╨╧рб▒с>■  FH■   E                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                ье┴7 Ё┐.QbjbjUU .X7|7|Ч&      l6666666Jоооо ║ Ja╢╥╥╥╥╥╥╥╥ртттттт 7 Rт96╥╥╥╥╥тФ66╥╥ФФФ╥┌6╥6╥рФ╥рФ8Ф╠66╠╥╞ `їЕФи┼Jdомш╠╠10a╠Й ФЙ ╠ФJJ6666┘United Piae: Daniela Angelina Jelin i лBila je 1974. godina kada je veliki turisti ki 'boom', koji je po eo 50.-ih godina i koji je detonirao svake godine sve veom snagom, zadesio neuspjeh. To je bila godina bliskoisto ne naftne krize i nenadane nestaaice goriva. Gospodarska kriza zahvatila je sve, a cijena putovanja je osobito sko ila. Zbog tih pritisaka, mnoge su putni ke agencije bankrotirale. ... Novine su pisale kako je 'turisti ki boom' zavraio. U godinama koje su uslijedile, pomalo razo arano druatvo naglo se okrenulo sebi, posebice preispitujui svoje 'moderne' proizvode. Jedan od tih proizvoda bio je i turist: rasipan, voajer, koji zagauje. Loa glas o njemu proairio se nadaleko, a radikalne kritike pretrpio je i u mnogim tiskovinama. No, kako se pokazalo, taj neuspjeh bio je samo privremen ... turizam je ostao industrija u najveem porastu, po nekima joa uvijek industrija koja bilje~i najvei porast, ali i nejednakost tog porasta. Turist nije nestao  kuda bi mogao i otii, ako ne putujui po cijelom svijetu, kako bi pobjegao od svog 49.-o tjednog posla na godinu? ... No, turisti ki trend se promijenio. Budui da ve putuje nekih tridesetak godina, moderni je turist postao samouvjereniji. Dok putni ki agenti jednako dobro prodaju avio-karte, sada manje prodaju all-inclusive aran~mane. Turist je spremniji svijet obilaziti samostalno, a razvio je i ukus za stranu gastronomiju. ... Umjetnost ... se sve viae fokusira na suvremeno i svakodnevno: prikladno napadni emblem postaje Warhol-ova limenka za juhu. Pisalo se o Clive James-ovom 'Putu oko svijeta u jednom paru cipela' koji je proveo u zraku tijekom aezdesetosam sati. Nikad nije bio daleko od zra ne luke  prema tome ato je mogao o ekivati?  no ipak je napisao kako mu je cilj bio da 'ponovno otkrije staru udnovatost u novoj normalnosti'. I dok bi malo nas odabralo takve ekstreme, ipak smo svi u istom amcu, ili bolje re eno u istom zrakoplovu: modernitet nas je nopozivo dostigao. Putem masovnih medija, svi saznavaju pomalo o svemu. No, karakteristika naaeg vremena je nedostatak univerzalnog i svjesnog pogleda na svijet  iako se mnogo toga predlagalo. Nedostaje kontekst. U isto vrijeme, diskreditira se pojam 'objektivnosti': nitko ne mo~e odgovorno govoriti u ni ije osim u svoje ime, prema tadaanjoj etici; ovjek je svjestan da njegov pogled na svijet mo~e biti samo vlastiti.╗ (Feifer 1985). Ovaj isje ak prijevod je iz zanimljive knjige Maxine Feifer лTurizam u povijesti: od Carskog Rima do danaanjice╗ i objaanjava kakve su nas promjene zadesile u turizmu modernih vremena. Dodajmo joa tome i sve veu industrijalizaciju, koja vodi do sve viae slobodnog vremena koje se mo~e koristiti i za putovanje, zahtjevniju potra~nju iskusnog turista koja pak vodi do diverzificirane ponude i do razvoja tzv. selektivnih oblika turizma - i tako emo dobiti profil tzv. postmodernog turista. Njega odlikuje potraga za iskustvom, aktivno provoenje slobodnog vremena odnosno odmora, potraga za novostima, ~elja za vlastitim obogaivanjem i obrazovanjem na odmoru, a fokus stavlja na interes, a ne viae na atraktivnost lokaliteta. Tako se o ituje trend kulture kao motivatora za putovanje. Svijet je postao malen, ni jedna destinacija viae nije bila daleko, a razli itost ili ' udnovatost', kako ka~e Clive James, mogla je samo motivirati na polazak iz vlastite uobi ajenosti u svijet kojeg resi neka 'drugost'. Feifer-ina knjiga opisuje mijenjanje turizma kroz stoljea u skladu s mijenjanjem druatva, druatvenih dogaaja i potreba ato nam potvruje njegovu promjenljivu prirodu zbog ega pojedini oblik turizma esto krasi epitet 'trendovski'. Noviji trendovi pokazuju veliki porast interesa za kulturnim turizmom koji u posljednjih dvadesetak godina vrtoglavo raste. One koji se boje da bi i taj oblik turizma mogao lako biti promijenjen u skladu s nekim novodolazeim trendom, ~eljeli bismo razuvjeriti injenicom da je kultura oduvijek bila sastavni dio turisti kih itinerara: za prve se individualne putnike joa iz pret-Kolumbovog doba mo~e rei da su bili kulturni turisti, jer je putovanje u to vrijeme bilo samo privilegija bogatih, a osnovni motiv putovanja, osim ratovanja i vjere, bilo je upoznavanje kultura i destinacija koje su druga ije od vlastite. I u doba najveeg rasta masovnog turizma, kultura je imala svoju ulogu u turisti kim putovanjima, makar samo kao dodatna i usputna ponuda, a za razliku od postmodernih trendova kada ona sve viae postaje prioritet i motivator za putovanja. U svakom je slu aju neminovni sastavni dio putovanja svakog turista i svakog oblika turizma. Gotovo sve svjetske turisti ke zemlje pokuaavaju danas kapitalizirati od vlastite kulture koju stavljaju u funkciju turizma pa to ini i Hrvatska. Razna istra~ivanja koja su provedena na temu problematike kulturnog turizma (i sama autorica ovog lanka provela je europsko istra~ivanje na ovu temu) pokazala su kako svi dijelimo viae-manje iste situacije u ovom poslu, ali ih rjeaavamo na isto tako viae-manje uspjeane na ine. Hrvatska, prema najnovijim dogaanjima, ini se, ipak ne mo~e proi bez svojih specifi nosti. Nedavna halabuka koja se digla oko pulskog koncerta ameri kog egzibicionista Marilyn Manson-a bila je povod za promialjanje hrvatske kulturno-turisti ke strategije. Iako je do zaklju enja ovog broja koncert ipak bio odr~an i proaao je bez incidenata i stoga e vrlo brzo sva halabuka ionako biti stiaana, a sva dogaanja oko samog koncerta pasti u zaborav. Ipak, ~elimo li se pozicionirati i kao kulturno-turisti ka zemlja, ne bismo smjeli zaboraviti ovakve situacije. No, mo~emo li ovakve situacije uope planirati? Hrvatska posjeduje Strategiju razvoja kulturnog turizma koja se tek nedavno po ela implementirati. Pitanje je mo~emo li sastaviti strategiju koja e dugoro no sadr~avati recept za rjeaavanje ovakvih situacija koje uklju uju samozvane moraliste ili su to pitanja koja moramo rjeaavati od situacije do situacije. Prije nekoliko godina, kada se odreeni broj entuzijasta upustio u organiziranje kulturno-turisti kih projekata, esto se ulo kako dalje viae ne mogu jer je hrvatski mentalitet takav koji jednostavno spre ava napredak. Teako je bilo prihvatiti takav odgovor kao neato 'zapisano u kamenu' pa su se situacije rjeaavale od slu aja do slu aja. Naj eae je spominjan problem s prijevarama turista, nemogunost dugoro nog promialjanja i zadr~avanja gosta i lijenost ato se, ini se, barem djelomice do danas promijenilo. Ono ato je, izmeu ostalog, pre~ivjelo (ne kao pravilo, ali na~alost esto spominjano) jesu problemi s crkvenim vlastima. Ponajviae oko vlasniatva odnosno nespremnosti uklju ivanja u turizam, a na dobrobit ope zajednice. Danas, vidjeli smo, ak i po cijenu zabrane jednog neopasnog koncerta, a pod izlikom 'moralnih' vrijednosti. Postavlja se onda pitanje, je li Hrvatska uope dovoljno zrela za organiziranje kulturno-turisti kih projekata odnosno kako se boriti s mentalitetom? Jedna od tema kojom smo se bavili u proalim brojevima CROturizma bilo je i obrazovanje za turizam. Ipak, nije isto vraiti selektivno obrazovanje turisti kih djelatnika i obrazovanje itave nacije koja ne mora nu~no biti zainteresirana za turisti ku industriju. Govorimo, dakle o obrazovanju itavog druatva pa je pitanje imamo li na to uope pravo? Ako niata drugo, uzet emo si to pravo pa makar samo kao opoziciju Crkvi koja si to pravo uzima ve stoljeima, ne pitajui se smije li uope imati takvu ulogu u druatvu. Osnovni problem proizlazi iz injenice, ato je i logi no, da u Hrvatskoj nedostaje kultura poduzetniatva. Druatvo proizaalo iz socijalisti kog gospodarstva samo je djelomice moglo razviti takav obrazovni poslovni aspekt, a veina se uzdala u sigurnost Dr~ave koja je osiguravala radna mjesta i prosje nost. Sada, kada su slobode zajam ene(?!) ulogu voe koji manjka na svjetovnom planu preuzela je Crkva. No, kako Crkva ionako nije profitna organizacija, teako e druatvo nau iti neato o turizmu odnosno o kulturi poslovanja. Tek onda kada poduzetniatvo bude sastavni dio obrazovanja (drugim rije ima preuzimanje odgovornosti za vlastite korake), nestat e i potreba lova na vjeatice, a sve na uatrb odreenog oblika turizma i samog imid~a destinacije. Mo~da je kulturni turizam zaista samo trend koji e proi i kojeg neke zemlje iskoriatavaju bolje od Hrvatske pa se mo~emo samo nadati da e trend proi, a Hrvatska se uklopiti u neki od iduih trendova. injenica, meutim ostaje da se iz svake faze razvoja poneato nau i i da se uz preskakanje stepenica teako kvalitetno dolazi do cilja. Ostaje i injenica da su licemjerje, nedemokracija, prosperitet onih koji su na vlasti i korupcija epiteti koji krase danaanje hrvatsko druatvo. I opet na ra un turizma koji je mogao nahraniti sve. Bespredmetno je govoriti o 'kraenju morala' u druatvu koje je i samo amoralno, a pravila moralnosti odreuju upravo amoralni politi ari i crkveni oci. Svijet se mijenja, globalizira, napreduje, liberalizira no neke se strukture u Hrvatskoj ne mijenjaju. Smrzavati druatvo u proalosti jednako je utamni enju ljudske progresije i uma. injenica da je Mansonov koncert posjetilo nekih 6.000 gledatelja ima svoju sigurnu ra unicu koja jednostavno mora pretegnuti na vagi pred injenicom da izvoa  udno izgleda i 'sumnjivog' je morala. Dodajmo joa i to da svaka vrsta zabrane ima teake posljedice po imid~ destinacije i vaga debelo prete~e na liberalno-turisti ku stranu. ini se, ipak, da smo skloniji zabranama koje uvijek atete turizmu pa tako pilimo granu na kojoj sjedimo. Sjetimo se samo politike 0.0 promila, dodajmo mogue zabrane odr~avanja kulturnih dogaanja i dobivamo jednad~bu koja nikako ne mo~e potvrditi injenicu da smo zemlja koja se uvelike oslanja na turizam. Uostalom, siromaane su one zemlje kojima je turizam osnovna privredna grana, bez pratee industrije. Svejedno, ostajemo ujedinjeni u bla~enoj gluposti! L,Zj#\%.Q№ўяўў6Б]БmHsHmHsH5Б\БN,ш Т t╝аф'Ї+l2 9(DЇJ.Q¤¤√∙∙∙∙∙∙∙∙∙∙∙∙∙.Q¤,1Рh░В. ░╞A!░Й"░Й#РЙ$РЙ%░░─░─ Р─ iP@ё P Normal$Д7dhдx`Д7a$CJ_HaJmH sH tH <A@Є б< Default Paragraph Font6>@Є6 Title$a$5БCJ\БmHsH<C@< Body Text IndentmHsHЧ&X     'ЦЇIЗ║^ P Є·6Е z#Щ&Ш0ААШ0ААШ0ААШ0ААШ0ААШ0ААШ0ААШ0ААШ0ААШ0ААШ0ААШ0ААШ0ААШ0ААШ0ААЪ0АА.Q).Q*.Q+&( !56 ! й л КМНСХбвйкно░▒└┴┼╞╩╦╧╨╥╙╒╓┌█уфыэЁёєЇ¤   !(,349:CEIJSTUV[]abdepqxyz{ЖЗЛМОПШЩЫЬдкоп/1stDF !IKSTфхyz#!$!╓#╫#Ы$б$в$Щ&&'ХЦєЇHIЖЗ╣║] ^ O P ж╕╜ХёЄ∙·56ДЕ  y#z#B$╩$Ц&Щ&3  DANIELA&D:\Users\Daniela\Croturizam\United.docDANIELAaC:\Documents and Settings\DANIELA\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of United.asdеЩ& @4Ч&00 002  Unknown            GРюЗz А Times New Roman5РАSymbol3&Рю Зz А Arial"qКЁ╨hБ║ШF ├ШfC╙╩╟ t╩╟ t!ЁЙЙ┤┤ББ20dЗ&З&2ГQЁ  UnitedDANIELADANIELA■ рЕЯЄ∙OhлС+'│┘0lРШи┤─╨▄Ё   ( 4 @LT\dтUnitednitDANIELAANIANI Normal.dotDANIELA67IMicrosoft Word 9.0@▓Єy@Ж▓╠╕з┼@^╠gФи┼╩╟ ■ ╒═╒Ь.УЧ+,∙о0Ё hp|ДМФ Ьдм┤ ╝ ╧тIMOtЗ&а United Title  !"#$%&'()*+,■   ./01234■   6789:;<■   >?@ABCD■   ¤   G■   ■   ■                                                                                                                                                                                                                           Root Entry         └FаyЖФи┼IА1Table            -WordDocument        .XSummaryInformation(    5DocumentSummaryInformation8            =CompObj    jObjectPool            аyЖФи┼аyЖФи┼            ■                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                           ■       └FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.8Ї9▓q