Naslov
Trend u potrošnji inhibitora protonske pumpe i antagonista H2-receptora u Zagrebu 2001-2003
(Trend in consumption proton pump inhibitors and H2-receptor antagonists in Zagreb 2001-2003)

Autori
Lukć, Marko ; Vukušić, Ivan ; Štimac, Danijela ; Čulig, Josip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Knjiga sažetaka / Zorc, Branka - Zagreb, 2005

Skup
Treći hrvatski kongres farmacije s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Cavtat, Hrvatska, 27.04.2005. - 30.04.2005

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Inhibitori protonske pumpe; Antagonisti H2-receptora; Potrošnja; Zagreb
(Proton pump inhibitors; H2-receptor antagonists; Consumption; Zagreb)

Sažetak
Cilj našeg istraživanja bio je analizirati potrošnju inhibitora protonske pumpe(IPP) i antagonista H2-receptora i njihov međusobni odnos u Zagrebu u razdoblju 2001-2003. godina. U istraživanju smo primjenili dosljedno ATK/DDD metodologiju Svjetske zdravstvene organizacije. Podaci o veličini i broju pakovanja za svaki lijek dobiveni su od Gradske ljekarne Zagreb i ekstrapolirani na ukupan broj ljekarni u Zagrebu, pa je potrošnja iskazana u broju DDD na 1000 stanovnika po danu (DDDs/1000/dan).U promatranom razdoblju potrošnja lijekova za liječenje peptičkog ulkusa i pri prevenciji i terapiji refluksnog ezofagitisa(GERB) porasla je u istom razdoblju za 11, 1%, pri čemu je potrošnja antagonista H2-receptora smanjena za 17, 5%, a IPP povećana za 94, 9%. Stoga je u istom razdoblju izmjenjen odnos IPP i antagonista H2-receptora sa 1:3 u 2001. na gotovo 1:1 u 2003. godini. U usporedbi sa skandinavskim zemljama ukupna potrošnja je u Zagrebu u 2003. godini nešto niža od one najveće u Švedskoj, ali je u njima potrošnja IPP veća za 50-100%, dok je potrošnja antagonista H2-receptora manja za 3-4, 5 puta. Vodeći po potrošnji u Zagrebu je pantoprazol, slijedi omeprazol i lanzoprazol, dok je u Finskoj i Norveškoj vodeći esomeprazol. Vodeći antagonist H2-receptora u Zagrebu i ovim zemljama je ranitidin pri čemu je njegova potrošnja u Zagrebu 5-6 puta veća.Može se zaključiti da je propisivanje u Zagrebu značajno promijenjeno u posljednje tri godine u korist IPP u odnosu na antagoniste H2-receptora i da slijedi trend u svijetu. Međutim, opravdanost visoke ukupne potrošnje lijekova za liječenje peptičkog ulkusa i GERB-a u Zagrebu potrebno je istražiti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Farmacija

POVEZANOST RADA