Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 202224

Spoznajna teorija britanskog empirizma


Nikolić, Marinko
Spoznajna teorija britanskog empirizma, 1999., diplomski rad, Filozofski fakultet Družbe Isusove, Zagreb


CROSBI ID: 202224 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Spoznajna teorija britanskog empirizma
(The theory of knowledge of british empiricism)

Autori
Nikolić, Marinko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Filozofski fakultet Družbe Isusove

Mjesto
Zagreb

Datum
12.07

Godina
1999

Stranica
54

Mentor
Macan, Ivan

Ključne riječi
empirizam; britanski empirizam; filozofija iskustva; teorija spoznaje
(theory of knowledge; empiricism; british empiricism)

Sažetak
Osnovna je namjera prikazati temeljne postavke i probleme spoznajne teorije novovjekovnog empirizma te se kritički osvrnuti na njih. Pritom je fokus uglavnom na trojici glavnih predstavnika filozofije iskustva: Johna Lockea, Georgea Berkeleya i Davida Humea. Empirizam uzet općenito se ne iscrpljuje sav u novovjekovnom empirizmu, niti se novovjekovni empirizam sav iscrpljuje u spoznajnoj teoriji. Utoliko se ova rasprava o novovjekovnom empirizmu ne bavi raznim kasnijim i suvremenim oblicima empirizma, niti etičkim i političkim naukom novovjekovne filozofije iskustva. Osnovni problemi kojima se bavio novovjekovni empirizam bili raspravljani, na razne načine, u gotovo svim razdobljima prednovovjekovne filozofije. Budući se novovjekovni empirizam razvio donekle geografski izolirano, i suviše ga držimo čistim i izoliranim iznašašćem anglosaksonskog i novovjekovnog duha. Čak je i osnovno empirističko načelo naslijeđeno od tradicije. Novost kod novovjekovnih empirista je u tome da su ovo načelo podrobno obrazložili i, nakon Lockeove temeljite kritike nativizma, u pozitivnom obliku precizirali, te na njemu izgradili cijela svoja filozofska učenja. Polazište tih učenja bila je, u osnovi ispravna, teza da sve naše znanje izvire iz iskustva. Daljnji razvoj doveo je ovo polazište do potpuno negativnog rezultata. Naime, do stava da se iz tog načela ne može ništa spoznati o izvanjskom svijetu. Što je paradoksalno. Tako od Lockea proklamirano empirističko načelo, dosljedno provedeno od Humea, možemo prevesti u stav: 'Engleski empirizam polazi od impresija ili utisaka, a tu i ostaje.' (Ivan Supek: Spoznaja, Mladost, Zagreb, 1971, str. 86)

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija



POVEZANOST RADA


Ustanove:
Fakultet filozofije i religijskih znanosti

Profili:

Avatar Url Ivan Macan (mentor)

Poveznice na cjeloviti tekst rada:

Pristup cjelovitom tekstu rada www.inet.hr

Citiraj ovu publikaciju:

Nikolić, Marinko
Spoznajna teorija britanskog empirizma, 1999., diplomski rad, Filozofski fakultet Družbe Isusove, Zagreb
Nikolić, M. (1999) 'Spoznajna teorija britanskog empirizma', diplomski rad, Filozofski fakultet Družbe Isusove, Zagreb.
@phdthesis{phdthesis, author = {Nikoli\'{c}, Marinko}, year = {1999}, pages = {54}, keywords = {empirizam, britanski empirizam, filozofija iskustva, teorija spoznaje}, title = {Spoznajna teorija britanskog empirizma}, keyword = {empirizam, britanski empirizam, filozofija iskustva, teorija spoznaje}, publisherplace = {Zagreb} }
@phdthesis{phdthesis, author = {Nikoli\'{c}, Marinko}, year = {1999}, pages = {54}, keywords = {theory of knowledge, empiricism, british empiricism}, title = {The theory of knowledge of british empiricism}, keyword = {theory of knowledge, empiricism, british empiricism}, publisherplace = {Zagreb} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font