Naslov
Ranokršćanski odnos vjere i politike - Crkve i države
(The early Christian relationschip between faith and politics - the Church and the State)

Autori
Mišić, Anto

Izvornik
Obnovljeni život : časopis za religioznu kulturu (0351-3947) 59 (2004), 4; 451-468

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
vjera; politika; Crkva; država
(faith; politic; Church; state)

Sažetak
Premda jasno odvojena i autonomna, područje vjere i politike međusobno se ne isključuju, naprotiv, potrebna je suradnja je iste osobe kao vjernici pripadaju Crkvi, a kao građani državi. Kršćani su bili uvjereni da Crkva i država imaju svoje korijene u Bogu i da moraju ostvarivati zamisao koju je Bog stvoritelj namijenio državi i Bog spasitelj Crkvi. Najranije razdoblje kršćanske povijesti važno je za sva područja kršćanskog života pa tako i za odnos prema državi i politici. Upravo tu treba tražiti korijene pozitivnih, ali i negativnih rješenja koja će odrediti tijek kasnijih odnosa, sve do naših dana. Od početka su kršćani nastojali izgraditi pozitivan stav prema državi, premda se ona neprijateljski odnosila prema krćanstvu. U vrijeme progona, do vladavine cara Konstantina početkom IV. stoljeća, kršćani su redovito molili za državne poglavare i nastojali biti lojalni građani, premda su često doživljavali teške nepravde i okrutne progone. Ranokršćanski su intelektualci, posebice apologetski pisci drugog stoljeća, u svojim spisima i teoretski razradili kršćanski stav o državi i plitičkoj vlasti. Dolaskom Konstantina na vlast i izdavanjem Milanskog edikta o toleranciji (313.), uvjeti života za kršane bitno su poboljšani, no odnos vlasti, ovaj puta kršćanske, prema Crkvi i vjeri nisu se bitno promijenili. Dobre i loše posljedice pretjerane povezansti vjere i politike brzo su uočili ranokršćanski pisci i na njih su jasno upozorili.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija, Teologija

POVEZANOST RADA