Naslov
Patentiranje gena – crna strana revolucije u genetici
(Gene patenting: the dark side of the genetic revolution)

Autori
Gall Trošelj, Koraljka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
4. Lošinjski dani bioetike / Hrvoje Jurić - Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo, 2005, 54-56

Skup
Bioetika i nova epoha

Mjesto i datum
Lošinj, Hrvatska, 13.06.2005. - 15.06.2005

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
patentiranje; komercijalizacija; genetički materijal
(patenting; commercialization; human genetic materials)

Sažetak
Patentiranje i komercijalizacija genetičkog materijala čovjeka doveli su do nastanka složenih socijalnih i etičkih dvojbi, kao što su, na primjer, potencijalna diskriminacija ili čak stigmatizacija prilikom traženja određenih zdravstvenih usluga, odnosno traženja posla i omogućavanje istraživanja na razini određenih dijelova molekule DNA samo malom broju istraživača. Uz to, pateniranje gena imat će dugoročne posljedice na istraživanja u području biomedicine i, konačno, pristupu zdravstvenoj zaštiti. U središtu reguliranja primjene i izvođenja genetičkih testiranja je patentiranje gena od strane tvrtki koje uvode testiranja u sustav zdravstvene zaštite pri čemu svako istraživanje ili klinički postupak na patentiranom odsječku DNA ujedno znači i plaćanje vlasniku patenta. Očito je da ovakav pristup stvara monopol nad genetičkim materijalom što za posljedicu ima ograničavanje pristupa samoj genskoj tehnologiji. Također, patentiranje gena moglo bi ograničavati istraživanja na patentiranom odsječku. U slučajevima istraživanja poligenkih bolesti, usporedne studije na različitim odsječcima DNA (dakle, različitim genima), patentiranim od strane različitih tvrtki, mogle bi postati vrlo teško izvedive. Projekt genoma čovjeka započeo je javnim financiranjem. Već 2000, udio financiranja od strane privatnih tvrtki bio je veći od ulaganja javnog sektora, uglavnom zbog “ utrke” za patentima, na što ukazuje činjenica da je krajem 2001. godine bilo popunjeno 18 174 zahtjeva za patentima nad sljedovima molekule DNA. Dodatno, u zadnje vrijeme postoji velik interes za patentiranjem proteina. Poznato je da jedan gen može kodirati nastanak nekoliko proteina, što otvara mogućnost da bi jedna tvrtka mogla posjedovati patentna prava na određeni slijed DNA (gen), dok bi druga mogla posjedovati patentna prava na samo jedan protein kodiran ovim genom. U ovakvim okolnostima, bazična i klinička istraživanja mogla bi se zaplesti u "administrativnu noćnu moru" u koju bi bilo uključeno nekoliko tvrtki. Patentiranje gena je samo jedna sporna točka nastala tijekom revolucije u genetici. Preostale tri su: pravo na privatnost, nadzor i standardizacija izvođenja genetičkih testova i, možda najvažnije, znanje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA