Naslov
Gospodarske prilike u zapadnoj Istri između 1813. i 1848. godine (Katastar Franje I. kao vrelo zemljišnih, vlasničkih, demografskih i etničkih odnosa)
(Economic situation in western Istria between 1813 and 1848 (Land registry of emperor Francis I as a source of data for land, proprietary, demographic and ethnic relations))

Autori
Manin, Marino

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
16.07

Godina
2003

Stranica
981+14

Mentor
Kolar, Mira

Ključne riječi
zapadna Istra; gospodarska povijest; katastar Franje I.; značajke katastarskih općina; poljoprivredno zemljište; građevinsko zemljište; društveni i gospodarski odnosi; radni potencijal; onomastički materijal
(Western Istria; economic history; land registry of Emperor Francis I; characteristics of cadastral districts; agricultural lands; construction plots; social and economic relations; labour force; onomastic materials)

Sažetak
Istraživanje obuhvaća osvrt na prilike u prvoj polovici XIX. st. u Istri i na širemu području. Slijedi kritički osvrt na dosadašnju literaturu o katastru Franje I. Istraživački dio rada obuhvaća ukupno trideset i osam katastarskih općina zapadne Istre, odnosno prema teritorijalno-administrativnoj podjeli u vrijeme početka izrade katastra: kotar Buje (trinaest katastarskih općina) i kotar Poreč (devetnaest katastarskih općina) u potpunosti, te dijelove kotara Piran (dvije katastarske općine) i kotara Kopar (četiri katastarske općine) južno od Dragonje, odnosno današnje hrvatsko-slovenske državne granice. Dakle, proučeno je krajnje zapadno područje Istre i Republike Hrvatske između rijeka Dragonje i Mirne (Bujština s dvadeset i jednom katastarskom općinom), te između Mirne i Limskoga kanala (Poreština sa sedamnaest katastarskih općina). Arhivski materijal katastra Franje I. nastao je između 1817. i 1840. godine, a čuva se u Državnome arhivu u Trstu (Archivio di Stato di Trieste). Budući da izvor obuhvaća standardizirane upitnike i tipske obrasce za svaku pojedinu katastarsku općinu, autor je izradio svoj istraživački model za pristupanje proučavanju katastarskoga materijala. Najprije se usredotočio na značajke svake pojedine katastarske općine: reljef i tlo, klima i životni uvjeti, institucije, podaci o pučanstvu i o stoci, ceste i tržnice, proizvodi sa zemljišta, obrada zemljišta, kvaliteta i vrijednost proizvoda sa zemljišta, vlasništvo, te nastambe i industrija. Zatim su razmotrene značajke poljoprivrednoga zemljišta: oranica, oranica s lozama, vinogradima, oranica s maslinama, maslinicima, vrtovima, livadama, pašnjacima šumom (za siječu i za građu), močvarama i neplodnim zemljištem. Slijedi raščlamba sadržaja građevinskih zemljišnih čestica: kuća za stanovanje, kolonskih kuća, kuća za uporabu, staja za krupnu i sitnu stoku, staja za konje i drugih staja, te ruševina, sakralnih objekata, objekata od širega značenja (krušnih peći, cisterna itd.). Razmotreni su društveno-gospodarski odnosi i radni potencijal na navedenome području (vlasništvo nad zemljom, kolonat, raspored stanovništva i stoke, te komunikacije i svakodnevni život). I na kraju, raščlanjen je i onomastički materijal (imena, prezimena i nadimci vlasnika zemljišnih čestica). Za svaku katastarsku općinu priložene su četiri tablice s: bruto i neto prihodom po pojedinoj klasi poljoprivredne kulture, pregledom vlasničke strukture poljoprivrednih i građevinskih zemljišnih čestica, strukturom i klasifikacijom poljoprivrednoga zemljišta, i na kraju, vlasništvom i strukturom g4rađevinskih čestica. Na temelju te opsežne raščlambe utvrđene su znatne razlike između uvjeta života i rada na Bujštini i na Poreštini (distribucije pučanstva, načina njegove prehrane, zastupljenosti pojedinih vrsta stoke, načina obrade zemlje, prinosa pojedinih poljoprivrednih kultura, kvalitete poljoprivrednih proizvoda itd.). Znatno su proširene i upotpunjene spoznaje o kolonatskome načinu obrade zemlje, a i o različitim feudalnim podavanjima. I na kraju, na temelju raščlambe prezimena utvrđena je znatna mobilnost stanovništva od dvadesetih godina XIX. st. (podataka iz katastarskoga materijala) i 1945. godine (podataka iz popisa stanovništva).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA