Pregled bibliografske jedinice broj: 199453
Plorantis Croatiae saecula duo. Diskurzivne adaptacije i performativne funkcije marijanskog toposa
Plorantis Croatiae saecula duo. Diskurzivne adaptacije i performativne funkcije marijanskog toposa // Umjetnost riječi : časopis za znanost o književnosti, 49 (2005), 1; 37-47 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 199453 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Plorantis Croatiae saecula duo. Diskurzivne adaptacije i performativne funkcije marijanskog toposa
(Plorantis Croatiae saecula duo. Discursive adaptations and performative functions of the Marian topos)
Autori
Blažević, Zrinka
Izvornik
Umjetnost riječi : časopis za znanost o književnosti (0503-1583) 49
(2005), 1;
37-47
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Pavao Ritter Vitezović; Plorantis Croatiae saecula duo; barokna topika
(Pavao Ritter Vitezović; Plorantis Croatiae saecula duo; Baroque topics)
Sažetak
Plorantis Croatia saecula duo slabo je poznati lirsko-epski spjev hrvatskog baroknog pjesnika i polihistora Pavla Rittera Vitezovića (1652-1713) koji je objavljen 1703. godine u Zagrebu. Spjev ima neobičnu narativnu strukturu jer personificirana Hrvatska u prvome licu opisuje vlastitu povijest tijekom 16. i 17. stoljeća koja su obilježena osmanlijskim osvajanjima. Najupadljivija karakteristika Vitezovićeva poetskog diskursa jest rodna podvojenost autora i iskaznog subjekta, personificirane Hrvatske-domovine metaforički izjednačene sa ženom-majkom. Hrvatska, naime, pripovijedajući u prvom licu, predočava svojevrsnu "egohistoriju tugovanja" tijekom dvaju stoljeća osmanlijskih osvajanja. Tako čitav spjev poprima formu (pseudo)autobiografije, a ujedno je i alegorijska asocijacija na omiljeni barokni marijanski topos stabat mater. U ovome se radu ponajprije identificiraju Vitezovićevi poetički postupci i narativne strategije, odnosno općenito karakteristike diskurzivne adapatacije toga toposa. Potom se, smještajući spjev u širi politički i kulturni kontekst, analiziraju njegove ideologijske konotacije i performativne funkcije koje sežu od afektivnog očitovanja barokne pietas, iskazivanja staleške lojalnosti prema habsburškome vladaru do mobilizacijske uloge u okviru protuosmanskih oslobodilačkih akcija.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA