Naslov
Razvoj obraštajnih zajednica u reotopima Plitvičkih jezera
(Development of periphyton communities in Plitvice lakes rheotops)

Autori
Flajs, Dubravka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
14.07

Godina
2005

Stranica
59

Mentor
Primc-Habdija, Biserka

Ključne riječi
obraštaj ; analiza slika ; kalcit ; temperatura vode ; brzina strujanja
(periphyton ; image analysis ; calcite ; water temperature ; current velocity)

Sažetak
Sedrene barijere Plitvičkih jezera nastaju međudjelovanjem fizičko-kemijskih, hidroloških i biotičkih čimbenika. Obraštajne zajednice Plitvičkih jezera važan su dio tog procesa te imaju ulogu u osedravanju. Razvoj obraštaja praćen je na umjetnim podlogama u hidrosustavu Plitvičkih jezera od 5.12.2001. do 9.12.2002. na tri različita područja (Izvorišno područje, Gornja i Donja jezera). Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi ovisnost razvoja obraštaja o temperaturi i brzini strujanja vode. Postavljene su četiri serije eksperimenata, a svaka je obuhvatila jedno godišnje doba. Na početku svake serije postavljene su podloge sa stakalcima koja su zatim podizana u razmacima od 2 do 3 tjedna. Zadnje stakalce podignuto je nakon 83 do 99 dana. Paralelno je praćen i inicijalni razvoj obraštaja između dva uzorkovanja. Stakalca su pregledana pod mikroskopom, fotografirana, a fotografije su obrađene pomoću programa za analizu slika, da bi se odredio postotak pokrivenosti stakalaca obraštajem. Od fizičko-kemijskih čimbenika praćeni su temperatura vode, otopljeni kisik, alkalitet, tvrdoća vode i pH. Od hidroloških čimbenika praćeni su brzina strujanja vode i protok. Količina otopljenog kisika bila je viša u zimskim mjesecima, nego u ljetnim. pH vrijednost rasla je nizvodno, dok su vrijednosti alkaliteta i tvrdoće vode nizvodno padale, povezano s precipitacijom kalcijevog karbonata. Utvrđeno je da su se obraštajne zajednice najbolje razvijale ljeti i to na Donjim jezerima, a najslabije zimi. Temperatura vode izdvojena je kao osnovni čimbenik koji utječe na razvoj obraštaja. Veće brzine strujanja vode negativno su utjecale na razvoj obraštaja, ali je obraštaj razvijen na većim brzinama imao kompaktniju strukturu te je pretpostavljeno da je stabilniji i otporniji na hidrološki stres. Na izvorišnom području kalcit se nije taložio, a obraštaj su činile alge kremenjašice i nešto malo detritusa. Udio algi kremenjašica u obraštaju nizvodno se smanjivao, a povećavao se udio kalcita.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA