Naslov
Sociološka obilježja alternativne religioznosti u Hrvatskoj
(Sociological Characteristics of Alternative Religiosity in Croatia)

Autori
Nikodem, Krunoslav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
INFORMATOLOGIA SEPARAT SPECIALE NO.9. / Plenković, Juraj - Zagreb : Hrvatsko komunikološko društvo, 2005

Skup
12. Međunarodni znanstveni skup "Društvo i tehnologija"

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 28.06.2005. - 30.06.2005

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
anomija; život "sada i ovdje"; struktura vjerovanja; alternativna religioznost; samoprocjena religioznosti
(Anomy; Life)

Sažetak
Rad analizira strukturu vjerovanja i samoprocjenu religioznosti u suvremenom hrvatskom društvu, s naglaskom na alternativnim koncepcijama vjerovanja i "religioznosti na svoj način". Analiza se temelji na rezultatima empirijskog istraživanja "Modernizacija i identitet hrvatskog društva", provedenog tijekom 2004. godine individualnim anketiranjem na reprezentativnom uzorku stanovništva Republike Hrvatske (N=1202). Polazi se od teze da društveno-politički sustav u Hrvatskoj karakterizira odsustvo normativnog poretka. Nejasnoće i nesigurnosti društvenih odnosa, koje proizlaze iz takvog stanja, utječu na stvaranje društvenih pretpostavki za razvoj alternativnih religijskih orijentacija. Analiza strukture vjerovanja na instrumentu od 16 varijabli, koji se sastoji od osnovnih elemenata kršćanskog i alternativnog vjerovanja, pokazuje da je prihvaćenost elemenata alternativnog vjerovanja u prosjeku 14, 4 posto. Faktorskom analizom (komponentni model, varimax rotacija) na tom instrumentu dobivena su tri faktora: kršćansko vjerovanje, alternativno vjerovanje i spiritizam. Korelacije ovih faktora sa socio-demografskim obilježjima pokazuju da su konceptu kršćanskog vjerovanja skloniji ispitanici "starije dobi", ženskog spola, s nižim stupnjem obrazovanja, koji imovinsko stanje svoje obitelji smatraju "lošijim od drugih", a većinu svog života su proveli u manjim mjestima. Konceptu alternativnog vjerovanja skloniji su ispitanici "mlađe dobi", a konceptu označenom kao spiritizam ispitanici "mlađe dobi", s višim stupnjem obrazovanja, koji imovinsko stanje svoje obitelji smatraju "lošijim od drugih", a većinu života su proveli u urbanim sredinama. Također, konceptu kršćanskog vjerovanja skloniji su ispitanici koji se smatraju "religioznima po crkvenom učenju", dok su konceptima alternativnog vjerovanja i spiritizma skloniji oni koji se smatraju "religioznima na svoj način".

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA