Pregled bibliografske jedinice broj: 198901
Ekološka zabrinutost. Percepcija ekoloških problema kao zabrinjavajućih
Ekološka zabrinutost. Percepcija ekoloških problema kao zabrinjavajućih // Socijalna ekologija, 14 (2005), 1-2; 1-28 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 198901 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ekološka zabrinutost. Percepcija ekoloških problema kao zabrinjavajućih
(Environmental concern. Perception of environmental problems as disturbing)
Autori
Cifrić, Ivan
Izvornik
Socijalna ekologija (1330-0113) 14
(2005), 1-2;
1-28
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
eko-barometar; ekološka senzibilnost; klasični ekološki problemi; novi ekološki problemi; klimatske promjene; opasni otpad; zagađivanje okoliša
(eco-barometer; environmental sensitivity; classical environmental problems; new environmental problems; climate changes; hazardous waste; environmental pollution)
Sažetak
Članak polazi od teze da se ekološki problemi u svijetu i Hrvatskoj nisu smanjili. Njihovo je obilježje sukcesivnost i kumulativnost u nastajanju i trajnost u postojanju. Iznose se rezultati empirijskog istraživanja percepcije ekoloških problema (zagađivanje zraka, vode, hrane, smanjenje prirodnih resursa i obradivih površina, gomilanje komunalnog i opasnog otpada, odumiranje šuma i klimatske promjene) kao danas "zabrinjavajućih" na reprezentativnom uzorku od 1202 ispitanika u Hrvatskoj 2004. godine. Primijenjen je instrument od jedanaest tvrdnji. Najviše su zabrinjavajući "neodgovarajuće zbrinjavanje komunalnog otpada", "gomilanje opasnog otpada" i "zagađenost hrane", a najmanje zabrinjavajući su "zagađenost pitke vode", "rijeka, jezera i mora" te "odumiranje šuma". Utvrđene su statistički značajne razlike na nekim sociodemografskim obilježjima. Multivarijatna analiza izdvojila je dva faktora "klasični ekološki problemi" i "novi ekološki problemi". Računate su korelacije ovih faktora sa socijalno-ekološkim orijentacijama (antropocentrizam, ekocentrizam i tehnocentrizam) i pojedinim tvrdnjama na instrumentu. Usporedba rezultata nekoliko istraživanja (1988., 1994.) s ovima (2004.) pokazuje se da su ispitanici "strože" - u biti "realnije", procjenjivali ekološke probleme. Istodobno su "blaže" - u biti "pesimističnije", procjenjivali kakvi će ti problemi biti u sljedećem razdoblju (za 10-15 godina). Pri sljedećoj procjeni ispitanici su postupali na isti način. Prosječne vrijednosti aktualne procjene (2004.) veće su nego prijašnje (1988.) aktualne procjene, a manje od očekivanja. Hrvatskoj je potreban eko-barometar.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
POVEZANOST RADA
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Sociological Abstracts
- Pollution Abstracts (Cambridge Scientific Abstracts
- USA)
- Geographical Abstracts: Human Geography&GEOBASE (Geo Abstracts
- UK)
- FRANCIS database (INSIT
- France)