ࡱ> U@bjbj +b  R R R 8  %!6(^^^tRRR$"Ri$R00"RR^t R~^8^R"((^* n} qR (( 0%!($$(  $(tRRRRRRR   ^   Ivo Derado1, Dra~an Kozak2 1 Max Planck Institut fr Physik, Mnchen, Germany,  HYPERLINK "mailto:iwd@mppmu.mpg.de" iwd@mppmu.mpg.de 2 University of Osijek, Mechanical Engineering Faculty in Slavonski Brod, Croatia,  HYPERLINK "mailto:dkozak@sfsb.hr" dkozak@sfsb.hr Galileo, Einstein i Wojtyla Kad netko tvrdi da cijeli svijet neato slavi obi no je pretjerivanje. Ove godine 2005. itav svijet slavi stogodianjicu Specijalne teorije relativnosti (STR) i pedeset godina smrti Alberta Einsteina. Ovog puta doslovno zna i bez pretjerivanja: itav svijet slavi! Za fiziku je ta godina bila  annus mirabilis ( udesna godina). UNESCO je proglasio godinu 2005. kao godinu fizike i poziva da svi zajedno fizi ari, matemati ari, prirodoslovci, povjesni ari, filozofi, teolozi, politi ari, sve mogue organizacije organiziraju proslavu te godine kroz popularizaciju znanosti! Einstein je bio fizi ar, filozof, humanista, umjereni pacifist i vizionar. On joa i danas fascinira i oduaevljava svijet, jer kako on sam ka~e: Fantazija je va~nija negoli znanje, jer znanje je ograni eno. Gotovo nema ni jedne inovacije u modernoj tehnologiji gdje Einstein nije neato fizikalno doprinio. Kao 26-godianjak godine 1905. Einstein, kao outsider u fizici, u aest je mjeseci napisao pet radova od kojih su tri, potpuno razli ite tematike: Kvantno svojstvo svjetlosti, Brownovo gibanje i Relativnost, zavrijedili Nobelovu nagradu. Interesantno je da je 1922. za godinu 1921. Einstein dobio Nobelovu nagradu ne za Relativnost nego za Kvantno svojstvo svjetlosti. Kratki ~ivotopis Einsteina Ako bismo ~eljeli, kako ka~e A. Pais, Einsteinov suradnik, Einsteina okarakterizirati s jednom jedinom rije ju onda je to: U-Sama-Sebe-Povu en-Biti! Einstein se je bojao intimnosti ato je u inilo da je ostao osamljen, ma da medijski star, kod svojih studenata, svojih kolega, svojih prijatelja i svoje familije. Njegovi najintimniji  prijatelji su bili fizika, filozofija, violina i jedrilica! Nije bio prepoznat kao genije ni u djetinjstvu ni na studiju. U gimnaziji u Mnchenu profesor gr kog i latinskog mu je rekao da nee nikad neato biti od njega u ~ivotu. Profesor matematike i fizike Weber na Politehnici u Zrichu mu je rekao: Einstein vi ste pametan ovjek, ali ne ~elite nikad posluaati i druga mialjenja. Zato ga nije nikad preporu io za neko mjesto niti ga je htio namjestiti kao svog asistenta, premda je imao na raspolaganju tri slobodna mjesta. Prvi pokuaaj da se upiae na Politehniku bez mature nije uspio na prijemnom ispitu. Zato je morao naknadno polo~iti maturu u `vicarskoj. Diplomirao je 1900. godine s dosta dobrim ocjenama, osim iz jednog dosadnog praktikuma, jer ga nije htio posjeivati. Uzalud tra~i namjeatenje. Uzdr~ava se instrukcijama, skromnom pomoi rodbine i povremenim zamjenjivanjima odsutnih u itelja kao stru ni u itelj za matematiku i fiziku. Bez dr~avljanstva (njema kog se odrekao), a k tome }idov i kako ka~u sa  zlim jezikom bio je svugdje odbijen. Rezigniran, u pismu Milevi Mari, s kojom se 1903. godine o~enio i 1919. rastavio piae: Sljedee sam zaklju io o budunosti; tra~im stalno namjeatenje, ma kako slabo plaeno. Moji znanstveni ciljevi i moja osobna taatina nee me sprije iti preuzeti u poslu neku podreenu ulogu. Godine 1901. dobiva `vicarsko dr~avljanstvo i preko prijatelja sa studija, Marcela Grossmanna, dobiva 1902. godine namjeatenje u Patentnom uredu u Bernu. Tu ostaje do 1909. godine. U meuvremenu 1905. doktorira na Sveu iliatu u Zrichu na temi: Novo odreivanje dimenzije molekule. Disertacija je prvotno odbijena, jer je kao prekratka (21 stranica). Dodao je jednu re enicu i ponovno ju predao. Taj rad je Einsteinova najcitiranija publikacija. Einstein je bio ponosan na to. Naime, kako se izmeu ostalog, u toj publikaciji radilo o raspodjeli krute materije u plinovima i tekuinama, interes su pokazivali graevinari, meteorolozi i in~enjeri. Habent sua fata libri (Knjige imaju svoju sudbinu)! U Zrichu mu nisu dopustili habilitirati (uvjet za Venia docendi, dozvola predavanja), pa je habilitirao u Bernu. Tu je kao privatni docent besplatno predavao svoju Teoriju svjetlosti. Predavanje je bilo ili jutrom rano ili ve erom kasno, jer je ve u 8 sati morao biti u Patentnom uredu, tako da je imao najviae etiri sluaa a, a esto samo jednoga. Einsteinovi pogledi u publikacijama iz 1905. godine su bili toliko radikalni, tako da je sam Einstein smatrao lanak o svjetlosti revolucionarnim i o ekivao oatru kritiku i kontraverzne napade. Niata od toga, kamena autnja. To ga je straano razo aralo! Bio je vrlo oduaevljen kad se tada vodei u svijetu fizi ar Max Planck zainteresirao za Relativnost. Zato se ka~e da je Planckov  najvei doprinos u fizici otkrie Einsteina. Zanimljivo je da je osniva  Kvantne fizike krivo smatrao Einsteinov rad Kvantna svojstva svjetlosti pogreanim. Planck i Einstein su cijelog ~ivota ostali veliki prijatelji iako su karakterno bili vrlo razli iti: jedan ekstremno konzervativan, drugi liberalni boem. Einstein je bio nepoznat kao fizi ar i viae amater. Sam ka~e da se do svoje 30. godine nije osobno nikad sreo s jednim profesionalnim teorijskim fizi arom. Tek poslije prvog javnog predavanja 1909. godine na kongresu u Salzburgu Einstein je prepoznat od veine znanstvenika kao genijalni fizi ar i dobiva mnoge ponude s raznih sveu iliata za profesorsko mjesto. Planck mu je kona no isposlovao vrlo atraktivnu poziciju u Berlinu. Dobio je visoko plaeno mjesto na Pruskoj akademiji znanosti i profesora Sveu iliata i to bez ikakvih obaveza s predavanjima. U Berlinu je od 1914. godine do 1933. Napuata Berlin kad je Hitler doaao na vlast i odlazi u Ameriku u Princeton gdje je ostao do svoje smrti 1955. godine. Na Institute for Advanced Studies bio je plaen pet puta viae negoli je sam Einstein tra~io! Einsteinova nekonvencionalnost i hrabrost u znanosti, doala je takoer do izra~aja u politici. U politici nije bio uvijek konzekventan. Doprinos u fizici Do godine 1904. Einstein je publicirao pet ne toliko va~nih radova. Ve u svojoj prvoj publikaciji 1901. godine s 22 godine: o Kapilarnosti , Einstein pokazuje svoj stil znanstvenog rada. Deduktivno kroz generalizaciju dovodi do unifikacije diverznih kompleksnih fenomena. Ujedinjuje fenomen da se voda u kapilari di~e na gore, dok se kod slobodnog pada spuata na dolje. Svom prijatelju Marcelu emocionalno piae: To je veli anstven osjeaj kad prepoznaa jedinstvo, gdje naivno promatranje vidi razli nost! Uvoenjem dvaju postulata: (a) Relativnost za sisteme u kojima na objekte ne djeluju nikakve sile i (b) Konstantnost kona ne brzine svjetlosti u vakuumu, neovisno o kretanju izvora svjetlosti, ujedinjuje prostor i vrijeme. Relativnost u mehanici je prepoznao ve Galileo, Einstein je to proairio na sve fizikalne fenomene. Rezultat je tog ujedinjenja da kod mjerenja ni vrijeme ni du~ina nisu apsolutni nego ovise o relativnom stanju gibanja laboratorija. Du~ina u smjeru gibanja je kraa, a vrijeme sporije za promatra a u stanju mirovanja. Ni samo gibanje nije apsolutno nego relativno. Newton je smatrao vrijeme i du~inu apsolutnim bez obzira na stanje gibanja, a gibanje je relativno prema sistemu tzv. etera koji je u apsolutnom miru. Hipoteti ki eter Einstein je odbacio kao metafizi ku, a ne fizikalnu tvorevinu. Realni svijet je etverodimenzionalan, a ne trodimenzionalan kako naaa neposredna iskustva to sugeriraju. etvrta dimenzija, vrijeme, dolazi do izra~aja samo kod brzina koje su blizu brzini svjetlosti koja je ujedno najvea mogua brzina za prijenos signala, energije ili mase. Za nas je to sve kontraintuitivno, kao ato je u doba Galilea bilo gibanje Zemlje. Do sada sve predikcije specijalne teorije Relativnosti dnevno su s milijunima injenica provjerene! Npr. ekvivalentnost mase i energije. Kad bi svjetlost imala beskona nu brzinu onda bi Einsteinova teorija bila ekvivalentna Newtonovoj teoriji. Mjerenje brzine svjetlosti poslije je pokazalo da svjetlost ima kona nu, a ne beskona nu brzinu. Prakti ki za sve naae dnevne potrebe, pa i za prora une gibanja satelita Newtonova teorija je dovoljno to na. Relativnost vremena i prostora nije samo od velike va~nosti za fiziku nego i za teoriju spoznaje, jer je time sruaen Kantov apriorizam o vremenu i prostoru! Ipak u jednom aspektu je STR ograni ena, jer se ona odnosi na objekte koji se jednoliko gibaju po pravcu bez utjecaja sila. Budui da je sila gravitacije svugdje prisutna Einstein je proairio STR na Opu Teoriju Relativiteta (OTR). Iz injenice, koju je ve Galileo opazio s njegovim legendarnim eksperimentima s kosog tornja u Pisi, da kugle od olova i drva imaju istu brzinu u padu i istodobno dolaze na podno~je zvonika, Einstein dolazi do zaklju ka da je gravitacija prividna sila, sli no kao inercijalna sila. Gravitacija je rezultat zakrivljenosti etverodimenzionalnog prostora. Na dvodimenzionalnoj povraini jedne kugle, bez ikakve sile, jedan objekt se nu~no giba po krivulji, a ne po pravcu. Objekt mora slijediti zakrivljenost kugle, jer je ograni en dvodimenzionalnoau. Sli no se dogaa u etverodimenzionalnom prostoru. Mi si to ne mo~emo predo iti ali matemati ki je lako opisati. Moja najsretnija ideja je bila, rekao je Einstein, kad je u svom patentnom uredu ugledao na krovu radnika i promislio da kad bi on pao s krova, kod padanja ne bi osjetio nikakvu te~inu, jer bi ubrzanje na dole kompenziralo gravitaciju. Dakle postoji sistem radi ekvivalentnosti mehani ke i gravitacione akceleracije u kojem ne postoji gravitacija. Zato za Einsteina za razliku od Newtona gravitacija nije sila nego rezultat zakrivljenosti prostora. Kad se s liftom spuatamo osjeamo se lakaim, a kad se di~emo te~im! Astronauti u skylabu, kako to esto promatramo na televiziji, lebde u prostoru, jer satelit kod kru~enja u stvari stalno pada prema zemlji onoliko koliko je Zemlja zakrivljena. Jasno treba biti Einstein i iz toga zaklju iti da je gravitacija geometrija, a ne sila. Harmonija svemira u svojoj ljepoti bio je centar Einsteinova razmialjanja. I nakon 11 godina napornog rada, 1916. godine Einstein referira u Akademiji rezultate OTR. Sama ideja OTR nije toliko komplicirana, ali matemati ka realizacija je ekstremno teaka. Ona je bila teaka i za Einsteina. On sam ka~e da bez pomoi matemati ara Marcela Grossmanna ne bi doaao do ope poznatih formula. U stvari rjeaenje tih formula predstavlja i danas problem, ali one kriju u sebi jedno bogatstvo koje ni sam Einstein nije predvidio. Od big banga (velikog praska) do crnih jama. itava moderna kozmologija je sadr~ana u tim formulama. Dok je STR manje viae visjela u zraku, OTR je djelo samog Einsteina. To je po svoj prilici najoriginalnija ideja koju je jedan ovjek ikad izmislio. Danas najja i znanstveni duhovi rade na problemima koje je Einstein zapo eo i do konca ~ivota nije dovraio. Nema do sada ni jednog predvianja OTR koja je u jasnom sukobu s bilo kojim eksperimentalnom injenicom. Zanimljiva je predikcija da vrijeme u jakom gravitacionom polju (velikoj zakrivljenosti prostora) te e sporije negoli u slabom gravitacionom polju. Unutar crne rupe ne postoji vrijeme! Taj efekt s vremenom je trebalo uzeti u obzir u navigacionom satelitskom sistemu GPS (Global Positioning System), jer je gravitaciono polje kod satelita slabije negoli na zemlji. Tako je do sada svaki automobil ili brod permanentno testirao OTR. Specifi na je predikcija da putanja svjetla u blizini Sunca mora biti zakrivljena, budui da mora slijediti veliku prostornovremensku zakrivljenost u blizini Sunca. Kut zakrivljenosti zraka zvijezda koje pokriva Sunce u Einsteinovoj teoriji je dva puta vei negoli u Newtonovoj teoriji. 1919. godine dvije eksperimentalne grupe odlaze u Brazil i Afriku da bi kod pomr ine Sunca izmjerili kut otklona. Kroz propagandu medija svi su napeto o ekivali rezultat tog mjerenja. To je bio experimentum crucis za OTR (kriti ni eksperiment za OTR). Sam Planck nije cijelu no spavao u o ekivanju rezultata. Za obi ni, a i za profesionalni svijet, eksperiment je bio neka vrsta box-matcha izmeu Einsteina i Newtona. Izmjereni kut je bio kako je predviala OTR. Einstein je pobijedio  knock outom Newtona. Rezultat je bio pretjerano donesen na naslovnoj stranici Times of London, u petak 7. studenog 1919: Revolucija u Znanosti; Nova teorija Svemira; Odba ena Newtonova teorija! Sve novine svijeta prenose tu vijest u bombasti nom stilu i od Einsteina znanstvenika prave Hollywoodsku zvijezdu! Preko noi je stvoren mit Einsteina i on je postao pop star i ikona moderne fizike i druatva ato je i danas. Jednom prorok uvijek prorok! Nakon toga Einstein biva pozivan za predavanja od Europe do Japana. Tisue ga do ekuju, poziva ga se od kraljeva i predsjednika vlada. Njegove govore vodee novine2468    " & 黦qZ>Z7jhbhC~CJPJUaJmHnHsHtH,hbhC~0JCJPJaJmHnHsHtH7jhbhC~CJPJUaJmHnHsHtH1jhbhC~CJPJUaJmHnHsHtH(hbhC~CJPJaJmHnHsHtH+hbhC~CJH*PJaJmHnHsHtH.hbhC~CJH*PJ\aJmHnHsHtH+hbhC~CJPJ\aJmHnHsHtH6 $ & ^ ` zB$&\tt!&)/z6|66::d;Z<A`GH$a$$a$gdC~ *$7$8$H$gdC~& N P V X ^ ` zz|HJHZdf&Z\R0H³vvvi³ZNhbCJaJmHsHhbhgCJaJmHsHhb5CJaJmHsHhbh_SCJaJmHsHhbh@CJaJmHsHhbh,CJaJmHsHhbhX6CJaJmHsHhbhXCJaJmHsHhbhX5CJaJmHsHhbhs15CJaJmHsHhZS5CJaJmHsHhbhX5CJaJmHsHpZfj>@r!`#####$,$.$2$4$b$d$:%<%& &&8&L&N&d&h&~&&''H(hbh<CJaJmHsHhbhW6CJaJmHsHhbh\/kCJaJmHsHhbhgCJaJmHsHhbhyCJaJmHsHhbhy6CJaJmHsHhbhX6CJaJmHsHhbhXCJaJmHsH/H(\(((((()J*`*h*****+,,,,,--.-0-\-h---`.h....///003344:6x6|6ĵ~~h CJaJmHsHh&CJaJmHsHhbhX6CJaJmHsHhbh+&@CJaJmHsHhbh_SCJaJmHsHhbhbCJaJmHsHhbh'CJaJmHsHhbhXCJaJmHsHhbh5vCJaJmHsH-|66$7(7>7B7F7999r:t:::::b;d;<<Z<`=z===Ŵyjy[yLhbh@xCJaJmHsHhvPhXCJaJmHsHh:<h:<CJaJmHsHh:<hXCJaJmHsHh:<6CJaJmHsHhbhX6CJaJmHsHhbhgCJaJmHsH hbh_SCJRHaJmHsHhbh_SCJaJmHsHh:<CJaJmHsHhbhXCJaJmHsHhbhX5CJaJmHsH===BBCCbFdFF`GDIFIbLLLLPP|QQQQRXRZR$SjUlUUU\W^WX"XXֻ֑֑֑֬֠ւvււvvjjh|CJaJmHsHh#-CJaJmHsHhbh'CJaJmHsHhbhgCJaJmHsHhB?CJaJmHsHhbhtkCJaJmHsHhbhnsCJaJmHsHh*\CJaJmHsHhbhXCJaJmHsHhbh_SCJaJmHsHh^NCJaJmHsH#HOU`fhhzB`ڤԦ:$"h$a$XXXXXXYYYYYYYY&Z(Z\ ]^^^^^^^_______P`f```aab b8b:b~bbbdǩǩ|ǚhbhkCJaJmHsHhbh@xCJaJmHsHhbhgCJaJmHsHhbhtkCJaJmHsHhbhhCJaJmHsHh|CJaJmHsHhbh CJaJmHsHhbhXCJaJmHsHhbhq}CJaJmHsH-ddddgThVhfhhhii`jvjjjjjk(kDkk^"f8<ззззззЦЗzm^hbhn(CJaJmHsHh6K6CJaJmHsHhh5G6CJaJmHsHhbh6CJaJmHsHhbh;CJaJmHsHUhbh@xCJaJmHsHhgcwCJaJmHsHh{6CJaJmHsHhbhXCJaJmHsHhbhk6CJaJmHsHhbhX6CJaJmHsH$ svijeta komentiraju: doaao, vidio i pobijedio. U Chicagu ga je do ekalo 50 tisuu ljudi s povicima: Hipp, Hipp, Hura! Na New York University dr~i trosatni govor na njema kom jeziku, jer ne zna engleski. N.Y Prirodoslovno Druatvo kupuje prijevod govora za 150 tisua dolara i prodaje po Americi kao broauru za 15 centi. Samom Einsteinu je taj publicitet u po etku neugodan i piae prijateljima: Ili sam ja lud ili su drugi telci! Nadalje piae profesoru Sommerfeldu: Radi moje sretne ideje o Relativnosti vi precjenjujete (a i drugi) moje znanstvene sposobnosti, tako da mi je radi toga neugodno. B. Russel je kazao za Einsteina da je bio mudrac i premda genijalan ostao uvijek osobno skroman. Kasnije se privikao na publicitet i ak mu je godio. Popularnost mu je omoguila i politi ki utjecaj: `togod radim ili ka~em ne mo~e promijeniti strukturu svemira. Ali mo~da mo~e moj glas slu~iti najveoj stvari: slozi meu ljudima i miru na svijetu! Tolika popularnost nepoznata u znanosti donijela je u po etku i negativne reakcije i kod poznatih znanstvenika, a katkad dobivala je i politi ku antisemitsku konotaciju. Tu relativisti ku euforiju nazivalo se psihoza masa, a samu teoriju nazivalo fikcijom i plagijatom. Njema ke nacisti ke grupacije su Einsteinu prijetile smru. Tako je morao iz sigurnosnih razloga odustati od nekih predavanja. U Zagrebu su bila predavanja protiv Teorije relativnosti koje je zastupao naa Ku era i Mohorovi i. 1929. godine Bostonski kardinal O Connell napada Einsteinovu teoriju relativnosti: Maglovite spekulacije koje proizvode univerzalne sumnje u Boga i njegovog stvaranja; ogavna pojava ateizma. Premda je Einstein bio racionalista i agnostik, on nije bio ateista kako emo vidjeti! Glavni razlog napada umjerenih bilo je nerazumijevanje teorije relativnosti. U teoriji relativnosti se ne radi o relativiziranju moralnih i drugih vrednota. Upravo je obrnuto. Da je Einstein STR nazvao Teorija invarijantnosti kako je to na po etku mislio, sigurno bi bilo puno manje napada s filozofske i crkvene strane na Einsteina. Religiozni nevjernik Iako odgojen u ~idovskoj obitelji od potpuno nereligioznih roditelja, Einstein je pohaao u Mnchenu katoli ku osnovnu akolu kao jedini }idov. S trinaest godina nije primio bar Mitzva (~idovska krizma). Imao je kao privatnog u itelja studenta Talmeysa koji je stanovao kod Einsteinovih i upoznao Einsteina s filozofijom i ~idovskom teologijom, a daljnja rodbina ga je upoznala sa ~idovskom tradicijom. Tako je Einstein postao usprkos roditelja duboko religiozan. Njegova sestra Maja ka~e da je imao fanati ne religiozne stavove. U svojoj autobiografiji naziva to doba mladena ki religiozni raj. Taj religiozni raj Einstein je kasnije eksportirao u drugi znanstveni i humanisti ki raj. Njegov mladena ki religiozni raj nenadano je do~ivio kraj. Kroz itanje popularnih znanstvenih knjiga po eo je sumnjati u pripovijesti iz Biblije. I kako sam slikovito u svojoj autobiografiji piae: Postao sam fanatik slobodoumnog mialjenja. U 12. godini dobije malu knji~icu Euklidove geometrije koja ga je impresionirala za cijeli ~ivot i on ju je nazvao Svetom Knjigom, istinito udo. Joa uvijek dje ak postaje fasciniran znanoau koja mu se predstavila kao velika i vje na zagonetka. Kasnije je razmialjao o svijetu i vje noj neshvatljivosti zaato znanost mo~e ipak djelomi no znanstveno shvatiti taj svijet. Znanost mu je u odrasloj dobi davala nutarnju slobodu i sigurnost i nadomjestila religiju. U 16. godini ga je otac registrirao u dr~avnom uredu kao Bez Konfesije. Einstein se cijeli ~ivot distancirao od organiziranih religioznih druatava i pronaaao svoju osobnu formu religije, kao ato je stvorio svoju vlastitu fiziku! On je taj znanstveni religiozitet nazvao njegov drugi odrasli religiozni raj. Za njega znanstvena istina nije profana istina nego sakralna. Rabin Herbert S. Goldstein iz New Yorka pita Einsteina preko telegrama: Je li Vi vjerujete u Boga? Stop. Odgovor za 50 rije i plaen. Einstein je odgovorio na njema kom precizno s 25 rije i: Ja vjerujem u Spinozinog Boga, Koji sebe objavljuje u zakonitu harmoniju svijeta, a ne u Boga, Koji se briga za sudbinu i djela ljudi. Na pitanje nadbiskupa od Canterbury-a koje zna enje ima teorija relativnosti za religiju, Einstein je odgovorio da je teorija relativnosti apstraktna znanost i kao takova ona je sukladna sa svakim svjetonazorom! Einstein je jednako cijenio religiozne genije: Mojsiju, Budhu, Krista i Spinozu. Einstein se osobito divio neovisnom mialjenju Spinoze, njegovoj deterministi koj filozofiji i njegovom skepticizmu prema organiziranim religijama i ortodoksiji (to je bio razlog da je Baruch Spinoza godine 1656. bio ekskomuniciran iz njegove sinagoge). Einstein je simpatizirao sa Spinozinim asketizmom i s njegovom ~eljom za ~ivotom u duhovnoj ekstazi, radi ega je odbio uzeti mjesto profesora na Sveu iliatu u Heidelbergu. Einsteinov Bog, kao i Spinozin, nema nikakvu antropomorfnu karakteristiku. Einsteinova najdra~a literatura je Spinozina Etika (Ethica Ordinae Geometrico Demonstrata). Ma da je i Bibliju itao, na~alost kako ka~e ne na originalu. Spinoza je bio za Einsteina svetac. Poznati fizi ar i prijatelj Einsteina A. Sommerfeld je rekao da je on imao uvijek osjeaj da Einstein stoji u intimnom odnosu sa Spinozinim Bogom. Einstein je vjerovao u Kozmi ki religiozni osjeaj koji su po Einsteinu imali veliki duhovi kao Demokrit, sveti Franjo Asiaki i Spinoza. Kozmi ka religija ne poznaje dogme ni Boga koji je na sliku i priliku ovjeka izmialjen. Vrijednost religije, tvrdi Einstein, je u sposobnosti sebe samoga prebaciti u ko~u drugoga i s njime se radovati i s njime trpjeti. Einstein piae: Tvrdim da je kozmi ki religiozni osjeaj najja i i najplemenitiji motiv za znanstveno istra~ivanje... A u ovo naae materijalisti ko doba ozbiljni znanstveni istra~iva i su jedini duboko religiozni ljudi. Einstein stalno spominje Boga kod znanstvenih diskusija da su neki smatrali da je Einstein nekakvi prikriveni teolog. Posebno ga radi toga poznati nobelovac Bohr i filozof Popper kritiziraju. U diskusiji o Kvantnoj fizici s Bohrom Einstein je odbijao Kvantnu fiziku s njegovom famoznom i stereotipnom izrekom: Bog ne kocka. Bohr ga upozorava, molim Vas, prestanite zapovijedati Bogu kako se on mora ponaaati! Na koncu Einstein je ~elio definirati svoju religioznost gotovo parafrazirajui samog Spinozu: Percepcija Svemira i njegova duboka racionalnost i ljepota predstavlja istinsku religioznost; u tom smislu i samo u tom smislu ja sam duboko religiozna osoba! Dr~ei Spinozinog principa Deus sive natura (Bog ili priroda) Einstein je imao svoju vrstu panteisti kog svjetonazora. S njegovim religioznim lutanjima od mladena kog religioznog raja, preko njegovog znanstvenog raja Einstein dolazi u trei raj. On tvrdi da je protjeran u taj paradiz kona ne potpune znanstvene izolacije. Njegova odlu nost ii svojim vlastitim putem, koji je u proalosti bio tako uspjeaan, ovog puta ga je dovela u slijepu ulicu. On se uvijek nadao da e joa jednom do~ivjeti annus mirabilis. Nije uo io da polako gubi svaki kontakt sa razvojem moderne fizike. Pomalo razo aran, neinformiran i napuaten od kolega znanstvenika tjeai se Lessigovim rije ima: Nastojati nai istinu je ugodnije negoli ju sigurno posjedovati! Mene smatraju ovdje u Princetonu da sam senilan (Trottel). Moja utjeha u ~ivotu za sve patnje (zadnjih godina ~ivota Einstein je zdravstveno teako patio) i neisuaivo vrelo tolerancije je bila Schopenhauerova izreka: ovjek mo~e doduae initi ato hoe, ali ne mo~e htjeti ato hoe! Zato sam sve uzimao s humorom, ne uzimajui ni sebe ni drugoga za va~no. Einstein - sjednica Papinske Akademije Einstein je tvrdio da po njegovoj ocjeni ima viae klerika koji se interesiraju za njegove teorije negoli fizi ara. Na pitanja njegovog suradnika P. Franka, kako se to mo~e protuma iti, Einstein e na to: Zato ato se klerici interesiraju kao i ja za ope zakone Prirode, a fizi ari esto samo za parcijalne probleme. Mene interesira koje je misli imao Bog pri stvaranju Svemira, sve ostalo su detalji. Einstein postaje kona no prihvatljiv i u katoli kim krugovima. Desetog studenoga 1979. godine odr~ava se sjednica Papinske akademije znanosti u Rimu u ast stogodianjice roenja Alberta Einsteina. Papinska Akademija nosi tradiciju od Academia dei Lincei iz godine 1603. Godine 1936. je Akademija obnovljena od pape Pia XI i nosi danaanje ime. Ova 'Einsteinova sjednica' je imala posebni trostruki povijesni karakter: - Prvi put sam Papa vodi kao predsjednik tu znanstvenu sjednicu (slika 1), - Veliki broj kardinala je prisustvovao predavanjima prominentnih fizi ara, - Sadr~aj Papinog govora na toj sjednici je imao potpuno novi pogled Katoli ke crkve na odnos vjere i znanosti. Pokojni Papa Wojtyla je u svom predavanju naglasio da je danas veli ina Galilea i Einsteina priznata od itavog svijeta. Dok je danas Einsteinu od kolegija kardinala u Apostolskoj pala i odavana po ast i poatovanje, dotle je Galileo morao od tog istog kolegija pred preko 300 godina mnogo pretrpjeti. Crkva je priznala nepravedan postupak i pogreaku inkvizicije. Ona i danas ~ali zbog nerazumijevanja nekih teologa: Mi mo~emo samo ~aliti  kako je navedeno u koncilijskom izvjeau br. 36 Gaudium et Spes  da i danas postoje neka kriva shvaanja kod onih koji su nedovoljno informirani o autonomiji znanosti. Zajedni ki rad izmeu religije i moderne znanosti slu~i na korist religiji i znanosti i to na na in da se ne ugro~ava autonomija ni jedne ni druge. Kao ato religija zahtjeva religioznu slobodu, na isti na in to s pravom zahtjeva i znanost. Dok se divimo danas geniju velikog znanstvenika bez da se na bilo koji na in mijeaamo u velike sisteme naaeg svemira, ato nisu u domeni Crkve, Crkva preporu a da te znanstvene teorije teolozi uzmu o obzir da bi otkrili osnovnu harmonije izmeu znanstvenih i objavljenih istina. To su bile rije i koje sasvim druga ije zvu e negoli u enciklici Pia X: Pascendi dominici gregio i 1. Vatikanskog koncila. U borbi protiv tzv. modernizma papa Pio X je ideju o neovisnosti znanosti od religije nazvao: Satanskom iji je sin Luther! Einstein je stvorio jednu novu fizikalnu vjeru. On je stvorio novi na in mialjenja, jednu novu znanstvenu kulturu. Svi se mi joa uvijek od nje hranimo. Einstein se nije mogao pomiriti s praznim materijalizmom, ali jednako tako ni sa autoritativnom na inom Crkava. Einstein je bio visceralni demokrata, odlu ni protivnik totalitarizma i zazirao od svake hijerarhije i autoriteta! Po Einsteinu u religioznu sferu pripada povjerenje da se ovaj svijet s razumom mo~e shvatiti. U tom smislu treba razumjeti njegovu slikovitu izreku: Znanost bez religije je hroma, religija bez znanosti je slijepa. Samo nevjera u Boga joa dugo nije filozofija. Prema nekima za Einsteina je bila vjera u jednoga Boga bolja od ateizma. Glavni govornik na sjednici iz reda 70 akademika izabranih bez obzira na vjeru, rasu i svjetonazor, bio je nobelovac P. A. Dirac. Slika susreta Diraca i Pape (slika 2) uvjerljivo dokumentira koliko je Crkva mutata ab illa (promijenila se od one nekadaanje). Dirac je bio borbeni ateista, za razliku od agnostika Einsteina. Za Diraca je jednom u Kopenhagenu rekao Pauli, poznati fizi ar: I Dirac ima svoju religiju koju on fanati no brani, a to je Ateizam. Einsteinova nekonvencionalnost u javnim nastupima i nerazumljivost njegove teorije doprinijela je mistificiranju njega i njegove teorije. Viktor Weisskopf, prominentni fizi ar i do konca ~ivota uporni talentirani popularizator znanosti u svom zaklju nom predavanju istaknuo je jedno proaireno pogreano mialjenje. esto se iznosi krivo mialjenje da Einsteinove ideje miniraju naau vjeru u apsolutne vrednote i donose relativizam u naa na in mialjenja. Niata nije tako daleko od istine kao te tvrdnje. Einstein je vjerovao u jedan ureeni svemir s apsolutnim univerzalnim zakonima i simetrijama. Njegov koncept Relativnosti vodi nas u duboke apsolutne vrijednosti u prirodi, kao ato je prostorno vremenska simetrija i apsolutna brzina svjetlosti. Upravo taj njegov determinizam je bio razlog da nije do smrti prihvatio probabilisti ku kvantnu fiziku. Dopustite nam zavraiti sa Einsteinovom zadnjom porukom: Drago Potomstvo! Ako Vi ne budete pravedniji, miroljubiviji i uope razumljiviji, negoli smo mi (odnosno bili), onda neka Vas vrag nosi!       PAGE 1 <dhRTʎ<BJʒ̒R\^֓ؓړ&”ԔеߥЙЊ{llЙ]]{l{{hbhXdGCJaJmHsHhbhLCJaJmHsHhbhhCJaJmHsHhbh.CJaJmHsHh.CJaJmHsHhbhX5CJaJmHsHhbh;CJaJmHsHhr(CJaJmHsHhbhXCJaJmHsHhbhX6CJaJmHsHhbhn(6CJaJmHsH$Ԕڔ$d(8*~f 8>NPRҠ @uuhhh $6CJaJmHsHhbh $CJaJmHsHh $CJaJmHsHh&5CJaJmHsHhbhX6CJaJmHsHhbh;CJaJmHsHhBCJaJmHsHh.CJaJmHsHhbhLCJaJmHsHhbhXCJaJmHsHhbhhCJaJmHsH'@BNPnp~RVЫRTXZjrԯ^z(*:Dprv⫛~qqqahbhn6CJaJmHsHhM}6CJaJmHsHhbhX5CJaJmHsHh+a6CJaJmHsHhbhX6CJaJmHsHhbh6CJaJmHsHh+aCJaJmHsHh0?WhXCJaJmHsHh0?WCJaJmHsHhbhXCJaJmHsHhbhnCJaJmHsH&vx".0<@xf½Ľ"DX߆yyj[hbhI*CJaJmHsHhbhnCJaJmHsHhZh5CJaJmHsHhbhX5CJaJmHsHhbh CJaJmHsHhbh;CJaJmHsHhN>CJaJmHsHhbhXCJaJmHsHhbh6CJaJmHsHhbhX6CJaJmHsHhbh.6CJaJmHsHXZhj246vrxյťյŘŵŘʼn}q}hCJaJmHsHhZSCJaJmHsHhbhCJaJmHsHhv;)6CJaJmHsHhh6CJaJmHsHhhI*6CJaJmHsHhhX6CJaJmHsHhhj6CJaJmHsHhbhXCJaJmHsHhv;)CJaJmHsH,vH<`tt$a$gd%J $`a$gd%J$a$xH<*0\<vƹƩzzk_Phbh(CJaJmHsHhPoCJaJmHsHhbhCJaJmHsHhbh@xCJaJmHsHhbhX5CJaJmHsHhbhPo6CJaJmHsHhbh.6CJaJmHsHhPo6CJaJmHsHhbhX6CJaJmHsHhv;)CJaJmHsHhbhI*CJaJmHsHhbhXCJaJmHsH:<^`tv"*0t24df񵨵񙊙{oo_R_Rhie6CJaJmHsHhbhX6CJaJmHsHhieCJaJmHsHhbhzCJaJmHsHhbh(CJaJmHsHhbhXCJaJmHsHh=)6CJaJmHsHhbhQ6CJaJmHsHh=)h=)6CJaJmHsHh=)hQ6CJaJmHsHh=)CJaJmHsHhbhQCJaJmHsHfh%0JmHnHu hX0JjhX0JUhXjhXUhxjhxUh%JhX6CJaJmHsHh%J6CJaJmHsH)1:pEV;0/ =!"#$%DyK iwd@mppmu.mpg.deyK 0mailto:iwd@mppmu.mpg.deDyK dkozak@sfsb.hryK ,mailto:dkozak@sfsb.hrT@T Normal 1$ *$B*OJQJCJ mHsHPJCJ DA@D Default Paragraph FontVi@V  Table Normal :V 44 la (k@(No List JOJ WW-Default Paragraph Font.)@. Page Number4 @4 Footer  !6B@"6 Body Text x8O!28 Frame contents6U@A6 C~ Hyperlink >*B*ph 4b 4b/0=. v=>PMh-M #&f,3058999:%>@ZAB@C=DGHeJKGNOOOdQ+RRSRSSTwXqY;\^^Uaaabbbb!b$b%b&b1b2b5b0000x00x00000000000000000x00x000 0 0x0(0000080x080808080x0x00@0x0@0x0H0H0x00x0x0P000P0P0P0P0X0X0X0x00`0`@0@0@0@0@0@0P 0009:%>@ZA5b;0& ;0 ;0 ;0;0;00 & H(|6=Xd<Ԕ@vXxf69:;<=?@rstuvxyzH7>w8Ov4bXX !@  @ (  t  s *" 0(  N s * FT  !'145;=DFMV[\ePXNR   BHILMQxLTir"+dghpqxCL% + !!-!!!>"I"w""K#^#s##N%U%%%)(0(1(;((((())++++,,B-N-q-{-I.U.V.\...////"/)/o/t/u/z/|////// 0)0002 282<2>2B2V2`22233,42456C6d7j7m7x77777b9q9P:X:::::;;]@i@@@@@@@4B>B'C,CCCDDkEqErEyEzEEEEF(FFFiImIxI~IIIJJKKyLLRMWMXMaMMM]NgNxNNNNOOPRXRYR\R]RcRRRUUUUUVVVXXXXXXXXRY[YhYnYZZ\\\\ ]]]]]]=]B]]]]]]]^^^^oa{abbbbbbbbbb!b"b%b&b5b.0<=-. uv<>OPLMgh,-L M ##&&e,f,203055889999::$>%>@@YAZABB?C@CDGGHHdJeJKKFNGNOOOOcQdQ*R+RRRSSQSRSSS TTvXwXpYqY:\;\^^^^TaUaaaaabbbbbbbbbbb!b"b%b&b5b0.==>PhP "#`#.%&,'''(b(()*#, --3010113)444566@999::;<H<<<=%>?H@=AZADEFGeHHBIIJeJK$McMGN`OOOtRRST;UyUwXXY Z;\=]~]^Uaabbbbbbbbbb!b"b%b&b0b5bbbbbbbbbbb!b"b%b&b5b Drazan KozakWV@#0M $Po3(M};_S r(v;)m*#-&5N>B?+&@h5GXdG%Jd$K6KvPQ2R FSZSEV0?WX1Zar\j/"j\/ktkns5vgcwz{C~=)^N'@+a@xI*%!{Zh&*\bys1 nq} hk:< .3n(gWB<L.ie|,bxn"!@ $%'),-114bPP P PPPPPP$P(P*P,P0P4P<PPPRPVPZP`PbPjPUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial;SimSun[SOBhtFtF-.sS2sS2!4daa2HP?,$ Galileo, Einstein i Vojtilaiwd Drazan KozakOh+'0 ,8 T ` l x% Galileo, Einstein i Vojtilasof iwdwdwd Normal.dotl Drazan Kozakleo45zMicrosoft Word 10.0@m@*-X@^p@|1psS՜.+,D՜.+,l( hp   Max-Planck-Institut fuer Physik2a{ % Galileo, Einstein i Vojtila Title 8@ _PID_HLINKSA $mailto:dkozak@sfsb.hrimailto:iwd@mppmu.mpg.de  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{}~Root Entry F qData |1Table$WordDocument+SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q