Pregled bibliografske jedinice broj: 200000
O odnosu urbanog i etničkog identiteta: Primjer Talijana i Hrvata u gradu Krku
O odnosu urbanog i etničkog identiteta: Primjer Talijana i Hrvata u gradu Krku // Etnološka tribina : godišnjak Hrvatskog etnološkog društva, 27-28 (2004), 34-35; 61-75 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 200000 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
O odnosu urbanog i etničkog identiteta: Primjer Talijana i Hrvata u gradu Krku
(On the Relation of Urban and Ethnic Identities: The Example of Italians and Croats in the City of Krk)
Autori
Bonifačić, Ruža
Izvornik
Etnološka tribina : godišnjak Hrvatskog etnološkog društva (0351-1944) 27-28
(2004), 34-35;
61-75
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
urbani i etnički identitet; Talijani i Hrvati; limena glazba; urbane folklorne pjesme; urbani folklorni plesovi
(urban and ethnic identity; Italians and Croats; brass band; urban folk songs; urban folk dances)
Sažetak
Otok Krk ima danas oko 18 500 stanovnika, velikom većinom Hrvata, koji žive u 68 naselja. Od njih se pet već preko tisuću godina tradicijski smatra gradovima. Među njima je grad Krk imao iznimnu povijest i ulogu, koja je rezultirala i njegovim specifičnim složenim identitetom. Dok su preostala četiri osnovali Hrvati, koji su naselili otok vjerojatno u 8. stoljeću, grad Krk bio je lokalno upravno središte još za Rimskoga Carstva, s romanskim stanovništvom. Za hrvatskog se naseljavanja preživjelo romansko stanovništvo otoka sklonilo u utvrđeni grad Krk, no uskoro u nj ulaze i Hrvati, i uspostavlja se suživot. Grad Krk je 560 godina bio sjedištem venecijanske uprave, bilo neizravne (preko knezova Krčkih, mletačkih vazala), bilo izravne (1480. - 1797.), što mu je donijelo i treći etnički (drugi romanski) element, Venecijance, kasnije Talijane. Danas vidimo ostatke rezultirajućeg složenog identiteta zasnovanog na ekskluzivitetu romanskog (talijanskog) i urbanog naspram slavenskog (hrvatskog) i ruralnog. / Unatoč izvjesnom antagonizmu Talijana i Hrvata, razvilo se i zajedništvo. U tijeku 20. stoljeća razvili su specifičnu neformalnu manjinsku zajednicu u kojoj je njihov urbani identitet bivao sve važniji od etničkog. Danas se nazivaju "starim Vejanima" (od Veglia, talijanskog imena Krka), dvojezični su, a među sobom govore lokalnim venetskim idiomom, neovisno o formalnoj etničkoj pripadnosti. Ovo se istraživanje zasniva više na sjećanjima "starih Vejana", nego na današnjoj stvarnosti ove sve manje zajednice. Od njezinih glazbenih i plesnih čimbenika tri su bitna za razumijevanje i definiranje njezinog identiteta, a to su formalno okupljeni, klasično uvježbani svirači limene glazbe, neformalno okupljeni pjevači urbanih homofonih troglasnih ili četveroglasnih pjesama, pretežito u duru i na talijanskom, i plesači starih krčkih plesova, prije svega manfrine i šotiša. Time se značajno razlikuju od ostatka otočkog stanovništva.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti, Etnologija i antropologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
0189003
Ustanove:
Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb
Profili:
Ruža Bonifačić
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Demos