ࡱ> G @bjbjَ H+WP]8TL1:"  J  L_ { ///////$240 | 0' J M''' l :J / /'V', /,/J 8|9Z&/Drago Katovi1, Jelena Trajkovi2, Sandra Bischof Vukuai1, Bogoslav `efc2 Alternativna sredstva i postupci kemijske modifikacije drva Alternative agents and methods for chemical modification of wood Izvorni znanstveni rad Original scientific paper Prispjelo  received: Prihvaeno  accepted: UDK SA}ETAK ( Drvo jele (Abies alba Mill.) i bukve (Fagus silvatica L.) kemijski je modificirano limunskom kiselinom (Citric acid - CA) uz natrijev hipofosfit (SHP) kao katalizator. Ispitivan je u inak kemijske modifikacije na stabilnost dimenzija i promjenu boje drva. Za usporedbu je koriateno drvo modificirano dimetiolodihidroksietilen ureom (DMDHEU) uz katalizator magnezij klorid. Za termokondenzaciju impregnacijskog sredstva u drvu, osim konvekcijskog zagrijavanja na zraku primijenjena je i mikrovalna obrada. Efekti stabilnosti dimenzija drva ispitani su metodom volumnog bubrenja i izra~eni parametrom u inkovitosti smanjenja bubrenja (USB). Rezultati su pokazali da obrada CA poboljaava stabilnost dimenzija i smanjuje volumno bubrenje izra~eno parametrom USB oko 40 % i to podjednako na obje primijenjene vrste drva. Primjenom mikrovalova na drvo impregnirano CA postignuti su podjednaki efekti na stabilnost dimenzija kao i konvekcijskim zagrijavanjem zrakom. Uz jednake uvjete obrade, primjena DMDHEU je pokazala neato slabiji u inak od CA na stabilnost dimenzija obraenog drva. Takoer je spektrofotometrijski ispitan utjecaj temperature obrade i impregnacijskog sredstva na stabilnost obojenja, izra~enu kao ukupna promjena obojenja ((E). Klju ne rije i: kemijski modificirano drvo, limunska kiselina - CA, DMDHEU, mikrovalna obrada, dimenzionalna stabilnost, promjene obojenja ABSTRACT ( Fir wood (Abies alba Mill.) and beech wood (Fagus silvatica L.) were chemically modified with citric acid (CA) and sodium hypophosphite (SHP) as catalyst. The effect of chemical modification on dimensional stability of wood and the effect on colour changes of wood has been investigated. Wood modified with dimethyloldihydroxyethyleneurea (DMDHEU) and magnesium chloride as catalyst was used for comparison. For the purpose of thermal treatment after the impregnation step, a microwave treatment was performed and compared with classical method. Dimensional stability of modified wood was analysed by Anti Swelling Efficiency (ASE) using the water soaking method. The results revealed that wood treated with citric acid (CA) obtained improved ASE around 40 %, equally good on both wood species. Using the microwave equally good ASE results have been obtained on wood modified with CA, but the ASE was lower in a case of DMDHEU application. Influence of curing temperature and applied agent on colour stability have been spectrophotometrically measured and expressed as E. Key words: chemically modified wood, citric acid - CA, DMDHEU, microwave treatment, dimensional stability, discoloration UVOD 1 INTRODUCTION Dimenzionalne promjene drva uvjetovane bubrenjem i utezanjem mogu na drvu uzrokovati promjene oblika, pukotine, vitoperenje, skorjelost ili ak i kolaps. Do utezanja stani nih stijenki, a time i itavog drva, dolazi prilikom izlaska vode iz meuprostora (vezane vode iz drva). Veli ina utezanja je direktno proporcionalna koli ini vode uklonjenoj iz stani nih stijenki, odnosno veli ina bubrenja je proporcionalna primljenoj koli ini vode. Iz navedenih razloga izlo~enost drva promjenjivim klimatskim i atmosferskim uvjetima drva uzrokuju velike smetnje u njegovoj primjeni u konstrukcijama (Hon 1991, *** 2004, Siau: Transport processes in wood, ili Water in wood). U svrhu poboljaanja dimenzionalne stabilnosti drva postoji nekoliko metoda od kojih je jedna dubinska impregnacija kemikalijama. Na taj na in dolazi do zamjene vode iz stani ne stijenke sa molekulama reaktanata. Celuloza kod koje dolazi do kemijske reakcije u pamuku je prisutna u koli inama od 90-95 %, a u drvu je prisutna do 52%. Zbog navedene sli nosti kemijskog ustroja i tehni kih osobina pamuka i drva su impregnacijska sredstva koja su pokazala dobre efekte u postupcima oplemenjivanja celuloznih tekstilnih materijala primjenjiva i za obradu drva. Sredstva za impregnaciju koriste se u obliku emulzije (vodeni sustav), a impregnacijska kupelj mora biti stabilna tijekom duljeg vremenskog perioda, tako da do kemijske reakcije ne dolazi u kupelji ve prilikom naknadne termokondenzacije. Karakteristi no za postupke kemijske modifikacije je stvaranje kovalentne veze izmeu molekula celuloze i reaktivnog sredstva (Yasuda i Minato 1994, Ashaari i dr. 1990). Primjenom N-metilolnih spojeva (jedan od njih je 1,3 dimetilol 4,5 dihidroksietilen urea - DMDHEU, prikazana na sl.1.), dolazi do stvaranja eterskih veza uz dodatak katalizatora Lewisove kiseline (MgCl2). Najvei problem koji se javlja kod N-metilolnih spojeva je problem oslobaanja formaldehida, do kojeg naro ito dolazi prilikom hidroliti ke razgradnje, ali i na viaim temperaturama termi kih obrada (Solja i 1988). Oslobaanje formaldehida uzrokovalo je velike poteakoe zbog bojazni da je formaldehid toksi an i kancerogen, a dokazano je i njegovo alergijsko dermatiti no djelovanje (Solja i 1992, Katovi 1988).  Slika 1. Mehanizam oslobaanja formaldehida sa N-metilolnih spojeva (DMDHEU) tijekom naknadnih termi kih reakcija (Yang 2004) Slika 1 Formaldehyde release mechanism from N-methylol compounds (DMDHEU) during the thermal treatments Zbog navedene ekoloake problematike nastoje se uvesti nova neformaldehidna sredstva. Jedna skupina neformaldehidnih sredstava su polikarboksilne kiseline (PCA) od kojih su se pojedine (aromatske i 1,2,3-4 butantetrakarboksilna kiselina - BTCA) ve po ele primjenjivati za poboljaanje dimenzionalne stabilnosti drvnih plo a (Peyer 2000). Mogunost primjene polikarboksilnih kiselina se prvi put po ela istra~ivati ve u 60-tim godinama, no tada zbog neodgovarajuih katalizatora nisu postignuti zadovoljavajui efekti obrade na tekstilu (Bischof Vukuai et al. 1999, 2002a). Za esterifikaciju monokarboksilnih kiselina s alkoholima potrebne su jake kiseline kao katalizatori. Meutim, za esterifikaciju polikarboksilnih kiselina kao katalizatori koriste se slabe baze. Naj eae su to alkalno metalni spojevi koji sadr~e fosfor. Tek primjenom ovih katalizatora na tekstilu su postignuti zadovoljavajui efekti obrade (Bischof Vukuai 2002b), najbolji sa natrijevim dihidrogen hipofosfitom (Sodium hypophosphyte - SHP). Ovu alternativnu metodu razvio je prof. Welch u laboratorijima U.S. Department of Agriculture (USDA), New Orleans, Louisiana (Welch 1988).  Slika 2. Polikarboksilne kiseline: CA i BTCA Figure 2 Polycarboxylic acids CA and BTCA Mehanizam reakcije klasi nih N-metilolnih sredstava je eterifikacija, dok se polikarboksilne kiseline umre~avaju s celulozom esterifikacijom. Mehanizam same reakcije dugo nije bio sa sigurnoau utvren, no pokazala se ispravnost pretpostavke da se reakcija odvija u dva stupnja, pri emu u prvom stupnju nastaje cikli ki anhidrid, a u sljedeem stupnju reaktivni anhidrid reagira sa celuloznim hidroksilnim skupinama (Yang 1991, Katovi i dr. 2000). Primjenom trikarboksilne kiseline (CA) nastaje 1. anhidrid izmeu dvije susjedne karboksilne grupe (prikazano na sl. 3.) koji reagira s hidroksilnom grupom celuloze, a zatim nastaje i 2. anhidrid izmeu preostalih karboksilnih grupa. Ova dodatna mogunost vezivanja anhidrida sa hidroksilnim grupama uzrokuje umre~avanje i dobru stabilnost veze, te time i postojanost obrade. Slika 3. Mehanizam reakcije esterifikacije PCA i celuloze (Yang 2004) Figure 3 Esterification mechanism of PCA and cellulose molecule Najva~niju ulogu kod odabira neformaldehidnih sredstava ima ekonomski faktor, te je u tu svrhu izabrana limunska kiselina (CA) koja je airoko zastupljena u prirodi i u potpunosti zadovoljava zahtjeve sa ekonomskog i ekoloakog glediata. Pregledom literature je ustanovljeno da se do sada limunska kiselina nije primjenjivala u modifikaciji drva. Dodatna ekonomska prednost posti~e se uvoenjem mikrovalne tehnologije (MW) za termi ku obradu materijala, a posti~e se i poboljaanje nekih kvalitativnih parametara u odnosu na klasi nu metodu termi ke obrade. Prema podacima iz literature (Metaxas 1988) utroaak energije je ak 60-70 % manji kod primjene MW obrade, nego kod konvencionalne termi ke obrade. Osnovna razlika izmeu klasi nog na ina zagrijavanja pomou vrueg zraka i mikrovalnog zagrijavanja je u na inu prijenosa energije. Kod klasi nog zagrijavanja toplina se na materijal prenosi iz okolnog zraka konvekcijom ili kondukcijom, pri emu su gubici topline veliki (Thiry 2000). Ovim na inom zagrije se prvo povraina, a tek naknadno toplina mo~e prodrijeti u unutraanjost obraivanog materijala, koja na taj na in ostaje uvijek hladnija od povraine. Prednost mikrovalnog zagrijavanja je prodor elektromagnetske enegrije u unutraanjost materijala gdje se pretvara u toplinu koja airi se prema povraini. Kod ovog na ina suaenja smijer kretanja energije (topline) i mase (vode, nus proizvoda reakcije) je isti. Na taj na in posti~e se jednoli nije zagrijavanje, te sukladno tome i bolja kvaliteta obraivanog materijala. Mikrovalna energija se pretvara u toplinu mehanizmima: dipolne rotacije, titranjem velikih molekula, polarizacijom i ionskom kondukcijom. Dipolna rotacija je interakcija u kojoj polarne molekule nastoje uskladiti svoj dipolni moment s elektri nim poljem valova, te velikom brzinom mijenjaju polo~aj prema elektri nom polju. Upravo zbog brzine oscilacija (5 milijardi puta u sekundi) stvara se intermolekularno trenje (frikcija) koje se odra~ava kao toplina koja zagrijava obraivani materijal. Na taj na in posti~e se bolji prijenos energije i jednoli nije zagrijavanje, te sukladno tome i bolja kvaliteta obraivanog materijala (Collins 2003). U ovom se radu grijanje u polju mikrovalne energije rabi a) za generiranje topline i b) za iniciranje i pospjeaivanje kemijskih reakcija uslijed rotacije molekula. 2 EKSPERIMENTALNI DIO 2 EXPERIMENTAL Iz prosuaenih daski (srednja e) drva jele (Abies alba Mill.) (0=0,44 g/m3) i bukve (Fagus sylvatica L.) (0=0,68 g/cm3) izraeni su uzorci dimenzija 30 ( 30 ( 20 mm (T ( R ( L), te ozna eni prema polo~aju u dasci. Uzorci su nakon kondicioniranja u sobnim uvjetima (20 C i 65 % relativna vlaga zraka) impregnirani impregnacijom 1, odnosno impregnacijom 2, a za kontrolnu skupinu destiliranom vodom (Tablica 1). Primijenjen je inicijalni vakuum od 200 Pa kroz 5 minuta, nakon ega je dodano sredstvo za impregnaciju uz isti podtlak i temperaturu 20 C. Navedeni uvjeti odr~avani su 3 sata. Slijedi mo enje pri atmosferskom tlaku kroz 18 sati. Nakon toga uzorci su izvaeni, ocijeeni i izmjereni. Broj paralelnih uzoraka bio je 32 (impregnacija 1 s kontrolama), odnosno 24 (impregnacija 2 s kontrolama). Tablica 1. Tretmani uzoraka Table 1 Sample treatments Vrsta obrade Type of the treatmentSredstvo AgentKatalizator CatalylstTermi ka obrada Thermal treatmentKlasi na ClassicalMikrovalna MicrowaveKontrola 1 Control 1Voda Water/20 CKontrola 2 Control 2Voda Water/140 C/Kontrola 3 Control 3Voda Water//P = 750 W t = 35 minImpregnacija 1 Impregnation17 % CA6,5 % SHP140 C t = 10 hP = 750 W t = 35 minImpregnacija 2 Impregnation212 % DMDHEU1,8 % MgCl2na 140 C t = 10 hP = 750 W t = 35 min U svrhu praenja u inka temperature na dimenzionalnu stabilnost drva, kontrolni uzorci su nakon impregnacije osuaeni: na zraku na 20 C (Kontrola 1), na temperaturi od 140 C u vremenu od 10 sati (Kontrola 2), te u mikrovalnoj penici (Kontrola 3). Stabilnost dimenzija kvantificirana je usporedbom koeficijenta volumnog bubrenja obraenih i kontrolnih uzoraka. Nakon obrade, odnosno suaenja, svi su uzorci kondicionirani u suaioniku na 70 C do konstantne mase. Uzorci su tada impregnirani destiliranom vodom u vakuumu od 0,2 N/cm2 1 sat i mo eni pri atmosferskom tlaku 24 sata. Prema sljedeim jednad~bama izra unati su koeficijent volumnog bubrenja (v), smanjenje apsorpcije vode (S), i u inak smanjenja bubrenja (USB): v (%) = 100 (Vz - Vs)/Vs, V - volumen w - sadr~aj vode S (%) = 100 (wk - wt)/wk, te z - zasieni uzorak s - uzorak suaen na 70C USB (%) = 100 (v k - v t)/ v k k - kontrolni uzorak t - tretirani uzorak USB vrijednost od 0,00 posto zna i da obrada uope ne utje e na stabilnost dimenzija, dok vrijednost od 100 posto zna i da su utezanje i bubrenje potpuno uklonjeni. REZULTATI I RASPRAVA RESULTS AND DISCUSSION Zahtjeve za visokom temperaturom koja je potrebna za uspjeano provoenje reakcije esterifikacije, odnosno umre~avanja PCA sa celulozom potrebno je uskladiti sa kemijskom prirodom drva. Izmeu reaktanta  limunske kiseline i celuloze uspostavljene su vrste kovalentne veze, a mehanizam esterifikacije PCA i celuloze putem stvaranja anhidrida je dokazan u prethodnim radovima (Katovi, 2000). Do umre~avanja molekula PCA sa hidroksilnim skupinama celuloznih lanaca dolazi samo kada dolazi do viaestrukog esterskog povezivanja. Metodu kojom se omoguuje kvantitativno odreivanje esterski umre~enog celuloznog materijala FTIR spektroskopskom metodom razvio je C. Q. Yang (Gu i Yang, 2000). Tablica 2. Utjecaj vrste i na ina kemijske obrade na poveanje stabilnosti dimenzija drva Table 2 Influence of wood species and type of chemical treatment on the increase of ASE VRSTA OBRADE Type of the treatmentKLASI NA TERMI KA Classical thermal MIKROVALNA Microwave VRSTA DRVA Wood speciesSREDSTVO / OBRADA Agent / Treatment v1  S2  USB3  Coeff. var.  v1  S2  USB3  Coeff. var. (%)(%)JELA (Abies alba Mill.)Voda / 20 C Water / 20 C16,27/////Voda / 140 C Water / 140 C16,87//14,83*//CA+SHP 8,5723,8343,1525,758,0223,5946,1519,72DMDHEU + MgCl29,6019,9638,5514,3110,6020,2032,9719,6BUKVA (Fagus sylvatica L.)Voda / 20 C Water / 20 C20,08/////Voda / 140 C Water / 140 C23,45//19,94*//CA+SHP 13,6525,6841,0015,9615,3214,3923,2514,99DMDHEU + MgCl214,956,7831,0924,3117,259,6718,8319,801Koeficijent volumnog bubrenja / (volumetric swelling coefficient) 2Smanjenje apsorpcije vode / (reduction of water absorption) 3U inak smanjenja bubrenja / (ASE - anti shrinkage efficiency) *Vodom impregnirano, mikrovalno obraeno / (water impregnated and microwaved) Za efikasno umre~avanje PCA sa OH skupinama celuloze osim koncentracije sredstva i katalizatora va~nu ulogu ima temperatura obrade. Ukoliko je ona preniska do esterifikacije nee doi ili e ona biti djelomi na. Meutim, zahtjeve provoenja esterifikacije neophodno je uskladiti sa kemijskom prirodom drva jer je ono osjetljivo na visoku temperaturu. Molekule PCA se mogu umre~iti unutar stani ne stijenke jedino u slu aju kada nastaje viae od jedne esterske veze preko kojih se vrai povezivanje s celuloznim jedinicama. `to je vei broj karboksilnih grupa koje mogu biti esterificirane po jednoj PCA molekuli, vei je broj esterskih umre~enja unutar celuloznih molekula. Uspostavljene veze s celulozom su vrste kovalentne veze, ato osigurava dobru dimenzionalnu stabilnost. Impregnacijom uz 7 % CA i konvencionalnim suaenjem na 140 C ostvareni su u inak smanjenja bubrenja od pribli~no 40% i smanjenje apsorpcije vode za 20%. Podjednake vrijednosti postignute su primjenom mikrovalne obrade nakon impregnacije u slu aju parametra u inka smanjenja bubrenja na jelovini. Mjerenjem ovog parametra na uzorcima bukovine dobivene su ni~e vrijednosti primjenom mikrovalne obrade, ato govori o moguem utjecaju vrste drva na rezultate mjerenja. Utjecaj na rezultate ima takoer i vrsta impregnacijskog sredstva. Iz rezultata je vidljivo da limunska kiselina daje bolji u inak dimenzionalne stabilnosti od do sada primjenjivane DMDHEU, kako kod klasi ne termi ke obrade, tako i kod mikrovalne obrade i to kod obje ispitivane vrste drva. Tablica 3. Utjecaj primjenjenog sredstva i metode na promjene obojenja Table 3 Influence of applied agent and method on coloration changes SREDSTVO AgentJELA (Abies alba Mill.)BUKVA (Fagus sylvatica L.)L*C*hdEL*C*hdEKLASI NA TERMI KA OBRADA NA 140C/ Classical thermal tretment at 140CVODA Water772475661 22 61 17 CA + SHP 6828661052286427DMDHEU + Mg Cl27324 73 10662466 14MIKROVALNA OBRADA / Microwave treatmentVODA Water782274469 22 68 8 CA + SHP 78267357024619DMDHEU + Mg Cl276237467420716 U tablici 3 su prikazani rezultati ukupne promjene obojenja dE, kao i koordinate CIE L*a*b* sustava: L* (svjetlina), C* (chroma) kromati nost i h (hue) ton. Iz rezultata je vidljivo da veliki utjecaj na promjene obojenja ima visoka temperatura termokondenzacije, osobito kod uzoraka bukve kod kojih je vrijednost dE kontrolnih uzoraka iznosila 17. Nakon impregnacije limunskom kiselinom promjene obojenja su joa izra~enije (27) ato je bilo i za o ekivati. Limunska kiselina se na visokim temperaturama raspada na nezasiene kiseline - akonitnu, itakonsku i citrakonsku kiselinu, ato su potvrdili raniji radovi (Schramm i Rinderer, 1999). Upravo te kiseline koje sadr~e konjugirane dvostruke veze uzrokuju promjene obojenja. Takoer i primijenjeni katalizator koji je jaki reducens, mo~e dodatno poveati promjene obojenja. Promjene su najizra~enije kod bukve, ato je bilo i za o ekivati. Negativni utjecaj CA znatno je smanjen primjenom mikrovalnog na ina obrade, te na uzorcima bukve dE iznosi 9 ato je u razini sa neimpregniranim kontrolnim uzorcima (8). Primjetan je veliki utjecaj vrste drva na rezultate promjene obojenja jer su promjene manje izra~ene na jeli, dok je bukva pokazala znatniju osjetljivost na temperaturu. 4 ZAKLJU CI 4 CONCLUSIONS Zbog viaestrukog esterskog povezivanja ostvareni su izvrsni efekti dimenzionalne stabilnosti uz u inak smanjenja bubrenja od pribli~no 40% kod termi ki obraenog drva jele i bukve. Mikrovalnom obradom postignute su podjednake vrijednosti na jeli, dok su na bukvi dobivene neato ni~e vrijednosti USB. Smanjenjem utezanja drva impregniranog limunskom kiselinom uspjeano je sprije eno nastajanje pukotina za vrijeme termi ke obrade. Sljedei na in spre avanja nastajanja pukotina je primjena mikrovalne termi ke obrade. Dodatna prednost mikrovalne obrade pred klasi nom termi kom obradom je u smanjenju ukupne promjene obojenja. Primjenom mikrovalova sprije en je negativan utjecaj limunske kiseline na promjenu obojenja koji je vrlo zamjetan kod klasi no termi ki obraenih uzoraka. Preliminarni rezultati ukazuju na mogunost primjene ove nove ekoloaki prihvatljive neformaldehidne obrade drva limunskom kiselinom. Ovom obradom postignuti su zadovoljavajui efekti obrade uz istodobno ispunjavanje ekoloakih i ekonomskih zahtjeva. Takoer se mikrovalni na in obrade, kao alternativa dugotrajnom i skupom na inu termi ke obrade pokazao vrlo u inkovitim. LITERATURA 5 REFERENCES Ashaari, Z.; Barnes, H. M.; Vasishth, R. C.; Nicholas, D. D.; Lyon, D. E. 1990: Effect of Aqueous Polymer Treatments on Wood Properties, Part 1: Treatability and Dymensional Stability. Mississippi Forest Products Laboratory, USA. Bischof Vukuai, S.; Solja i, I.; Katovi, D. 1999: Polikarboksilne kiseline u obradi protiv gu~vanja. Tekstil 48 (11): 549-561. Bischof Vukuai, S.; Katovi, D.; Solja i, I. 2002a: Usporedba klasi nih i novih ekoloakih sredstava za obradu protiv gu~vanja. Kemija u industriji 51 (3): 123-126. Bischof Vukuai, S.; Katovi, D.; Solja i, I. 2002b: DP Finishing with PCA and Phosphono-based Catalysts. AATCC Rewiev 2 (10): 14-16. Collins, M.J. 2003: Drug Discovery at the Speed of Light. www.rdmag.com Gu X., Yang, C.Q. 2000: FTIR Spectroscopy study of the Formation of Cyclic Anhydride Intermediates of Polycarboxylic Acids Catalyzed by Sodium Hypophosphite, Textile Research Journal 70 (1): 64-70. Hon, D.; Shiraishi, N. 1991: Wood and Cellulosic Chemistry. Marcel Dekker, New York 703-756. http:/  HYPERLINK "http://www.britannica.com" www.britannica.com 2004. Katovi, D.; Bischof Vukuai, S.; `tefani, G. 2000: Istra~ivanja mehanizama esterifikacije polikarboksilnih kiselina sa celuloznim materijalom. Tekstil 49 (10): 551-554. Katovi, D.; Solja i, I. 1988: Effect of Condensation Temperature on Formaldehyde Release from Durable Press Fabrics. Textile Research Journal 58 (9): 552-554. Metaxas, A.C.; Meredith R.J. 1988 .: Industrial Microwave Heating, Peter Peregrinus Ltd., London UK 394-401. Peyer, S.M.; Wolcott, M.P.; Fenoglio, D. J. 2000: Reducing Moisture Swell of Densified Wood with Polycarboxylic Acid Resin. Wood and Fiber Science 32 (4): 520-526. Schramm, C.; Rinderer, B. 1999: Optimizing Citric Acid DP Finishing to Minimize Fabric Yellowing, Textile Chemist and Colourist 31 (2): 23-27. Solja i, I.; Katovi, D. 1992: Obrada protiv gu~vanja celuloznih materijala i problematika formaldehida. Tekstil 41 (11): 545-555. Solja i, I.; Katovi, D. 1988: The Effect of Heating on the Release of Formaldehyde from Durable-Press Finished Fabrics. Journal of Society of Dyers and Colourists 104 (10): 384-386. Thiry, M.C. 2000: The Magic of Microwaves. Textile Chemist and Colourist & American Dyestuff Reporter 32 (10): 2-4. Welch, C.M. 1988: Tetracarboxylic Acid as Formaldehyde-Free Durable Press Finishing Agents. Textile Research Journal 58 (8): 480-486. Yasuda, R.; Minato, K. 1994: Chemical Modification of Wood by Non-Formaldehyde Cross-linking Reagents. Wood Science and Technology 28: 101-110. Yang, C.Q. 2004: Crosslinking of Cellulose and its Applications in Textile and Paper Industry, Dom akademije tehni kih znanosti Hrvatske, 7. Listopada 2004.g., Zagreb Yang, C.Q. 1991: FT-IR Spectroscopy study of the Ester Crosslinking Mechanism of Cotton Cellulose. Textile Research Journal 61 (8): 433-440. Corresponding address: Professor DRAGO KATOVI, PhD Department of Textile Chemistry and Material Testing Faculty of Textile Technology University of Zagreb Savska 16/9 HR-10000 ZAGREB CROATIA E-MAIL:  HYPERLINK mailto:dkatovic@ttf.hr dkatovic@ttf.hr Assistant Professor JELENA TRAJKOVI, Ph.D Department of Wood Science Faculty of Forestry University of Zagreb Svetoaimunska 25 HR-10000 ZAGREB CROATIA E-MAIL:  HYPERLINK mailto:jelena@sumfak.hr jelena@sumfak.hr PAGE  PAGE 1  EMBED ISISServer   EMBED Word.Picture.8   EMBED ISISServer  @BrtZ`dl~ 02>@BbXZlɿ鳖|pd5B*CJOJQJmH 5B*CJOJQJmH56B*CJOJQJmHB*mH jD6B*mH6mH j5B*mHB*mH6B*CJOJQJmH 6B*mH B*CJmHB*CJOJQJmH5B*CJmH5B*CJmH5B*CJ$mH5B*CJ$mH 5B*mH6B*CJH*mH6B*CJmH"Zdfn>@BXZ:<.0:\^"$$n & F$$$$Zdfn>@BXZ:<.0:\^"$())***z-333F444;;; <"<>}zw9 Estwfr8   LM,lnp:<R,.0:^0%%))))**ٸ~ri`ZK56B*CJOJQJmHnH  B*mHnH 56B*mHnH jB*UmHB*CJH*OJQJmHB*CJOJQJmHCJOJQJmHB*CJOJQJmHB*mH5B*CJOJQJmH56B*CJOJQJmH6CJOJQJmH 56B*CJOJQJmH B*CJOJQJmH 6B*CJOJQJmH 5B*CJOJQJmH  j5B*CJOJQJmH "$())***z-333F444;;; <"<>AjNlNnNNNNU$$$n****33333F4X44;;;$;;;==>A,EHHMjNnNNNO(OOPOROhOOOOOOO}q}qB*CJH*OJQJmH6B*CJOJQJmH5B*CJOJQJmHCJOJQJmH CJOJQJB*CJH*OJQJmH"j56B*CJOJQJUmH 56B*mH56B*CJOJQJmHjB*UmH jUB*mHB*CJOJQJmHB*CJOJQJmHnH *>AjNlNnNNNNU2UjUUUUUVV0VPVtVvVxVzV|VVVVVVVVWWWW W½zupkfa\                                   &  2   8  A  W  d :#OOOOPPPPJRLR2UFUjU|UUUUUVV0VPVtVVVVVVVWWW W:WNWXWdWWWWWX*XXXXXYYY]]v^÷践薉 *B*CJH*OJQJmH5B*CJH*OJQJmH *B*CJOJQJmH 6B*mHB*5B*CJOJQJmH6B*CJOJQJmH56B*CJOJQJmHB*CJH*OJQJmHB*CJOJQJmH jB*CJOJQJmH4U2UjUUUUUVV0VPVtVvVxVzV|VVVVG$$Tk4\ T!`&`e`# $ $$$$$$VVVVVWWWW W$R$$Tk4r KT! & e # $$ W"W:WNWXWdWhWvWzW|WWWWWWWWWWX*X2X8XDXLXZXlXXXXXXXXX{vrmhc^Y                            -  <=  H  R  T  V  \  a  k  vw  y            " W"W:WNWXWdWhWvWzW|WWWWWWWWWWXT$$R$$Tk4r KT!&e# X*X2X8XDXLXZXlXXXXXXXXXYY*Y@Y|R$$Tk4r KT!&e# $$XYY*Y@YVYXYZYL[__V___*```` b"bLbzb|bcgghDi^iiiiijjj8j|unjc\              &  3    $?q          $@YVYXYZYL[__V___*```` b"bLb & F$$n$R$$Tk4r KT!&e# $$v^x^__"_$_,_._4_6_______J`P`X`^`f`l`"bzb|bggghh:iΗ UVþyoe[Q  5    X    '    O   5 67E P QR 7CDE~~~~Ј҈ֈ0~~|yyywyrmr$$n$$~$$Tl4 U ]F" & ڑܑޑ0>Η UVL] =7ǡܢ & F$ & F$$ & F$n9:;MNҥԥ֥:<§ħЧҧԧ֧اާ !׶ȪטȪב|wmj E UVmH j[UjfE UV jU0JmH0J j0JU"jB*CJOJQJUmH0JB*CJOJQJmH"jB*CJOJQJUmHjB*CJOJQJUmHB*CJOJQJmHB*mH 0JB*mHjB*UmHjB*UmH)VL] =7ǡܢ(*dΤ 4Ll|Pئ*ĺ~{xurolifc`]ZWTNVfr  6    L    x      1    ?  ܢ(*dΤ 4Ll|Pئ*§&`#$$$$ & F*§اڧܧާ $%=>?@ 7w§اڧܧާ$%=>?@$&`#$ !"#%&9:;<?@B*CJOJQJmH jUj׬E UV jU jU / =!"#$%`!{{u;77iRVv + RxW[hUٝ3;δ٘&d7^H#Z'kPe5jJ-Ң[B]$/yVzAJӾ A`җ &?sf;ٹl[';9@W`*xG yHF[:k[ @ 6!l6OMޱs$j#꒩✣6 p] ;'L<\E0Hi :,P!qN+# S:\,D]tϤϟkmKܬ3v﮷ỳ?qf2(I\y n-r',*5~Ak'ntE"EBx9 "l+_s)Hٓ˚&Kjrwe9=b]$i'A5ELOoP'Ac2281ռ⊯sfgùN5 m<3 77`좛[x𰢣;syH]4[il}iv͝|NN3(\2&*ֲ*& dޏ󋤑]A|Ke:| Ç/`:G_N;;XFgg娧?ޝfyyGgg?9>5Ϗ;ƀ}3Kq^+(wɼPCЍLKz5&#!,sL4,_0TPQPBQ/yPD) cs^Q ϦR϶F\-QV8([sSxֳ Bzk]kV>FXœ+Q7V|s֟"2CZsn .|i!|թ{nU=HfʒkTN*I[`1H1y֌߫rJAKk{OͻoR^nwJ^[UWIt߿bWdrg1:z(:t(ݻ )ЬY(''0eeeQӦM) QڵbŊ\(>|((ˢ,jW+f,#,<0G,0C,<'XF,EQvecQVƴE9(8$r Q!1D9(K(1D9(Qcr Q!1D96 r#qD88"G$eD##(F#lCڲ!qD8"Gp#q8"GpUUģXq908G8eDa#q90890,̆= wCa#q908x'J(88BG(eD!#q88$88BG`78BGq!vȮyYΊ!^b^+ >"S^H@G,9DD{($]kY|Η(K}cKS1v^Oo{zG &wC}鷲CXI7{ط1MiVmxuM%BiVgu^{|σ}/IvPGbEOɞx̷qbz~zm4dP`?.o S-7@Mhb^KjxvWn "P]GYL^ ,<T/RXŸwf e9o6/tP_'.߾f'JNԈԈjHAk@Ѝ 555ú\쵡{2hV ԑ6 uBnE( B! C#L}h#hZ{@m>(444`y*Bw0FFR+4QMBSh4Z"4 BnAs@yX| g4@3ao*h"FBw,ABwC6t40%4B(BV4NhM@)B)Wh+rzB;`o݅uAaoe::B, >=ډu: .BSi =G}B/@+WA^4 ٠.w'vx5nSXn> z 6tQsR迨GtgN("=FYBKw }ܾĺS=E@m{M$3gު*y҅FFjBcTuŠиT(G. QW TUuzzB=U}luP7uPW;@7 ue? UC2ihhYhhj,4S5555Z-BdVh D#BCUgdF}ii+4444[-PB@@  +Å櫑BsUP OB/s&ih&?Kh.И>U>--R @Bk"j1h ] V+UVZگG7߭h;Chz] zOwnTh*1A5|Z ڪ m=ڡã6Y 2b~}]hzShz ֽjZWAB>2%3^ׇG/24ک ғJz FuNWAQnrQч+%f\:Sy0gl_(UW] P1bْ͝N4r 8?S9{˅ JPQOqUqIŒ&MsA7ٿI.6ۋ%Ԕ۫Div*KS,>˒(6S,mw9p,vl\Y\shrf2_43-[~+:][Rb95)qNo}IE9UUL/򇯃RI"NQNʓ>)nN>hdݚnHy9&iVd_>҄s~F%y~N'F>oG{4=3S&ͥ|915_=z'o *F]Gs~t-=?##s1nsVO8\w{zUw攊?S z~GZUDZ}p>O_Ej 9#;7>'il>y~;̉Gg!|.9lU6s>궲5+uP߭&~)WНhyq:wn y'ME!~\|@ 4OϺցr?Z7ρhΏ)0?^u;A[ trK} A-ޢBV#NC }܎t P&6P5t[^gYZޫG7PO.4PU )FjjBRAuP_UGZF+I W7e2U@$tPGPgP;j|Q7 S&&fBUKXEhj#4ZnC3ѷPXuFF]}POP/Poh7>BAA@T?\t,_h 4`PX.4CrP$2Whf9B( 5Bw|>s;jE=g^${~9EYv"%*Ҭg64/d2uUUG|s7KOO~;ApJiN\)^)2̻&zWJ bI|['XwFNwҗ(mv?hhSM4`!I $! @NKC+ x[ }gY>?5dWa1XZSa@D)V(u *2 ?d2I@(5GLHbX@=3;q̼aɣ޹sf=ݷo' kmFB:u^D9ތU*#SdoW;lv.:6:DieuՌ>#&SD!r476+gM c=roM>e Reb5C a¿=Q=vu5ZS>=Ee/AUB_5Y^-:@:C5/UL|%B2y֊)ayb\NpQt$"{<۵y{b*|:y\*"2'#CQy`Βyb>-b>SW=DzاeLpg[`l͉+:VCTo3{~:MFpUg~zy_$*Fbiz:ra\1Ggڍ.'4l< :2O! d{>A< Fap y*~<81͠H@y1 J*D|te.H=FQAGX̱" (bWN70tmU3`Aq"ZWX EZ%߻)~b2ŋ_N4 Z1 6 NQd:[aVi2zf\:1Cj [7^z^-+#}{Q>k]KD#EG|c*ص$1C?r9>S|wMZ{~EZWd>i]B4+zK ^1pZQJK~|!_cxnW~݀V =r>a]cc+Ғ[@Oo10R[h#kIv$h#, pC^LvpeNS0Z$tl[ҍ0R9tDY=x] X[Yדyiu&vS7i76r^9vjM~Yf3P |õhIZ4uJB/09)JaRiIJ3I;>AN¤~W,N>V]SYaRi4-yr+\x :z+b3|*6i}_:ɼx}i=7 [+8cF}wDiZ;WP\FqCrU@pZ(#ܳhڀ<(]e#/rsAanRHEߏ~kVo/wnv|oH4ϹH/={O[;z7'rj_=<QlaƒE iǒ;6<ܨWUpJ*^H>)Q*2͔NPy\xmw:¶gyHH̯tͼK1r`N,Wz{'^KG|o7(7#3N̯Xƒ$Ցpb3Xof88VmZg㞍0x 諨zZY77KQok5tM7 :Y^G*aWive/9Eظ'{# zsʕŊr&qͥzK5+!l(NJӔ'ٕ؉Bk} t k1F2|MZ{ db'7RU}P0z/--Q]|``80z,-ɭUEAs:t̢^1HN11&@I9u==&#TH7|C(CfukNv5!k)Ĵ#1`/; P\b3?zi\ޞ`rV4٭߫?N.!9ZSxdґ[ƣRL dc5 a]W=]/3+ƚgX+1XFXR19|ދlxI~WZ.F+U R[]<\M007T U~ZKd;:u˨ݥCB5ƐDyK www.britannica.comyK 6http://www.britannica.com/DyK dkatovic@ttf.hryK .mailto:dkatovic@ttf.hrDyK jelena@sumfak.hryK 0mailto:jelena@sumfak.hrDd 0  # A2m3G]`!m3G],& ` xV[hWev$%7SڒS+2@ D1i A["$Q,BB6ھ'i}I6K}^^*xie&ݙIpv7sfaPKIlˠ_  zdMvg6%Pgp0%jqLm:sةD+L `A#1\\ڦ'?!} \T.BX%JkU^jh滭 W%[uXEV <p%mgItmDY82&*ֲ*& dޏ󋤑]A|Ke:| Ç/`:G_N;;XFgg娧?ޝfyyGgg?9>5Ϗ;ƀ}3Kq^+(wɼPCЍLKz5&#!,sL4,_0TPQPBQ/yPD) cs^Q ϦR϶F\-QV8([sSxֳ Bzk]kV>FXœ+Q7V|s֟"?5dWa1XZSa@D)V(u *2 ?d2I@(5GLHbX@=3;q̼aɣ޹sf=ݷo' kmFB:u^D9ތU*#SdoW;lv.:6:DieuՌ>#&SD!r476+gM c=roM>e Reb5C a¿=Q=vu5ZS>=Ee/AUB_5Y^-:@:C5/UL|%B2y֊)ayb\NpQt$"{<۵y{b*|:y\*"2'#CQy`Βyb>-b>SW=DzاeLpg[`l͉+:VCTo3{~:MFpUg~zy_$*Fbiz:ra\1Ggڍ.'4l< :2O! d{>A< Fap y*~<81͠H@y1 J*D|te.H=FQAGX̱" (bWN70tmU3`Aq"ZWX EZ%߻)~b2ŋ_N4 Z1 6 NQd:[aVi2zf\:1Cj [7^z^-+#}{Q>k]KD#EG|c*ص$1C?r9>S|wMZ{~EZWd>i]B4+zK ^1pZQJK~|!_cxnW~݀V =r>a]cc+Ғ[@Oo10R[h#kIv$h#, pC^LvpeNS0Z$tl[ҍ0R9tDY=x] X[Yדyiu&vS7i76r^9vjM~Yf3P |õhIZ4uJB/09)JaRiIJ3I;>AN¤~W,N>V]SYaRi4-yr+\x :z+b3|*6i}_:ɼx}i=7 [+8cF}wDiZ;WP\FqCrU@pZ(#ܳhڀ<(]e#/rsAanRHEߏ~kVo/wnv|oH4ϹH/={O[;z7'rj_=<QlaƒE iǒ;6<ܨWUpJ*^H>)Q*2͔NPy\xmw:¶gyHH̯tͼK1r`N,Wz{'^KG|o7(7#3N̯Xƒ$Ցpb3Xof88VmZg㞍0x 諨zZY77KQok5tM7 :Y^G*aWive/9Eظ'{# zsʕŊr&qͥzK5?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~ Root Entry F`h?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ]^_`abcefghijklmnopqs F ISISServer ISISServer ISISServer9q aXY Arialx 0 ^  mArialArialArial 0a! ArialOle10Native $Ole10ItemName%_1174211725  FZZ1TableG DECH2%  0a! Arial DECOOH<% a! DECS ! Arialj |DfEOT ! Arialj |DnDOU  ' '(" Arial 4COOH6= 0a! DEC% ! DEC%  ' 0  > 0 @  0a! Arial @DEC% 0 2w w 0    0a! Arial PDECOOH<% a!  PDECW#! Arial  XDEOX#! Arial  PD EOY# ' '(" Arial 4COOH6= 0a! Arial @zDP*ECH2%  0a! Arial @!DEOH% 0  _  0a! Arial PD`)ECOOH<% a!  PD`)ECZ#! Arial  xD/EO[#! Arial  PD@EO\# ' '(" Arial 4COOH6=a556 2086 2022 3060  FMicrosoft Word Picture MSWordDocWord.Picture.89q [$@$NormalmH <A@<Default Paragraph Font $(,036<?BHSVY\_bfimqu|#() !"#$%&'()*+,/08;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNQRST[\]^_`abjklmn> $(,036<?BHSVY\_bfimqu|#(),  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=> 5 1r d9 pop_2$UT^c'4rAzKr$%air$ =0Mwcir$;zNRieGir$lڋw(V.1IiY@,moB,( d B  3 kr  6j <B  # "i<B  # "h<B  # "g<B  # "f<B   # "e<B   # "d<B   # "c<B   # "b<B   # "a<B  # "`<B  # "_<B  # "^<B  # "]<B  # "\<B  # "[<B  # "Z<B  # "Y<B  # "X<B  # "Wr  6V r  6U r  6T r  6S r  6R r  6Q r  6P r  6 O  r   6 N  r ! 6 M  r " 6 L  r # 6 K  r $ 6J r % 6I r & 6H r ' 6G r ( 6F r ) 6E r * 6D r + 6C r , 6B <B - # "A .  BlCBDEFA"l(B (l( @`@r / 6? r 0 6> <B 1 # "=<B 2 # "<<B 3 # ";<B 4 # ":<B 5 # "9<B 6 # "8<B 7 # "7r 8 66 <B 9 # "5 :  BmCADEFA"m'A'm' @`4r ; 63 r < 62 r = 61 r > 60 r ? 6/ r @ 6. r A 6 -  r B 6!, !r C 6"+ "r D 6#* #r E 6$) $r F 6%( %r G 6&' &r H 6'& 'r I 6(% (r J 6)$ )r K 6*# *r L 6+" +r M 6,! ,r N 6-  -<B O # " P  BlCADEFA"l'A'l' @`r Q 6. .r R 6/ /r S 60 0r T 61 1<B U # "<B V # "<B W # "<B X # "<B Y # "<B Z # "r [ 62 2r \ 63 3r ] 64 4r ^ 65 5r _ 66 6r ` 67 7r a 68  8r b 69  9<B c # " <B d # " <B e # " <B f # "<B g # "<B h # " i  BlCADEFA"l'A'l' @`r j 6: :r k 6; ;r l 6< <r m 6= =r n 6> >B S  ?  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijkn Htm+} itl; aOtkIb N tj9 4 ti# 4 th+   tg2 3 tf2i 3U teN x td\  tcN  tb' \; ta \ t`U \it_ai U t^' ; t]  t\ v  t[  tZ[4  tY[.  tX$'%tW ' tV .  tU.  tT tS  tR >tQsb #v tP :4 tO_ : tN  tM- A tLv  tKr tJ  tI U  A tH ' tGd 4 tFtE`o  tD- A tC[otBH\tA| !t@ot?J;'t>s t=7.t<7t;7 t:4t9t8 t7, v t6G  't5 Ut4 Ut3 b t2 b t17UVt0.t/h\pt..t-t,R  4t+`  t*9t){+t(?5!t'/ut&  .t% } t$ /t# H \t" p t!C  t C  tC ; Ot[sottH\t !t_[otQt_H\to p t  t  t  t{  t . /t7\a]t7attt !"t  ;'t  } t   t   t  t tt}\ttBtm@@G:Times New Roman5Symbol3& :Arial"hH+FI+F!0JelenaJelenaCompObj &hObjInfo(ObjectPool ZZWordDocument F ISISServer ISISServer ISISServer9q@ aXY Arialx 0a! Arial pEDCH2%  0a! Arial (EDCOOH<Y bjbjWW ==m*]   , D& & & & & DDDDDDDDDD$EGBD D7 DDDDD& & -& DDDD& & D  DDDDD D& 1)9 DD CH CH CH O COOH COOH COOH CH CH CH C C COOH O O HO-R cellulose 2 2 2 2 2 -H O CH CH CH COO-R cellulose COOH COOH 2 2 -H 2 O CH COO-R cellulose CH CH O O O 2 2 C C 2 2 COOH COO-R cellulose CH CH CH HO-R cellulose COO-R cellulose PCA lmnprtvxz|}   $&(*,./1245B*CJhmH nH B*hmH nH  jUmH[mopstwx{|~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdddefghijklmopstwx{|~    %&)*-.0134679d    %&)*-.01134679:<=?@BCEFHINOUV`adehilmr578:;=>@ACDFGIMOTV_acegikmqs|~B*CJhmH nH B*CJhmH nH B*hmH nH #9:<=?@BCEFHINOUV`adehilmrs}~#rs}~ N N!"#$%za%a( 3fza =0Mwc( wwza;zNRieG( 3zalڋw(V.1I( ffSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8_1168955136 F9Z9ZOle ) Oh+'0T    (4<DLssJelenaele Normal.dotJelenad2leMicrosoft Word 8.0@F#@9@D9 ՜.+,D՜.+,0 hp  Sumfaklj  Title 6> _PID_GUIDAN{39752011-A5D3-11D9-9614-0050BFD5EB0C}CompObj*YObjInfo,Ole10Native-D Ole10ItemName[     !"#$%&'()% a! (EDCS ! Arialj oEEOT ! Arialj oEDOU  ' '(" Arial 4COOH6= 0a! |EDC% ! EDC%  ' 0 S 0 U 0a! Arial pEEC% 0 +0  0a! Arial oE ECOOH<% a!  oE ECW#! Arial  (EPEOX#! Arial  oE`DOY# ' '(" Arial  4COOH6= 0   OKlArialx 0a! Arial sEP-ECH2% 0    0a! Arial E`-ECOOH<% a!  E`-ECZ#! Arial  (ΌE3EO[#! Arial  E@ EO\# ' '(" Arial -- 4COOH6= 0a! yEEC% ! EEC%  ' 0a! Arial EECOOH<% a!  EECW#! Arial  (fE!EOX#! Arial  Ep EOY# ' '(" Arial 4COOH6= 0a! kEEC%! Arial ]EEH% ' 0a! pEEC% ! pE,EC% ' 0a! Arial qEEC%  0a! Arial \EEH%3446 1835 4845 2955ZOh+'0   4@ \ h t CNOVA EKOLOŠKI PRIHVATLJIVA SREDSTVA ZA KEMIJSKU+a2~պpZ($Q:Ū`eSUaRiIj/~K|.YatKKrs\/lUW{pZ9NZ.?E88ii9n"4Wvfp$WYCa;QUZ$qCHa8sh!-Ir g-4-F`iIJ1<&^z֧NFJ%\o[BX!Y7gQ] E-<[$'қu 8eK?ɤ#zRx'<=+!l(NJӔ'ٕ؉Bk} t k1F2|MZ{ db'7RU}P0z/--Q]|``80z,-ɭUEAs:t̢^1HN11&@I9u==&#TH7|C(CfukNv5!k)Ĵ#1`/; P\b3?zi\ޞ`rV4٭߫?N.!9ZSxdґ[ƣRL dc5 a]W=]/3+ƚgX+1XFXR19|ދlxI~WZ.F+U R[]<\M007T U~ZKd;:u˨ݥCB5ƐDd 0  # A2 {{u;77iRVD`!{{u;77iRVv + RxW[hUٝ3;δ٘&d7^H#Z'kPe5jJ-Ң[B]$/yVzAJӾ A`җ &?sf;ٹl[';9@W`*xG yHF[:k[ @ 6!l6OMޱs$j#꒩✣6 p] ;'L<\E0Hi :,P!qN+# S:\,D]tϤϟkmKܬ3v﮷ỳ?qf2(I\y n-r',*5~Ak'ntE"EBx9 "l+_s)Hٓ˚&Kjrwe9=b]$i'A5ELOoP'Ac2281ռ⊯sfgùN5 m<3 77`좛[x𰢣;syH]4[il}iv͝|NN3(\"http://www.britannica.com/  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q [0@0 Normal_HmH sH tH H@H Heading 1$<@&5CJKHOJQJJ@J Heading 2$$@&a$CJOJQJmHnHuL@L Heading 3$n@&^nCJOJQJmHsHu8@8 Heading 4$@& CJOJQJF@F Heading 5$@&5CJOJQJmH$sH$uF@F Heading 6$$n@&56CJOJQJ<@< Heading 7 $$@& CJOJQJ8@8 Heading 8 $$@&6CJD @D Heading 9 $$@&6CJOJQJmH<A@< Default Paragraph Font>B@> Body TextCJOJQJmH$sH$uHP@H Body Text 2$a$CJ OJQJmH$sH$uHQ@H Body Text 3$a$CJOJQJmH$sH$u, @", Footer  p#&)@1& Page Number(U@A( Hyperlink>*B*,@R, Header  9r >V@a> FollowedHyperlink >*B* ph8Y@r8 Document Map-D OJQJNC@N Body Text Indent$n`na$ CJOJQJ.@. Footnote Text8&@8Footnote ReferenceH*6'@6Comment ReferenceCJ,@, Comment Text6OW 6ORW  l*Ov^jl|9!@Z]_aimx"$UV WX@YLbjkkklBlllm`m{|}~1~p~~~ܢ§@[^bcefhjlnoqrtuwy{|~> WX8jk4ll`m|}v~~V*@\`dgkpsvz}$NMN`NV?VOVVW(WWXXX !!136JLR:::Ho2$krIQa2${{u;77iRV 2$m3G]%$2$3_  )(2$$! @NQ <@(  V   C A ? "J   # A"H  C A ?Z  s *A ? ?B S  ?NWW !W 4@WP`4 Dn 49~4 OLE_LINK1 _Hlt93828182 _1174211644(GVuWW@(HVuWW#:<JL033LQRVW[glmvmoEQlpq +,Vuy{  )/0MUm2?  W W d d } n   va}~GHPQfIJIPYZ-788G[bcefhjn{ST;NVWV^_a"#78s' ( / 0 4 6 !!!!""c"##$$%%V&&&&&','-'m'n'w'y''''''''''''''''(#(h(v(w(y((((((((((((9)@)))o*p*r***+ +4+5+U+W+]+_+++++++++++++,,<,=,I,J,O,P,y,{,,,,---.... / /O/P/R/Y/`/a/e/g/i/m/y/////////////0000#0809000000 1 1 133334*4,4-4142494:4=4>4B4C4E4F4N4O4X4\4_4`4h4i4k4}444444555 55555"5'5;5?5B5G5a5f5g5k5q5s5555555555666)6*606G6H6U6Z6g6i66666666666667777(7>7?7S7[7d7g7h7r7s7777777777 80818S8T89999::];^;;;; <|<<<<<<N=O=======>> >>$>[>\>^>>>>>>>>>>>??!?#?'?)?*?+?2?4?5?6?9?;?T?^?g?h?o?p?x??????? @"@#@.@N@Q@s@z@@@@@@@@@@ A AAA A!A$A&A)A+A.A0AAB:BEBBBBCC CCC}C~CUDWDuD~DDDDD]E`E{E}E}E~EEEEEEFFFGGHHHHJJJJ$J*J0J9JAJJJRJ[J_JmJsJtJvJwJ~JJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJK K KKK K&K-K8KGKKKKKKKKK+L2L3L:L@LGLMLULdLmLnLrLwLzL{LLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLMMM MM#M$M)M*M,M-M0M1M:M;M=M>MDMEMNMOM\M]M_M`MnMoMtMuM~MMMMMMMMMMMMMMMMMMMM$NNN`NbNhNoNuN|N}NNNNNNNNOO O(O3O9O:OH z#X _#k2]s9^.q|f\^`\o(.hho(hh^h`o(hh^h`o(.hh^h`o(.hh^h`o(.)hho(hho(hho( k>Hz#XHBnH,q|Pi&]s_#k @(d &'(*+/3457>?AJLMhNhOUQURUTUUUWWPPP PP$@PPP P$P*P4P<P>PNPPPRPVPXP`PhPjP@PnP|P@PPPP0@PP8@PP@@PPPP@G:Times New Roman5Symbol3& :Arial5& :Tahoma"1h'ZfkF&M G$!0dDXANOVA EKOLO`KI PRIHVATLJIVA SREDSTVA ZA KEMIJSKU MODIFIKACIJU DRVAsandraKatovi