Naslov
Orudnjenje getitom u biomikritnim vapnencima gornje krede na zapadnoj obali Dugog otoka
(Goethite mineralization of Upper Cretaceous biomicrite limestones from the western coast of the island of Dugi Otok)

Autori
Panjkota, Lovro

Izvornik
RGN publikacija

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, rektorova nagrada

Godina
2005

Ključne riječi
orudnjenje; Si- i /ili Al-getit; kalcit; Mn-oksidi; biomikritni vapnenci; gornja kreda; Dugi otok
(mineralisation; Si-and/or Al- substituted goethite; calcite; Mn-oxides; biomicrite limestones; Upper Cretaceous; island of Dugi Otok)

Sažetak
Pojave orudnjenje željezom u obliku hidratiziranih oksida mogu imati različiti postanak. Najčešći način postanka getitne mineralizacije u tlu predstavlja trošenje petrogenih minerala bogatih željezom i njegova mobilizacija otopinama u dvovalentnom stanju u reduktivnim uvjetima. U povoljnoj sredini koja nužno mora biti oksidativna, željezo se obara u obliku hidroksida i postoji vjerojatnost orudnjenja limonitom karakteristične žute do žuto smeđe boje (slabo kristalasti getit ili lepidokrokit uz podređeno prisustvo drugih minerala). Obično su takve mineralizacije i orudnjenja zemljasta izgleda i getit je u najvećoj mjeri koloidno-amorfnih karakteristika. U slučaju ovakvih uvjeta postanka orudnjenja na Dugom otoku postavlja se pitanje izvorišnog substrata i njegove količine za trošenje u getit. Naime, geološke prilike u bližoj i široj okolici odnosno litološki uvjeti na jadranskoj karbonatnoj platformi općenito ne idu u prilog iznesenoj teoriji descendirajućih otopina. Također, željezovi hidroksidi, mineralne sastavnice zemlje crvenice (terra rose), koji su nastali po spomenutom modelu nisu ni približno jasnog kristaliniteta kao getit iz analiziranog orudnjenja s Dugog otoka. Poradi gore navedenog, model koji bi uključivao ovog trenutka skriveno, željeznim mineralima obogaćeno izvorišno područje položeno relativno dublje, nameće se vjerojatnijim. Tektonskim pokretima inicirana mobilizacija željeza u obliku fero iona u ascendirajućem temperiranom likvidnm mediju, dovela bi rudonosne otopine kroz kompleksan pukotinski sustav krša u uvjete pojačanog fugaciteta kisika. Posljedica su rudne impregnacije željezovim oksidima i/ili hidroksidima. Iako u malim količinama, prisutan pirit u nekim uzorcima ide u prilog ovom modelu. Geološki okvir upućuje na post gornjokrednu starost orudnjenja getitom. Orudnjenje getitom na Dugom otoku uz uzgred spomenute slične pojave u literaturi (orudnjenja pokraj Novog Vinodolsko, na Krku i Cresu) te pojave masivnih orudnjenja na Krku, daju naslutiti da pojave imaju šire sjeverno jadranske regionalne značajke. Orudnjenja na Krku nalaze se na granici numulitnih vapnenaca i flišnih pješčenjaka što bi moglo ukazivati na post eocensku starost orudnjenja. Promatrajući širi regionalni kontekst uz korelaciju sa susjednim, vrlo sličnim pojavama, starost orudnjenja getitom na Dugom otoku može se također vezati za posteocensko razdoblje. Tijekom miocena došlo je do obnavljanja tektonske aktivnosti duž starih tektonskih razlomnica. Ponovno su aktivirani velebitski, dugootočki i njemu susjedni rasjed regionalnog razmjera - Schio rasjed koji se kontinuirano pruža pravcem SZ-JI od Vicenze do Palagruže. Intenzivna neotektonska aktivnost ima širu regionalnu korelaciju i nameće se kao vjerojatni uzrok mobilizacije ascendirajućih rudnih otopina i stvaranje posteocenskog, moguće vrlo mladog orudnjenja. Uzimajući u obzir tip i način orudnjenja, kao i njegovu regionalnu rasprostranjenost, model orudnjenja ascendirajućim otopinama doima se realnije utemeljen. Izotopne analize čistih faza rudnih minerala, potvrdile bi ispravnost jednog od dvaju modela nastanka orudnjenja getitom na Dugom otoku. Uz orudnjenje željezom javlja se i manganska mineralizacija u formi todorokita i/ili njemu genetski i strukturno-kemijski srodnih minerala koja s željeznim orudnjenjem stoji u nedefiniranoj genetskoj svezi. Analizirani manganski minerali u granicama detekcije ne sadrže željezo što jasno ukazuje da orudnjenje getitom i mineralizacija manganskim mineralima nemaju isti genetski korijen i da su, najvjerojatnije, različite starosti. U blizini otoka Jabuke todorokit je nađen u prevlakama i u obliku kolomorfnih agregata i stalaktita po fragmentima školjaka izloženim djelovanju morske vode. Pojavljivanje manganske mineralizacije obilježene todorokitom objašnjeno je taloženjem manganskih minerala izravno iz morske vode na kontaktu sa sedimentima i ne mora imati nikakvu izravnu vezu s neotektonskim pokretima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA