuhM1h}5\mHsH#jhM1h}5U\mHsH$d!!!!! !!R6!O& !!! !!h^hgdM1$a$gdM1h`hgdM1 $h`ha$gdM1$h7$8$H$`ha$gdM1 $7$8$H$a$gdM1$L7$8$H$^La$gdM1$7$8$H$^`a$gdM1$L$7$8$H$^L`$a$gdM1 "46BFğȟ"ơ*0BDPRFĥƥȥҥԥXZ&(46"$.0ڭܾܶܫܫܶܶܶܝܝܶܶܝwhM1h}6mHsH j]hM1h}mHsHhM1h}:mHsH j[hM1h}mHsHhM1hmHsHhmHsHhM1h75LmHsHhwppmHsHhM1haPmHsHhM1h}mHsHhM1haP\mHsHhM1h}\mHsH.ZԯJLXZ`bprZLNXZBfhtvȺ؝؝؝ȺȺ؝؅Ⱥ{ؓmhM1h&:CJOJQJhwppCJOJQJhM1h}6CJOJQJhCJOJQJhM1haPCJOJQJ j]hM1h}CJOJQJhM1h}:CJOJQJ j[hM1h}CJOJQJhM1h}CJOJQJhmHsHhwppmHsHhM1h}mHsH*vܶڻFFHT`BX@FnPXƺƣƛƣƍƣƍƂƣƍƣƍƣhM1he]mHsHhM1hk5\mHsHhmHsHhM1hlhmHsHhM1h;15mHsHhM1hk5mHsHhM1hkmHsHhM1h}6CJOJQJhCJOJQJhwppCJOJQJhM1h}CJOJQJ3>@NP!!!!!!!!!!!!!$[$\$a$gdM1 & FgdM1 H^`HgdM1 ^`gdM1 <^`*?R?D DrDDDDFHHH2I4IHIJIVIXIJJKKpLLXMZMMMMMNN QQQQQSSSSFSLSꟗr *hM1hk5mHsHhM1hk5mHsHhM1h=mHsHh=mHsHhkmHsHhM1hk6mHsHhM1h&mHsH!jhM1hk0JUmHsHh3?TmHsHhG4mHsHhM1hkmHsHhM1hkmHsHhM1hG4mHsH*JSLSNSzS|SSSSS]([ [   ((($qq$?&`#$/If]q^qa$gdM1$$?&`#$/Ifa$gdM1$$?&`#$/If]a$gdM1LSNSzS|SSSSSSTTTTTTjU|UbVdVvVxVVdWlW2Z6Z@ZBZɶتتɗ؋؀tht_VHhM1h&5]mHsHh=]mHsHh3?T]mHsHhM1h&5mHsHhM1hk5mHsHhM1hkmHsHhM1hG4]mHsH$jhM1hkUmHnHsHuhM1hk]mHsH$jhM1hL^UmHnHsHu *hM1hk5]mHsHhM1hk]mHsHhM1hk5]mHsHhM1hk5]mHsHSSSSSY<)[ $$?&`#$/Ifa$gdM1$$?&`#$/If]a$gdM1kd $$Ifl4I\,"l  d t 6`?044 laf4STTTTT[ Ճ  Ճ H $$?&`#$/If^a$gdM1"$ & F j$?&`#$/If^`ja$gdM1$$?&`#$/Ifa$gdM1"$ & F M$?&`#$/If^`Ma$gdM1TTTUU. >[ "$ & F M$?&`#$/If^`Ma$gdM1$$?&`#$/If]a$gdM1kd4$$Ifl4\,"    t 6`?044 laf4U\V^V`V  $$?&`#$/Ifa$gdM1"$ & F M$?&`#$/If^`Ma$gdM1`VbVdVfVVVSv K??K! $`a$gdM1$a$gdM1kd8$$Ifl4\,"    t 6`?044 laf4V0Z4Z6ZZZL[[[]]kkkl ll!!!!!!!!!!!!!!!!^gdM1 $`a$gdM1$L^`La$gdM1$8^8`a$gdM1 $^a$gdM1$^`a$gdM1 $h`ha$gd=$a$gdM1 $h`ha$gdM1BZZZZZZZ[[[\]`^h^r^^``*a,aJbLbNbPbTbVbzccccddf"f2f468\4  $&(*.0  ǺyjhNS0JCJOJQJUhM1hk6CJOJQJ]hDXCJOJQJhCJOJQJhM1hC.LCJOJQJhM1hkCJOJQJha5CJOJQJ]hM1hC.L5CJOJQJ]hM1hk5]mHsHhM1hC.L5]mHsH/\^lnp@dfDx4mVMA3Ahq/haP6hnH tH hM1haPhnH tH hq/hnH tH ,hM1h<.5B*CJOJQJ^JaJph/hM1h<.56B*CJOJQJ^JaJph.hM1h<.5CJOJQJ^JaJhnH tH hM1h&B*phhM1h&6B*phhM1h&hnH tH hM1h<.5CJOJQJhM1h<.CJOJQJhM1hC.LCJOJQJhDXCJOJQJhM1h CJOJQJfD6@T "$!!!!!!!!!!!!!!!!!v:!v: $h^ha$gdmt$a$gdmtgdM1 $7$8$H$a$gdM1 ^`gd$-DM ^`a$gdM1$1$^`a$gdM146Z\vxFHPR|`b|Z\^ؽ㘌}oa]U]hh6hhDXhaP6hnH tH hq/haP6hnH tH hM1haP6]hnH tH hM1haPhnH tH h"qh"qhnH tH h"qh"q6B*]phh"qhq/B*phhq/h"qh"q0J>*B*\ph h"qh"qjh"qh"qUhq/B*phh"qh"qB*phhaPhnH tH !V @"$0<RT "$׻׻ׯyqi`TLhmtmHsHhmthZ-b5mHsHhmt5mHsHhZ-bmHsHh(tmHsHhq/h<.6hnH tH hM1h<.EHhnH tH hM1h<.6hnH tH hM1h<.hnH tH hM1hhhnH tH hM1hh6]hM1hh\hM1hh5\ hM1hhhM1hphnH tH hM1hC.L6 hM1hC.L hh &(JRZ, t 8<Ĺzljh0JUmHsHh -hmHsHhwppaJmHsHhaJmHsHh6aJmHsHhfNhmHsHjh0JUhZ-bhmtmHsHhmtCJaJmHsHhZ-b6CJaJmHsHhZ-bmHsHhZ-bCJaJmHsHhZ-bhZ-bCJaJmHsH*h *b!v:!v:!v:!!v:!v:!v:!t!v:!v:!v:!v:!v:!v:$-DM `a$gdk$-DM a$gdkdgdk$a$gdk$a$gd75L$a$gdp $h`ha$gdmt$TL^T`La$gdmt$T^T`a$gdmtfhj *`b|(,6v~ǸǤNjyoe^^^^ h6]jh0JUhB*CJphhM@hCJh hCJh h5CJ\h6B*CJ]phhB*CJphhB*CJphh5<B*CJ\phh5B*CJ\ph hCJjh0JCJUjh0JUmHsHhhmHsH$ln!v:!v:!v:!v:!v: !v:y!!$TL^T`La$gdmt &`#$gd6i$a$gdR$a$gdhgdk$-DM a$gdk$a$gdk~R\bfhjlnp68jJx|X\dhvx, ۶hZ-bhmtmHsHh6ihDX0JmHnHu h0Jjh0JUhM@hNShmHsH h6hh: hDX6h\Dh6hDXjh0JU hhh h] h6]h3,1h/ =!"#$% DdD%D  3 @@"?DdD%D  3 @@"?$$If!vh55535 5{#v5#v3#v #v{:V l4I t 6`?0)v)v++5555/   /  /  f4$$If!vh55535 5{#v5#v3#v #v{:V l4 t 6`?0++5555/   /  /  f4$$If!vh55535 5{#v5#v3#v #v{:V l4 t 6`?0++5555/   /  /  f4Dd -D  3 @@"?@@@ kNormalCJ_HaJmH sH tH@@@ k Heading 1$@& 5aJtH \@\ k Heading 2$<@& 56CJOJQJ\]^JaJDA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k@(No ListnB@n kBody Text, uvlaka 3,uvlaka 3$a$CJOJQJmHsH>@> k Footnote TextCJaJ@&@@ kFootnote ReferenceH*<P@"< k Body Text 2 dx>Q@2> k Body Text 3xCJaJJ^@BJ k Normal (Web)dd[$\$mHsH6>@R6 kTitle$dha$5ZObZ <. Heading 14@&&5CJKH$OJQJ\^JaJmHsH6U@q6 "q Hyperlink >*B*ph4 @4 6iFooter  !.)@. 6i Page NumberH@H 6i Balloon TextCJOJQJ^JaJ*k~ӝAr . 1   9AAr r r . 1 b :!z!z!z!z!z!z z z z z! z z! z z!z z!z!z!z y )+6DL[gt&Ք[ni   /R45678yz{|xyz ? q r BCD@^_c x y H!I!!!~#####1%&B)-000006ADDDDDDDEF=FFFGGGGGG`I7KNUY]] ^cada bbbb,c-ccccmdddeYhk1o2oOolooo3qtsutuuuuuoxJyKyLyzy{y&'̋ԋ܋݋ދߋJ^_`ab֌()*+,-lmLM͐ΐŗƗǗDdstu(^?op@AByzLî +,^_`Z{|}-Uf~$R]ZavQR01 000000000000000000000000 000 0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 000000000000000000000000000000000000 00 00 000 0 0 0 0 0 0 00 0 0 0  0  00 0 0 00000000000000000000 0 0 00000000000000000000p00000000000000000000000000000 0 00000000000000000000000000000000p0p00000000000p00p00@0M900M90000M90000xz ? q r BCD@^_c x y H!I!!!~####1%&-06ADDDEF=FFFGGGGGG`I7KNUY]] ^cada bbbb,c-cccmddd1o2oOoloootsutuuuJyLy{y&'̋ԋ܋݋ދߋJ_`ab֌()*+,-lmLM͐ΐŗƗǗDdstu(^op@ByzLî +,^_`Z{-U0 00000@0000 0 00 0 00000@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵO90 0@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@L 0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@N 0@0@0@0@0@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ`0ֵ@F 0ֵ@F 0ֵ@F 0ֵ`0ֵ@0ֵ`0ֵ@F 0ֵ@F 0ֵ@0ֵ`0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@O 0ֵ@O 0ֵ@O 0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@T 0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵO900@0ֵO900O900@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵH@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵ@W 0ֵAW 0ֵ@0ֵ@0ֵ@0ֵOy00O900O900Oy0<0Oy0<0O900ܞO900O900000Oy00(Oy00(00 :!,7VCEIP>alH"vX,=LSBZlzj  4~svwy{|}   *Hr'JSSSTU`VVl~̪txz~  uFF!FGGG`x{5y___X !!8ef@He\(    !T$' I3  s"*?` J c $X99? !T$'V2 K # o"` !f!'P2 L  g "`@"t#P2 M  g "`@"v#P2 N  g "`L@"xt#ZB O S Dg ^t#_E%ZB P S Dg  t#!C%ZB Q S Dg t#C%P R  g "`C%%P S  g "`C%%P T  g "`LC%x%ZB U S Dx&f!y&   !' V3  s"*?` W c $X99? !'V2 X # "`z !p'P2 Y  o"`!"ZB Z S Doh"i$P [  o"`$E%P2 \  o"`!"P2 ]  o"`V!"ZB ^ S Do*"+$ZB _ S Do"$P `  o"`$E%P a  o"`V$C%ZB b S D%p%TB c C D%%TB d C Dh%%ZB e S DԔ%%  !+' 3  s"*?`  c $X99? !+'V2  # o"` !f!'P2   g "`@"t#P2   g "`@"v#P2   g "`L@"xt#ZB  S Dg ^t#_E%ZB   S Dg  t#!C%ZB   S Dg t#C%P    g "`C%%P    g "`C%%P    g "`LC%x%ZB  S Dx&f!y&\2  3 g "`!!+'P2   o"`T$@"%t#ZB  S Do$t#$C%P   o"`T$C%%%P2   g "`&@"B't#P2   g "`'@")t#ZB  S Dg &t#&C%ZB  S Dg n(t#o(C%P   g "`&C%B'%P   g "`'C%)%ZB  S D"w&+z&TB  C DT$w&)z&TB  C D$w&)z&V2  # "`z !p'P2   o"`!"ZB  S Doh"i$P   o"`$E%P2    o"`!"P2 !  o"`V!"ZB " S Do*"+$ZB # S Do"$P $  o"`$E%P %  o"`V$C%ZB & S D%p%TB ' C D%%TB ( C Dh%%ZB ) S DԔ%%(R * (R +  B S  ?FGߋbyVxtI,t*C Ct+C g  tD%te+f+!g+Zh+\{9t"{9p{9ܰ!$-!$$$,Ki+lKj+4!$L$$t!$ {9L-!{9D!k+t,9KKTKKWW      5=S^^TTcc  V*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplacehttp://www.5iantlavalamp.com/8 *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity= *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceType=*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceName      48}~@Ax|HINO[^yzwz   V W - . | }  ^ ` p r ADMN~  ^`WXY\  kmIJcd  ^`bd  ijruGH89    x z { ~ !!!!#!F!J!L!O!V!W!^!`!f!h!!!!!#"%"##{##########$$$$/%1%%%%%%%t&v&&&&&&&&&'':);)A)B)**k*l*****++q,s,,,x-y---....,/-/000000000000031344[4\444^5`55588888899 9!9z9{9999999a<c<g<h<s<t<&='=>>??)@+@MANAAAAA$B%B;BiiiIjKjjjjjkkkmlmmmmmno1o3oOoPolomoooooooooooooooapbpfphppp2q3qqqqqqqrrrrrrrr s sssssu?uKuLuUuVusuuuuuuuuuwwwwwwwwwwkxoxJyLyPySyxy{yyyIzKzzzr{s{S|T|||||}}\~]~~~ST&(FHڈ܈Ɋʊ܋JK^c(-68lmLN͐ΐ./EG  $'DE ΖϖӖՖ—ǗBDad|~ĘȘɘ˘̘Ә֘ܘݘ  !'(01:<JKOQSUdemnrsuvęřǙșәԙݙߙ $%/078<=?@BCIJVWabnoz{Ěƚʚ͚֚̚ךؚٚ#$&'+,127:FHKmqxz{ÛǛțʛ˛ԛ՛ޛ $%*+./9:@AIJVW_iqtʜ͜՜֜ל؜ '1;CDLVW]`fgpqux|}˝̝ӝ՝֝םٝڝܝݝ $%,6?@MNOPZ[ijpržÞƞǞӞ՞؞ܞ '7>?IJST\]belu{|şƟ'(VX]^9:?Dnpˡ̡СҡYZ^`ǣȣѣң:;@Bhj(+348:|}֥ץߥ348;mnqvըר~PQil\^@BHIy|ȭɭ,-LQbc /0Ưǯհְڰܰݱޱ),6BJKMQYZ^_jkuv~óijҳӳԳճܴ߳޴defgõƵ"$.1^$[\JKOS x}ʻ̻() $+-&(- !*U^uxjs~ $. "#'(`a_`rs|}\]`afh^_suyzY\]`agvxy $%-.9:ABMNUX_gkntz #$()23:;@CIJTUY[^_abghijmqyz #$()/012:;EFOT`acdqr| !*+4;CDEQVWYZ\`goxy !5>?FMPQ[\efmnrs{| %&->@AIJLMTW`aghjkqv}~TXu~"#'(.<@AJKWX`amnvx|} 38x|wz  > ? p r AD?@]_bd w y G!I!!!}######0%1%&&A)B)--000066AADDDDE\FFFGGGG_I`I6K7KNNUUVVYY]] ^ ^bada bbbbbb+c-c5cXcZccccccldmdddeeXhYhkk0o2o:o;oNoPoSoTokomopoqooo2q3qttrutuuuuuuunxoxIyLyyy{y%'ˋ̋ӋԋۋIJ]cՌ֌'-kmKM̐ΐėǗCDcdTUdMTu'(]^>Dnp?Bx{KQ®î *]#YZz},--/+9?r'(@f*+Jj|kqQR\]Y\ :::::::::::::::::::::::::::::::::::|##00DD\FfFGG2o;oOoToLySyߋ]-8}/H!UAe+~ksR\  TSveu iliate J.J.Strossmayera vns5l 'd-0 cFF.9ݪ?:&K&q%=p;0E$S\k!Fn-r1X_#z(`^B\I|]+ z ^ `zo(()^`o(.  L ^ `LhH. \ \ ^\ `hH. ,,^,`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. lLl^l`LhH.88^8`5o(() ^`hH.  L ^ `LhH.   ^ `hH. xx^x`hH. HLH^H`LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH.^`o()  ^ `o()  L ^ `LhH. ``^``hH. 00^0`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. pLp^p`LhH.88^8`o() ^`hH.  L ^ `LhH.   ^ `hH. xx^x`hH. HLH^H`LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH.^`5o(() ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH^`o(. ^`hH. | L| ^| `LhH. LL^L`hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. \L\^\`LhH.,,^,`5o()^`5o(.  L ^ `LhH.   ^ `hH. ll^l`hH. <L<^<`LhH.   ^ `hH. ^`hH. L^`LhH.^`o(.   ^ `hH.  L ^ `LhH. ``^``hH. 00^0`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. pLp^p`LhH.^`o(.   ^ `hH.  L ^ `LhH. ``^``hH. 00^0`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. pLp^p`LhH.88^8`o(() ^`hH.  L ^ `LhH.   ^ `hH. xx^x`hH. HLH^H`LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH.^`o() aa^a`hH. 1 L1 ^1 `LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH. qq^q`hH. AA^A`hH. L^`LhH.,,^,`5o()^`5o(.  L ^ `LhH.   ^ `hH. ll^l`hH. <L<^<`LhH.   ^ `hH. ^`hH. L^`LhH. FF.9%=:\k0E_#z \I|vd-0s5'Fn-r ^]       T]         2@       F        K.        >        , `8<6Y       X        cD        Dm                >= L^}&p!;1M1G4M@$lJC.L75LCMaPNS3?Te\e]_Z-bchlh6ip"pwpp"q?tON{kaDX{~mt (t{zKH<.&BR& Tq/RS\DPf=ngS FRYk̋݋ދߋ_`ab֌)*+}+Q; ""B@((r_((   !"#%&)+,-/158<EGJPTWX[\_bcdioPP PPPP P$P&PT@P,P.P2Pp@P:PFP@PJPLPNPRPTPZP^P`PbPfPjPrPxPP$@PPPPPPPPPPPPPPUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial5& zaTahoma?5 z Courier New;Wingdings"qhf/Kz&\jyjy!>4dUU 3QH)?{~IITSveu iliate J.J.Strossmayera@         Oh+'0 $ @ L X dpxIIIT Normal.dotSveuilite J.J.Strossmayera22uMicrosoft Word 10.0@! @Tƿ@8H@Vl՜.+,D՜.+,4 hp  RH-TDUyjUA II Title 8@ _PID_HLINKSAQ *http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=172839  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F0ئlData 1Table&WordDocument.:SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q